Američko izdanje časopisa Architectural Digest, u broju od kolovoza, na naslovnici najavljuje temu o najljepšim kućama diljem svijeta na egzotičnim lokacijama, od Kostarike preko Kenije, Ekvadora, Maroka i Balija. Čini se da, prema njihovoj viziji, u egzotične lokacije spadamo i mi, budući da se među njima našla i jedna kuća iz Hrvatske. Riječ je o renoviranoj kamenoj kućici na otoku Lopudu, koja je u vlasništvu engleskog dizajnera interijera Luciena Reesa Robertsa, a za čiju je restauraciju bio zadužen i američki arhitekt Steven Harris. Kamena kućica iz 15. stoljeća obnovljena je, njihovim zajedničkim snagama, u kući ljetuju zajedno, a Roberts kaže da tamo svakog ljeta odlazi u miru slikati.
‘Testiranje stvarnosti’
Doduše, većini je arhitekata Architectural Digest, u odnosu na primjerice časopis Domus, relevantan otprilike kao što je analitičarima kakvog ozbiljnog političkog tjednika relevantna žuta štampa s instant zvijezdom na naslovnici. No, ljubitelji lifestylea priznat će da Achitectural Digest spada u sam vrh utjecajnih medija s tog područja pa je i nama ovaj događaj poslužio kao neposredan povod za istraživanje najljepših privatnih kuća na Jadranu.
Zanimale su nas kuće s potpisom, one za koju i sami arhitekti svojim kolegama priznaju da su najbolje. U potrazi za novijim kućama postavili smo i granicu nastanka od pet proteklih godina. Pokazalo se da ni jedna od izabranih kuća nije prevelike kvadrature, sve su sagrađene s posve jednostavnim materijalima, nitko od vlasnika ne spada među 10 najbogatijih Hrvata, što zapravo pokazuju da je za dobru kuću, osim, naravno solidne financijske zalihe, potreban prije svega dobar ukus. On je, dakle, nezaobilazni preduvjet da bi vaša kuća bila uvrštena među najznačajniju arhitekturu svijeta u Phaidonovu atlasu arhitekture za 21. stoljeće, kako je to slučaj s kućom na Braču, ili da je domaći kolege proglase najljepšom kućom na moru, kako se Udruženje arhitekata odredilo prema kući na Čiovu. Kuća na Pagu i ona u Rovinju ušle su, pak, u knjigu “Testiranje stvarnosti” o najkvalitetnijoj suvremenoj hrvatskoj arhitekturi.
Suvremena arhitektura
Kad je riječ o priobalnom području, nismo, dakle, više ograničeni samo na hotele iz prošlosti Nikole Dobrovića ili Zdravka Bregovca, možemo se bez problema hvaliti i pred posjetiteljima kojima se sviđa suvremena arhitektura. Dapače, u novije vrijeme ostvareno je puno dobre arhitekture: u hedonizmu predvode Spa u Novom Vinodolskom, u izvedbi Ante Nikše Bilića, s recepcijom s potpisom Lea Modrčina, inače autora kazališta E59E59 u New Yorku. Naši najizvođeniji autori izvan Hrvatske, Branimir Medić i Pero Puljiz, koji žive u Amsterdamu, dovršili su upravo Radisson hotel pokraj Dubrovnika (Sunčani vrtovi). Izvrsnu poslovno stambenu zgradu TIZ, napravio je arhitekt Nikola Bašić u Zadru.
Patricia Kiš
‘Testiranje stvarnosti’
Doduše, većini je arhitekata Architectural Digest, u odnosu na primjerice časopis Domus, relevantan otprilike kao što je analitičarima kakvog ozbiljnog političkog tjednika relevantna žuta štampa s instant zvijezdom na naslovnici. No, ljubitelji lifestylea priznat će da Achitectural Digest spada u sam vrh utjecajnih medija s tog područja pa je i nama ovaj događaj poslužio kao neposredan povod za istraživanje najljepših privatnih kuća na Jadranu.
Zanimale su nas kuće s potpisom, one za koju i sami arhitekti svojim kolegama priznaju da su najbolje. U potrazi za novijim kućama postavili smo i granicu nastanka od pet proteklih godina. Pokazalo se da ni jedna od izabranih kuća nije prevelike kvadrature, sve su sagrađene s posve jednostavnim materijalima, nitko od vlasnika ne spada među 10 najbogatijih Hrvata, što zapravo pokazuju da je za dobru kuću, osim, naravno solidne financijske zalihe, potreban prije svega dobar ukus. On je, dakle, nezaobilazni preduvjet da bi vaša kuća bila uvrštena među najznačajniju arhitekturu svijeta u Phaidonovu atlasu arhitekture za 21. stoljeće, kako je to slučaj s kućom na Braču, ili da je domaći kolege proglase najljepšom kućom na moru, kako se Udruženje arhitekata odredilo prema kući na Čiovu. Kuća na Pagu i ona u Rovinju ušle su, pak, u knjigu “Testiranje stvarnosti” o najkvalitetnijoj suvremenoj hrvatskoj arhitekturi.
Suvremena arhitektura
Kad je riječ o priobalnom području, nismo, dakle, više ograničeni samo na hotele iz prošlosti Nikole Dobrovića ili Zdravka Bregovca, možemo se bez problema hvaliti i pred posjetiteljima kojima se sviđa suvremena arhitektura. Dapače, u novije vrijeme ostvareno je puno dobre arhitekture: u hedonizmu predvode Spa u Novom Vinodolskom, u izvedbi Ante Nikše Bilića, s recepcijom s potpisom Lea Modrčina, inače autora kazališta E59E59 u New Yorku. Naši najizvođeniji autori izvan Hrvatske, Branimir Medić i Pero Puljiz, koji žive u Amsterdamu, dovršili su upravo Radisson hotel pokraj Dubrovnika (Sunčani vrtovi). Izvrsnu poslovno stambenu zgradu TIZ, napravio je arhitekt Nikola Bašić u Zadru.
Darinka Kuzmanić - kuća Dompnier, Čiovo
“S dva zida distancirala je kuću od ostatka svijeta, a s trećim dovela more u dnevni boravak. Stariji stanari dobili su mjesto na kojemu mogu opušteno sjediti u mudantama, i prepustiti se bevandi i valovima da ih uspavaju, mlađi će se u međuvremenu spustiti do obale u Trogiru s kojeg se basovi čuju sve do Slatine”, riječi su kojima je kuću opisao autoričin kolega Goran Rako.  Nova kuća na Čiovu dobiva jednake hvalospjeve i kritike i publike. Jedna je od rijetkih uz koju stoji puno ime i prezime vlasnika, a to je obitelj Dompnier iz Francuske, koju s našim krajevima vezuje to što je gospođa Dompnier podrijetlom iz Kaštela. Na dijelu je Čiova koji je u najmanje nepovoljnom okruženju, a to su niske stambene kuće nastale mahom u doba socijalizma. Iz kuće, okružene borovinom, pruža pogled prema Marjanu. Kuća ima 170 četvornih metara.
|
Ante Nikša Bilić- vila Ivana, otok Pag
U centru parcele od četiri tisuće kvadrata borove šume u mjestašcu na otoku Pagu smještena je ladanjska kućica, koja na prvi pogled podsjeća na ostvarenja Franka Lloyda Wrighta. No, ne krije ni utjecaj još nekoliko arhitekata: agave na fasadi posveta su hotelu na Lopodu Nikole Dobrovića, a krov je aktiviran prema Le Courbisierovim idejama, te služi kao terasa na kojoj ima puno zelenila.  Arhitekt je “reciklirao” staru napuštenu kamenu dalmatinsku kuću, čije je dijelove otkupio te ih je umetao na fasadu. Kuća je 60-ak metara od mora i napravljena je za uživanje: razmišljalo se o jutarnjoj i popodnevnoj hladovini, te su u skladu s time smještene i terase. Nije teško zamisliti nove stanovnike ove vile kako se premještaju s jedne terase na drugu, a kad se odmore od svih vizualnih senzacija, odlaze u asketski napravljenu sobu, budući da je dio kuće u kojemu se spava napravljen minimalistički.
|
Nikola Popić, Dina Ožić Bašić, Đurđa Vujnović: Bobovišće, otok Brač
Budući da u Dalmaciji vlada skoro pa kult kamena, kaže arhitekt Popić, nije bio najjednostavniji zadatak uvjeriti investitora da bi njegova kuća trebala biti od betona. U izbjegavanju ovog “kulta” najuspješniji je bio slavni arhitekt Nikola Dobrović, a u novije vrijeme uspjelo je to i ovom trojcu iz Splita. Iako je skoro cijela kuća od betona, ostavljeni su i elementi tradicionalne arhitekture, najvidljiviji kod kamenog krova. Smještena je na neravnom terenu u šumi plinija, na mjestu gdje su nekad bili samo zapušteni maslinici.  Nedavno je promijenila vlasnika, koji zbog blizine mora namjerava maknuti bazen, kako je i izvorno bilo zamišljeno. U uvali Knežica na Bobovišću, krije se, dakle, ostvarenje koje je bilo i u nedavno tiskanom svjetskom izdanju Phaidonova atlasu arhitekture te ovjenčano nagradom “Drago Galić” za najbolje stambeno ostvarenje u Hrvatskoj.
|
Aleksandar Paris - kuća Mir, Rovinj
U svojoj knjizi “Arhitektura sreće” Alain de Botton provlači nekoliko teza o arhitekturi koja nam pokazuje što bismo mi u idealnim uvjetima mogli biti te kako dobra arhitektura može poduprijeti pozitivnu crtu u nama, a o tome zasigurno mogu svjedočiti oni koji žive u kući Mir u Rovinju.  Riječ je o kući koja je nadomak mora, što je u Rovinju teško pronaći. Napravljena je za bračni par zaljubljenika u modernu arhitekturu, i nije ih teško zamisliti kako uživaju u dvije terase, od kojih jedna prati sunce, dok druga gleda šumu ili kako uživaju u prostranom dnevnom boravku od 50-ak četvornih metara, što je skoro polovica cijele kuće. Kvadratura je 117 metara.
|
M
ario Perossa kuća Jape, Umag
U okolišu ne baš inspirativne gradnje diže se kuća Jape koja se doima poput srednjovjekovne utvrde. Kao i imena ostalih kuća s potpisom Maria Perosse, primjerice Jež ili Haj, izvedena je iz imena vlasnika. No, umjesto cijelog ili skraćenog imena, koristi produžene inicijale pa tako dolazi i do igre riječi: jape je u engleskom arhaizam za joke (šala). 
Najintrovertiranija je od svih odabranih kuća, budući da, dok izvana izgleda poput tvđave, iznutra je orijentirana na golemu travnatu površinu.
Ova je kuća je iznimka i po pogledu: jedini pogled na koji se oslanja je u svoju vlastitu unutrašnjost. Na maloj parceli usred “običnih” kuća niknula je, dakle, jedna po svemu neobična, a drugačija je i u opusu ovog arhitekta iz Ljubljane, za kojeg će mnogi reći da radi najljepše kuće na Jadranu. |
Patricia Kiš
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....