Piloti progovorili o svojim zahtjevima: ‘148 slobodnih dana, doškolovanje, vozača i mirovinu sa 50!’

ZAGREB - Hrvatski sindikat prometnih pilota smatra da su u članku o radnim uvjetima i beneficijama pilota kompanije Croatia Airlines objavljenom prije dva tjedna u Nedjeljnom Jutarnjem povrijeđeni njihovi interesi te da u tom smislu imaju pravo na zaštitu, navode u svom pismenom zahtjevu.

Bavili smo se sadašnjim nacrtom kolektivnog ugovora tvrtke Croatia Airlines te smo pokušali problematizirati jesu li svi dodatni zahtjevi za iduću godinu u postojećim okolnostima opravdani, što je izazvalo solidno burne reakcije. Iako smo se bazirali na ugovoru u koji smo imali uvid, sindikat smatra da smo iznjeli niz netočnosti. Zato u potpunosti prenostimo njihovu reakciju i naš odgovor.

Sindikat pilota: Iznesen je impresivan broj neistina i neutemeljenih tvrdnji koje novinarka ni u jednom trenutku nije niti pokušala provjeriti kod članova Sindikata pilota Croatia Airlinesa ili uvidom u bilo kakvu dokumentaciju tvrke.

Nedjeljni: Sindikat pilota je kontaktiran i njihov je odgovor u cijelosti prenesen u članku koji demantiraju.

Sindikat pilota: Norma pilota važećim kolektivnim ugovorom ne iznosi 700 sati letenja godišnje. Norma iznosi 840 sati leta godišnje, što je samo 60 sati manje od zakonskog svjetskog maksimuma. Normu, iz sigurnosnih razloga, imaju sve aviokompanije na svijetu, a iznosi maksimalno 900 sati godišnje. Tijekom postupka mirenja Hrvatski sindikat prometnih pilota pristao je na povećanje norme na 900 sati godišnje, a ne na spuštanje norme na 600 sati.

Nedjeljni: Piloti jesu potisali normu od 840 sati godišnje i ona stoji u kolektivnom ugovoru. Međutim, piloti su potpisali i drugu točku kolektivnog koja navodi da moraju imati 148 dana slobodnog vremena fiksno (što godišnjeg, što slobodnih dana), što, pak, znači da im ostaje 217 dana u godini u kojima mogu letjeti. Prirodna je logika, dakako, da između letenja moraju imati odmor. To je usko vezano za temu sigurnosti i to nitko ne osporava. No, upravo točka o 148 dana fiksnog slobodnog vremena ujedno znači da se ne može ostvariti više od 723 sata naleta godišnje. S time da su sindikati izrazili zahtjev da lete još manje, jer traže pet dana godišnjeg odmora više. Prema sadašnjem kolektivnom ugovoru piloti su mjesečno slobodni 12 dana fiksno, a uz to imaju jedan dan dežurstva koji se aktivira u dvadesetak posto slučajeva, što znači da imaju 12 do 13 dana odmora mjesečno. Da se primjenjuje potpisanih 840 sati naleta godišnje, ne bi uspjeli ostvariti 12 do 13 dana slobodnih mjesečno, nego 7 ili 8.

Pozivanje na pristanak o povećanju norme tijekom mirenja ne stoji jer mirenje Uprave i Sindikata pilota zasad nije uspjelo.

Sindikat pilota: Tvrdnja da piloti ne žele letjeti 900 sati je neistina. Piloti bi vrlo rado letjeli 900 sati, s obzirom da su plaćeni po broju sati leta, kada bi uprava kompanije bila sposobna pronaći i stvoriti nove poslove. Piloti ne lete punu normu zato što letova nema, čemu je najviše pridonijelo nesavjesno poslovanje uprave kompanije.

Nedjeljni: Piloti su potpisali 840 sati naleta godišnje, no to se zbog traženog broja slobodnih dana i godišnjih odmora ne može ostvariti. Nedjeljni, nadalje, ni u jednom trenutku nije rekao da je njihov posao pronaći i stvoriti nove poslove.

Sindikat pilota: Laž je da zahtjevi Sindikata kompaniju koštaju dodatnih 127 milijuna kuna. Prvi zahtjev sindikata bio je odustajanje od dijeljenog radnog vremena jer je sigurnosno problematičan. Drugi zahtjev je bio prestanak upropaštavanja tvrtke nesavjesnim poslovanjem i potencijalno kriminalnim aktivnostima. Budući da troškovi radne snage u kompaniji na godišnjoj razini iznose oko 200 milijuna kuna, nejasno je koji bi zahtjevi Sindikata mogli dovesti do tako velikog povećanja troškova rada.

Nedjeljni: Nedjeljni je u posjedu inicijalnih zahtjeva u pisanom obliku. Kako stoji u dokumentu, realizacija zahtjeva za razdoblje od travnja do konca prosinca 2012. godine, dakle za manje od godinu dana, kompaniju bi stajalo oko 127 milijuna kuna (odstupanja su do desetak posto). Neki od zahtjeva su: povećanje najavljene izmjene rasporeda leta sa sedam na deset dana prije izmjene (hitan prekovremeni rad), postavljanje minimuma od 25 radnih dana za posadu i osoblje na ime otežanih uvjeta, povećanje broja slobodnih dana i dana godišnjih odmora, povećanje plaća, božićnice i darovi za djecu, osiguranje parkirnih mjesta, plaćanje čišćenja uniforma, povećanje satnice hitnog prekovremenog rada...

Sindikat pilota: Nije istina da “konkurentske tvrtke ne poznaju pojam kolektivnog ugovora”. Većina europskih i američkih avio-kompanija i sve kompanije Star Alliancea, kojem i Croatia Airlines pripada, imaju kolektivne ugovore. Troškovi radne snage na europskoj razini iznose do 25 posto, a u Croatia Airlinesu taj je trošak oko 15 posto.

Nedjeljni: Konkurentske tvrtke Croatia Airlinesa su solidnim dijelom i charter i low cost tvrtke te nemaju kolektivne ugovore. Ostale “klasične” aviokompanije imaju, ali primjer Lufthanse (kada im je predsjednik države štrajk nazvao nezakonitim) sugerira da njihov kolektivni ugovor reagira na situacije na tržištu.

Kompanija navodi da se 76 posto ukupnih troškova odnosi na one nekontrolabilne (na koje ne mogu utjecati), a da od preostalih 24 posto kontrolabilnih troškova, 64 posto ide na trošak radne snage.

Sindikat pilota: Neistina je da “špica sezone traje tri do četiri mjeseca” jer ljetni red letenja Croatia Airlinesa, s maksimalnim opterećenjem posada, traje 7 mjeseci, od travnja do listopada.

Nedjeljni: Ljetna sezona formalno traje od travnja do listopada, međutim, u praksi je slika drugačija. Hrvatsko tržište ima visoku sezonalnost te se špica sezone Croatia Airlinesa poklopila se sa špicom turističke sezone, a ona traje oko četiri mjeseca. U travnju, svibnju i listopadu opterećenje je znatno manje.

Sindikat pilota: Tvrditi da “Croatia Airlines gomila gubitke dok prava pilota neprestano rastu” je obmanjivanje javnosti jer Croatia Airlines gubitke gomila zbog nesposobnosti uprave da pronađe nove poslove, osigura charter aranžmane i smanji netransparentno trošenje novca.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU NEDJELJNOG JUTARNJEG