POTRAGA ZA NAJBOLJIM SVEUČILIŠTEM U REGIJI Laže li Šangajska lista ili je Beograd doista bolji od Zagreba?

Drago mi je što se po medijima u regiji piše o utrci između sveučilišta u Ljubljani i Zagrebu: to je svakako osvježavajuće i ljepše nego rivalstvo u nogometu ili nekom drugom sportu. Želim i ostalim sveučilištima u regiji da se što prije uključe u utrku i nađu na listi 500 najboljih na svijetu... Tako dr. Milovan Suvakov, 34-godišnji fizičar s Instituta za fiziku u Beogradu koji je doktorirao na Postdiplomskoj školi “Jožef Stefan” u Ljubljani, komentira činjenicu da su se ove godine drugi put zaredom na tzv. Šangajskoj listi našla tri sveučilišta s prostora bivše Jugoslavije: beogradsko, ljubljansko i zagrebačko.

UNIVERZITET U BEOGRADU PRESTIGAO SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Hrvatska na samom začelju

Na listi 500 najboljih sveučilišta najbolje je plasiran Univerzitet u Beogradu (UB), koji je rangiran između 300. i 400. mjesta, dok su sveučilišta u Ljubljani i Zagrebu rangirana u kategoriji između 400. i 500. mjesta. Zanimljivo je da se Univerzitet u Beogradu u matematici plasirao čak među prvih 150 sveučilišta u svijetu, što se može smatrati velikim uspjehom. - Mislim da je to rezultat dugogodišnjeg razvoja ovog područja, kao i dobra nastava i na nižim razinama, kao primjerice matematička gimnazija u Beogradu čiji učenici stalno postižu dobre uspjehe na međunarodnim natjecanjima - rekao je prof. Vladimir Bumbaširević, rektor Univerziteta u Beogradu.

Dobar plasman beogradskog univerziteta mnogima je iznenađenje jer se to sveučilište prošle godine prvi put našlo na listi, i to rangirano između 400. i 500. mjesta, da bi ove godine prešlo iz posljednje u višu jakosnu skupinu, 100 mjesta naprijed. Dok smo još krajem osamdesetih godina svi živjeli u istoj državi, među hrvatskim studentima, posebice onima koji su poput autorice ovoga teksta došli iz provincije, uvriježeno je bilo mišljenje da je Sveučilište u Zagrebu najbolje na prostoru bivše Jugoslavije te da se njegove diplome posebno cijene u Europi. Je li to bio mit ili je uistinu bilo tako, teško je reći jer se u to doba nisu radile rang-liste svjetskih sveučilišta. U međuvremenu, duh kompeticije u znanosti pretočen je u scientiometrijska mjerenja kvalitete pojedinih sveučilišta, pa tako danas postoji cijeli niz rang-lista svjetskih sveučilišta, uključujući Šangajsku, Timesovu, Leidensku i QS ljestvicu... Kako su se zadnjih godina na nekima od tih lista počeli pojavljivati i ljubljansko, beogradsko i zagrebačko sveučilište, to otvara prostor za rasprave o tome koje je među njima najbolje. Sudeći po Šangajskoj listi, sada najbolje kotira Univerzitet u Beogradu.

Šangajsku listu najboljih svjetskih sveučilišta svake godine, počevši od 2003., objavljuju znanstvenici sa Sveučilišta Jiao Tong u Šangaju. Lista prvenstveno prepoznaje znanstvene rezultate, a zasniva se na nekoliko pokazatelja znanstvenog i istraživačkog rada: broju završenih studenata i profesora koji su dobitnici Nobelove nagrade ili Fieldsove medalje (dodjeljuje se svake četiri godine za najveća postignuća u matematici znanstvenicima do 40. godine), broju istraživača s velikim brojem citata, broju radova objavljenih u vodećim časopisima Nature i Science, broju radova indeksiranih u najrelevantnijim bazama te prosječnom akademskom uspjehu zaposlenika.

Ovogodišnja lista 10 najboljih sveučilišta svijeta vrlo je slična onoj iz 2012. godine: na prvom je mjestu Harvard, a slijede ga Stanford, University of California u Berkeleyju, Massachusetts Institute of Technology (MIT), Cambridge, California Institute of Technology, Princeton, Columbia, sveučilišta Chicago i Oxford. Kao i dosad na Šangajskoj listi, SAD je sveučilišna velesila čijih je 17 sveučilišta među top 20, te 150 na cijeloj listi. Na drugom je mjestu Kina koja na listi 500 najboljih ima 42 sveučilišta, ali nijedno među prvih 100. Slijedi Njemačka sa 38 sveučilišta, koja je prvi put nadmašila Veliku Britaniju sa 37 sveučilišta na listi. Među prvih 500 nalaze se 202 europska te 182 sveučilišta iz Sjeverne i Južne Amerike.

- Dobro je da se na Šangajskoj listi nalaze beogradsko, ljubljansko i zagrebačko sveučilište jer sada se zna da i na jugoistoku Europe ima sveučilišta koja mogu postići bodove na listi. No, nema razloga da se iz tih brojki izvode neki veliki zaključci - kaže prof. Pavel Zgaga, bivši slovenski ministar obrazovanja koji je nedavno objavio knjigu o visokom obrazovanju u zemljama Zapadnog Balkana.

- Osobno se svrstavam među ljude koji su jako skeptični prema Šangajskoj listi. Naime, njezina metodologija je takva da uvelike preferira prirodne znanosti. Kako su sveučilišta zajednice svih znanosti, pa i umjetnosti, vrlo je teško vjerovati da ta ljestvica bilo što pokazuje. Lista donekle funkcionira za prvih 100, dok su sveučilišta iza 100. mjesta u grupama i razlike među njima mogu biti vrlo male - rekao je Zgaga te istaknuo da Šangajska lista ne mjeri pedagoški rad sa studentima.

- Običan čovjek, majka ili otac djeteta koje upisuje studij može vidjeti listu i reći: ‘Naše sveučilište je palo za 50 mjesta i mi nećemo slati dijete tamo na studij’. No, pad na listi ne govori ništa o radu sa studentima nego o člancima objavljenima u Natureu i Scienceu te ako mlada osoba želi studirati povijest, onda to nema nikakve veze. A sveučilište zbog plasmana na listi može stradati - naglasio je Zgaga.

Najmanje od tri sveučilišta na prostoru bivše Jugoslavije, ono u Ljubljani, prvo se našlo na Šangajskoj listi. - Naše sveučilište je 2003. godine prvi put uvršteno na ljestvicu, a od 2007. godine stalno smo na njoj, i to u razredu od 401. do 500. mjesta - rekao je prof. Radovan Stanislav Pejovnik, rektor Sveučilišta u Ljubljani. Istaknuo je da ljubljansko sveučilište ni na jednom području nije među prvih 200. - To želimo promijeniti, no relativno je teško dosegnuti velik broj publikacija u Natureu i Scienceu, jer naše sveučilište nema financijske mogućnosti za organizaciju velikih istraživačkih skupina s vrhunskom opremom - dodao je prof. Pejovnik, koji se osvrnuo i na uspjeh Univerziteta u Beogradu. - Čestitamo im što su u matematici među prvih 150, no tu će poziciju teško obraniti. No, na Leidenskoj ljestvici, koja je po mome mišljenju najrealnija ljestvica, svi smo podjednako svrstani: Ljubljana je na 455., Zagreb na 482., a Beograd na 484. mjestu - naglasio je Pejovnik.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista