Šuica: Hrvatska je prva zemlja koja je povukla 89 mil. eura iz Fonda, ali ostalo neće samo doći

Na panelu Jutarnjeg lista "Obnova Zagreba nakon potresa ili više od toga" potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir, potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj te saborski zastupnik stranke Možemo bistrili su prioritete procesa odmah nakon što je Hrvatska u Saboru dobila novi Zakon o obnovi koji je postavio regulatorne okvire.

Pogledajte snimku panela koji otkriva kako će izgledati proces obnove Zagreba, kojim redom će se ići u obnovi te s čim će se sve suočiti oni koji će je voditi. Panel odgovara na pitanje koliki je to izazov za hrvatsku građevinsku operativu i na niz drugih dilema koje nisu mogle biti riješene samim Zakonom.

Procjene Mirjane Čagalj govore da bi obnova mogla trajati deset godina, a ona procjenjuje kako se radi o velikoj prilici za domaću industriju te vjeruje kako tako veliki projekt može proći u okviru poznate akcije HGK Kupujmo hrvatsko. U prvim godinama, pojasnio je Željko Uhlir, fokus će biti na sanaciji objekata od najvećeg javnog interesa. Krenu će se, primjerice, bolnicama, vatrogasnim stanicama i školama, pa će se onda planski ići po određenim dijelovima grada. Krenuti istodobno u sve, bio bi kaos.

„Svi znamo da taj novac neće doći sam od sebe“, upozorila je Dubravka Šuica te pojasnila kako je za sanaciju potresa Hrvatska već uspjela povući značajna sredstva:

„Već smo koristili europski sustav civilne zaštite koji je djelovao od prvog dana. Javilo se deset članica EU s hitnom pomoći. Europski fond solidarnosti je nakon nekoliko mjeseci odnosno nakon procjene šteta od potresa na 11 milijardi eura, koja je napravljena u suradnji sa Svjetskom bankom, povećao svoje kapacitete. Mogućnost povlačenja iz tog novca povećana je s 30 na 100 milijuna eura, a Hrvatska je postala prvom državom koja uspjela povući 89,9 milijuna eura s računa Europske komisije. Ostatak od 500 pa možda i 600 milijuna eura bit će isplaćen nakon što EU parlament i Vijeće potvrde procjenu. U odnosu na 11 milijardi to ne izgleda puno ali svaka kap je dobro došla“.

Potpredsjednica EK naglasila je kako posao povlačenja novca tu tek počinje. U prvoj fazi posebno je, kaže, važan novac koji možemo dobiti iz europskog Fonda za oporavak Next Generation gdje govorimo o 9 milijardi eura. Fokus na taj Fond je bitan jer će povlačenje novca biti vrlo intenzivno, posebno u razdoblju 2022.-2023. godina. Pri tome ćemo morati voditi računa kako projekti koje ćemo predlagati EK morati imati obilježja glavnih naglasaka srednjoročnih ciljeva Komisije, a to su tzv. zelena i digitalna agenda te međugeneracijska solidarnost. Vrlo značajan, naravno, biti će sedmogodišnji okvir iz kojeg možemo povući 12 milijardi eura.

Tomislav Tomašević ostaje nezadovoljan jer nije prihvaćen prijedlog da se osnuje jedinstvena institucija koja će voditi proces obnove, a smatra i da se uz zadržavanje pravila javne nabave može ubrzati proces obnove.