POVJERENIK VIJEĆA EUROPE ZA LJUDSKA PRAVA 'Hrvatska ne smije napraviti nikakve korake ka diskriminaciji'

Zadnji događaji u Hrvatskoj, prije svega referendum o definciji braka kao zajednice muškarca i žene koji će se održati danas, te incidenti u Vukovaru gdje se skidaju pločice na ćirilici s javnih zgrada, ali i reakcije nakon ispada Josipa Šimunića nakon utakmice između Hrvatske i Islanda naišli su na reakcije i izvan granica Hrvatske. Dok se Europska unija ne želi u ovom trenutku miješati u nešto što je unutarnja stvar jedne države članice, osim ako se ne utvrdi da se radio o kršenju nekog EU zakona, o ovim su se slučajevima oglasile mnoge međunarodne organizacije.

Oglasio se i povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Nils Muižnieks koji je od Hrvatske zatražio da osudi ponašanje Šimunića te da ne dopusti bilo kakvu diskriminaciju LGBT zajednice čiji položaj u društvu mora slijediti europski standard i trend povećavanja njihovih prava. U pismenom intervjuu za Jutarnji list ovaj povjerenik za ljudska prava objašnjava stavove o spomenutim temama u Hrvatskoj.

Ured za ljudska prava Vijeća Europe nezavisna je institucija koja djeluje u ovom vijeću sa 47 država članica s mandatom promoviranja ljudskih prava. Latvijac obrazovan u Sjedinjenim Američkim Državama, s doktoratom s kalifornijskog sveučilišta Berkeley, Nils Muižnieks izabran je povjerenikom za ljudska prava Vijeća Europe u siječnju prošle godine od strane Parlamentarne skupštine, a na dužnost je stupio 1. travnja prošle godine.

Na toj dužnosti naslijedio je Thomasa Gammerberga. Muižnieks ima dosta iskustva u bavljenju pitanjima ljudskih prava. Bio je i latvijski ministar za socijalnu integraciju, antidiskriminaciju i manjinska prava te predsjedavajući Europske komisije protiv rasizma i netolerancije.

Muižnieks se s Hrvatskom bavio i u proljeće ove godine kada je s ministrom za javnu administraciju Arsenom Baukom i šeficom odbora za ravnopravnost spolova Nansi Tireli razgovarao o promjenama zakona o državnom registru preko kojeg se, smatra povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe, treba riješiti, u okviru s europskim standardima, i pitanje izbora spola. Tražio je da se pritom ne ugroze ljudska prava i pravo na obiteljski život bez obzira na spolnu orijentaciju.

Povjerenik za ljudska prava je reagirao i u slučajevima drugih država, a u posljednje vrijeme s posebnom pozornopču prati poštivanje prava manjina, emigranata te promicanje prava LGBT zajednice. Prošle je godine uputio posebnu videoporuku kada se u Budimpešti održavala gay parada. Osim objavljivanja službenih mišljenja njegova ureda, Nils Muižnieks koristi i socijalne mreže na internetu kako bi promicao zaštitu ljudskih prava. Brzo je na Twitteru reagirao nakon Šimunićeva ispada na Maksimiru.

U posljednje vrijeme aktivan je upozorenjima o porastu govora mržnje i ksenofobije, i to u zapadnoj Europi, za što optužuje ne samo populističke političare, već i mainstream stranke koje daju podršku za takav diskurs. I o tome govori u ovom razgovoru za Nedjeljni Jutarnji - protiv rasizma i netolerancije.

Koji je vaš stav o referendumu o definiciji braka u Hrvatskoj? Društvo je podijeljeno po ovom pitanju, a neki vide to kao pokušaj ograničavanja prava LGBT zajednice?

Već nakon odluke Hrvatskog sabora za raspisivanje referenduma o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene, pozvao sam Hrvatsku da ne poduzme nikakvu mjeru koja bi se mogla smatrati diskriminatorskom protiv LGBT populacije. Hrvatska i njezini građani trebali bi uzeti u obzir značajan napredak koji je učinjen u zakonskom priznanju LGBT obitelji u Europi. Gotovo polovica europskih država sada službeno priznaje istospolne parove. Deset država već ima na snazi zakone kojima se omogućuje istospolnim parovima i sklapanje braka. Europski sud za ljudska prava jasno je priznao da istospolni parovi, koji žive u stabilnom partnerstvu, s djecom ili bez njih, spadaju pod pojam “obiteljskog života” koji štiti europska konvencija.

U Hrvatskoj, kao i u drugim europskim državama, moramo odbaciti stereotipe i boriti se protiv predrasuda koje vode prema homofobiji. To se može postići širenjem činjeničnih informacija, vođenjem aktivne debate koja je zasnovana na pravima te prikazavanjem osoba iz LGBT zajednice kao obične članove društva. Priznavanjem različitosti obiteljskog života te činjenice da mnoge “dugine” obitelji žive među nama ključno je da bi se prevladale prepreke za ovu nužnu društvenu transformaciju.

Vi ste preko Twittera reagirali zbog slučaja nogometaša hrvatske nacionalne reprezentacije Josipa Šimunića tražeći od Hrvatske da osudi njegov postupak. Što vas je motiviralo da reagirate na taj slučaj?

Ja koristim Twitter za komentiranje stvari koje se tiču ljudskih prava diljem Europe. U ovom sam slučaju vidio razinu netolerancije i govora mržnje i neadekvatnu reakciju vlasti. Nadam se da sam spominjanjem ovog slučaja na Twitteru ne samo uspio podignuti svijest o tom problem, već i službeno ohrabrio reakciju.

Ima onih u Hrvatsoj koji ne vide ponašanje Šimunića kao nešto što je usmjereno protiv bilo koga. Koji se kriteriji trebaju uzeti u obzir da bi se utvrdilo je li nešto prihvatljivo ili ne?

Ovo je jasno neprihvatljivo ponašanje sa snažnom negativnom povijesnom konotacijom koja može izazvati mržnju prema određenim etničkim skupinama. Takvi incidenti moraju se oštro osuditi, ali i procesuirati od strane vlasti. Bio sam šokiran kada sam vidio da je toliko ljudi na stadionu, ali i na socijalnim mrežama, podržalo tog nogometaša.

(...)

Intervju u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg