PRAVA ISTINA O GRADU ZAGREBU Novi gradonačelnik naslijedit će milijardu eura duga, od čega je najviše novca Bandić nenamjenski potrošio

U upravnoj zgradi Zagrebačkog holdinga na Vukovarskoj aveniji ne radi lift.

- Kiša koja je danima padala krajem ožujka i početkom travnja podigla je oborinske vode do njegova okna pa ne može voziti da i lift i ljude u njemu ne bi stresla struja - objasnio je portir jednokatnice bez podzemne garaže, a predsjednik Uprave Holdinga Ivo Čović dodao je da problem mogu riješiti samo građevinskim zahvatom, za koji nemaju novca.

Tu je zgradu Zagrebački holding kupio početkom 2008. godine od Erste banke za 17,5 milijuna eura. Platili su gotovinom. Imali su novca jer je Holding predvođen gradonačelnikom Milanom Bandićem nekoliko mjeseci ranije izlistao obveznice tvrtke u Londonu i za njih dobio 300 milijuna eura na rok otplate od deset godina, kako bi povoljnim zaduženjem, uz fiksnu kamatu od 5,5 posto, građanima obnavljao komunalnu infrastrukturu.

Ovako počinje priča o Zagrebačkom holdingu u aktualnom izdanju hrvatskog Forbesa, koji donosi iscrpnu financijsku analizu poslovanja gradske tvrtke.

Nju je gradonačelnik Milan Bandić 2007. godine drastično zadužio, a onda u roku od dvije godine gotovo sav novac potrošio na razne namjene, a da gotovo ništa nije uložio u svrhu za koju je novac dobio, pa ususret lokalnim izborima komunalna infrastruktura u Zagrebu nije obnovljena.

Voda curi na sve strane

Novi tramvaji voze po starim, škripećim tračnicama, iz vodovodnih cijevi i dalje se gubi više od 40 posto vode koju krajnji korisnici plaćaju skuplje nego prije šest godina, Zagreb nije ni počeo s ulaganjima u Centar za gospodarenje otpadom i energanu na otpad, kao što nitko ne zna tko će platiti sanaciju sadašnjeg odlagališta otpada Jakuševac, a dok sve druge županije i gradovi užurbano pišu i predaju projekte Europskoj Uniji za financiranje obnove komunalne infrastrukture iz strukturnih fondova, u Holdingu objašnjavaju kako je to komplicirana procedura za koju im treba nepostojeća suradnja s Gradom Zagrebom.

U utrci za veliku moć i značajan utjecaj kandidati za zagrebačkog gradonačelnika borit će se za svaki gas.

Kako ne bi zaobišli ili tek površno i populistički dotaknuli temu Zagrebačkog holdinga, Forbes ga je detaljno analizirao i došao do zaključka da Holding novom gradonačelniku na brigu donosi milijardu eura duga, od čega 300 milijuna eura zaduženja od obveznica mora jednokratno isplatiti u srpnju 2017. godine.

Zagrebački holding taj novac nema, a trenutačno zdravlje njegova poslovnog krvotoka takvo je da mu taj iznos nitko ne bi ni posudio.

Već treću godinu zaredom Holding posluje s gubitkom, dug mu je dvostruko veći od prihoda koji pristižu samo od građana i gospodarstva za osnovne usluge i, naravno, iz gradskog proračuna, a kreditni rejting mu je niži od državnog, s negativnom prognozom. Svi financijski pokazatelji poslovanja pogoršali su se u odnosu na 2007. godinu.

Bandić najodgovorniji

Najodgovorniji za Holdingovu nezavidnu poslovnu poziciju gradonačelnik Milan Bandić nije htio odgovarati na pitanja kako namjerava riješiti problem.

Vladimir Ferdelji, nezavisni kandidat za gradonačelnika, kojeg podržavaju HSS, HSLS i Zelena akcija, a koji se reklamira kao iskusan menadžer jer je za njemačkog vlasnika vodio Elektrokontakt u Hrvatskoj, ispričao se neznanjem, rekavši kako on ne raspolaže informacijama o poslovanju Holdinga pa ne može ništa konkretno ni reći.

Nije stigao pročitati

Kako je rekao, zbog zauzetosti kampanjom za gradonačelnika nije stigao pročitati nijedno poslovno izvješće Holdinga dostupno na njegovim internetskim stranicama. Tako je sebe diskvalificirao iz svake ozbiljne rasprave o rješavanju budućih problema Holdinga.

SDP-ov Rajko Ostojić jedini je od tri kandidata s izgledima za ulazak u drugi izborni krug Forbesu odgovorio na pitanja. Rekao je između ostalog kako bi dugove ZET-a, (akumulirani gubitak od 1,1 milijarde kuna) koji najviše i opterećuju Holdingovo poslovanje, prebacio s Holdinga na gradski proračun, no nije objasnio kako bi ih plaćao iz gradske blagajne, provede li svoj naum smanjenja najvišeg prireza u državi, koji iznosi 18 posto.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg