NEDJELJNI OTKRIVA

RADIKALNI BIOLOG NA ČELU BRIJUNA ‘Jelene ćemo desetkovati, a zebre, ljame, antilope i slonicu pustiti da uginu’

Sandra Dujmovića, ravnatelja NP Brijuni, manje brinu menadžerski poslovi, a više se bavi florom i faunom Brijunskog otočja. Objašnjava kako je morao reducirati više od 1000 jelena lopatara, koji su uništavali prirodno bilje i ugrozili druge životinjske vrste poput zečeva i ptica. Sada je na otočju 900 jelena, a prema njegovoj stručnoj studiji, za deset godina njihov broj svest će se na svega 250

Ispred ureda za prodaju karata za Nacionalni park Brijuni , u blizini rive u Fažani, tipovi s ofucanim prospektima i fotografijama u rukama, presreću turiste, pričajući na njemačkom, talijanskom, engleskom, prema potrebi, progovaraju valjda i kineski, i vabe ih na izlet brodom.

- Pogledajte ovo. Rade to nama pod nosom. Ne možemo ništa napraviti, općina im je dozvolila da postave panoe - kaže Sandro Dujmović, ravnatelj NP Brijuni.

Divlji prodavači izleta na Brijune, naime, imaju koncesiju za taksi brodove, ali na Veli Brijun ne mogu pristati jer im to nije dozvoljeno. Turiste samo prođiraju oko otočja i vrate ih, najčešće razočarane, natrag.

- Vidite, nude izlete na Vangu, gdje se uopće ne smije pristati. Kada se približe otoku, odglume da su ih taman sada nazvali i javili da je predsjednik na otoku pa ništa od razgledavanja. Kasnije nas ljudi zovu i žale se da su prevareni, ali mi nemamo ništa s time - priča Sandro.

Prevara s izletima

Dosta turista je nasjelo i ulaze u taksi brodove, gdje im ljubazni domaćini toče rakijicu dobrodošlice. Ali puni se i službeni, mnogo veći brod NP Brijuni. Upravo se ukrcala grupa od 140 Nijemaca.

Na Veli Brijun u društvu ravnatelja naša ekipa prelazi Pićuljanom, službenim plovilom brijunske “obalne straže”. Krasna brodica, brza i udobna, klizi preko valova.

Bez pretjerivanja, u lučici, odmah uz rivu, spokojno plivaju brancini, orade i ovčice od metra, a s dna blistaju paliske, zaštićene školjke koje su jamstvno besprijekorno čistog mora.

- Ovo nećete nigdje drugdje vidjeti - kaže nam Dujmović.

Ribolov je ovdje najstrože zabranjen, a osim ekipe u Pićuljanu, na krivolovce paze i kamere visoke rezolucije koje mogu zumirati i zjenicu oka.

U ograđeni dio u unutrašnjosti Velog Brijuna, koji ima ulogu ornitološkog rezervata, dolazi preko 150 vrsta ptica. Ako neko stablo ovdje padne, ne miče se kako bi istrulilo prirodnim putem i postalo hrana za crve, a oni, pak, hrana za ptice. Na golf terenu, starom 100 godina, ne koriste se nikakvi pesticidi pa je trava žuta, spaljena od sunca. Antički ostaci svjedoče o bogatoj povijesti otoka, kojeg bi se bez previše patetike moglo proglasiti rajskim. Netaknuta i ukroćena priroda (ipak je ovdje naseljeno dosta životinja i presađeno dosta biljaka) te visoki, elitni turizam, ovdje žive u mirnom suživotu gdje, čini se, nitko nikome ne stoji na putu.

Radikalne promjene

Sandro Dujmović, po struci biolog, jedan je od najpriznatijih hrvatskih stručnjaka za morsku biologiju. Kormilo NP Brijuni preuzeo je prošle godine, a prije toga tri godine je bio na funkciji stručnog voditelja, na kojoj se dobro upoznao sa svim specifičnostima ovog otočja. Njegov prethodnik na mjestu ravnatelja, veterinar Edi Kolić, sada je pomoćnik stručnog voditelja i usko surađuju.

Dobri su prijatelji i zajedno umiru od smijeha na špekulacije koje je objavio lokalni dnevnik da se radilo o političkoj smjeni jer je Kolić, navodno, simpatizer HDZ-a.

- Kad ja odem, vjerojatno će ispasti da sam i ja bio simpatizer tko zna koga. Tako to obično ide - smije se Dujmović.

Preuzevši fotelju ravnatelja, vrsni biolog našao se u funkciji menadžera. NP Brijuni su ogroman sustav, praktički grad u malom. Ovdje imaju preko 150 djelatnosti, od biologa, arheologa, čuvara prirode, financija, pravne službe, do električara, čistača, stolara, bravara, timaritelja životinja, konobara, kuhara... Stalno zaposlenih je oko 150, s time da se brojka ljeti, u sezoni, penje na 300.

Nacionalni park godišnje posjeti oko 150 do 160 tisuća turista, a prihodi su između 50 i 60 milijuna kuna.

- Ova je sezona ispala super, bolja je nego prošla. Uskrs je počeo kišovito, što nikad nije dobro, ali nakon toga su došli kongresi i simpoziji. Tu smo dobro radili i sada smo imali za dva do tri posto bolji promet nego lani, kada smo bili na 55 milijuna kuna. Još očekujemo porast jer imamo dobar booking za rujan, tako da očekujemo povećanje od tri do pet posto u odnosu na prošlu godinu - rekao je Dujmović.

No, ustaljeni model funkcioniranja ove javne ustanove, koji se praktički nije mijenjao posljednjih 30 godina, uskoro će doživjeti radikalne promjene. Naime, Vlada priprema davanje turističkog dijela Brijuna, odnosno hotela i restorana, u koncesiju, čime će se rasteretiti nacionalni park koji će se sada moći baviti isključivo svojim poslom, očuvanjem prirode.

- Ne znam mnogo o tome, samo onoliko koliko je bilo u medijima. Izašao je natječaj koji je povučen kako bi se doradili neki detalji i uskoro bi, čini mi se, trebao izaći novi. Mi nismo sudjelovali u izradi natječaja, jer nemamo ta znanja, ali bili smo prisutni na nekim sastancima, kao savjetodavno tijelo - rekao nam je ravnatelj.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. studeni 2024 19:00