RUSKI AMBASADOR U RH 'Krim je gotova stvar. Moldavija i baltičke zemlje ne moraju brinuti, ali...'

Kriza u Ukrajini ne silazi s naslovnica svjetskih medija, a neki zloguki proroci predviđaju da bi sukob mogao eskalirati čak do trećeg svjetskog rata ili barem do ‘izbijanja’ drugog hladnog rata. Situacija je dodatno napeta nakon što je poluotok Krim ‘primljen’ u sastav Rusije. Međunarodna zajednica prijeti Rusiji sankcijama i isključenjem iz svog društva te ne priznaje ‘krimski scenarij’ nagađajući - tko je sljedeća Putinova meta. Moskva odbija napade, nalazi opravdanje imajući uvijek spremne odgovore u rukavu. Na djelu je jedna od najtežih političkih kriza u 21. stoljeću, ali nameće se i pitanje je li na djelu zakašnjela preraspodjela bivšeg SSSR-a koji se raspao prije 23 godine.

- Ne, nije na djelu, kako kažete, preraspodjela ili novo crtanje granica na području bivšeg SSSR-a. Nitko ne razmišlja i ne govori o SSSR-u. Podsjetit ću vas na izjavu predsjednika Putina - onaj kome nije žao SSSR-a, taj nema srca, ali onaj tko mašta o obnovi SSSR-a, nema pameti. Ali stvorene su nove političke realnosti koje treba prihvatiti - kaže na početku razgovora veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj Robert Markarjan.

ZAPOVJEDNIK NATO-a: 'Ruskih vojnika na granici s Ukrajinom je toliko da bi mogli doći do Moldavije'

Kada spominjete novu političku realnost, onda mislite na pripajanje Krima Rusiji?

- Da. Krim je definirana realnost, odluka o njemu se ne preispituje i mora se poštovati kako bi išli dalje te razriješili ukrajinsku krizu.

No, klimaks ukrajinske krize upravo je pripajanje Krima Rusiji.

- Da razjasnimo - nije Rusija producirala krizu u Ukrajini. Ona je rezultat duboke krize unutar samog ukrajinskog društva koja je rezultirala antagonizmom između raznih interesa u raznim dijelovima zemlje. Sada se treba pozabaviti rješenjem tih problema čiji su uzroci u Ukrajini, a ne izvan nje. Zato je Rusija, uz pomoć ostalih čimbenika međunarodne javnosti spremna učiniti sve da se ukrajinska kriza ne prelije preko njenih granica, ne ugrozi stabilnost Europe te da se stanje u samoj zemlji smiri, na zadovoljstvo svih tih različtih interesa unutar ukrajinskog društva, nacije i države.

Ali Krim je uzet Ukrajini.

- Sa svih strana dopiru priče o ruskoj intervenciji na Krimu. O agresiji, aneksiji. Podsjećam vas na to da je Vijeće Federacije dalo predsjedniku Putinu pravo da upotrebi oružane snage u Ukrajini, ali on se tim pravom nije poslužio. Ruske oružane snage nisu intervenirale na Krimu. One se tamo već nalaze prema međudržavnom sporazumu. One nikada nisu prelazile dogovorenu brojku od 25 tisuća vojnika. Osim toga, zar nije čudno govoriti o intervenciji a nije bilo ni jednog pucnja i ni jedne žrtve? Mnogima se ne sviđa što Rusija vodi samostalnu vanjsku politiku, jer takvih je država u svijetu malo. Nas stalno kritiziraju za to jer imamo vlastitu principijelnu poziciju i zato što stvari nazivamo pravim imenom. Pozivamo zapadne partnere da već jednom prihvate da je Rusija samostalni i aktivni sudionik međunarodne politike i zemlja koja ima svoje nacionalne interese koje treba uvažavati.

No, nakon pripajanja Krima Rusija je ostala usamljena. Jesmo li na pragu novoga hladnog rata? Je li sada u opasnosti svaka država u kojoj živi ruska manjina?

- Pođimo redom. Prije svega proučimo brojke referenduma. Pristupilo mu je 83 posto stanovnika, a rezultat je 97 posto ‘za’. Dakle, rezultat je, složit ćete se, impresivan i dokazuje jasno iskazanu volju velike većine stanovništva, što svjetska javnost ne može ignorirati. Drugo, strani su promatrači zaključili da je sve obavljeno na visokoj demokratskoj razini. Demantirali su mnoge zapadne medije koji su javljali o slučajevima zastrašivanja ljudi. Toga nije bilo. Intencija da se odgovornost za krizu u Ukrajini svali na ruska leđa je pogrešna. Zašto Zapad ne govori o svojoj odgovornosti i potpuno zaboravlja na Sporazum od 21. veljače, koji su oni također potpisali i garantirali? Ne izvršavaju se njegova ključne točke - razoružavanje ‘bojovnika’, provođenje ustavnih reformi i formiranje vlade nacionalnog jedinstva. Od početka krize mi smo upozoravali Zapad na to da je Ukrajina faktički podijeljena zemlja te da se ne mogu ciljevi ‘Majdana’ predstavljati kao zajednička želja svih stanovnika Ukrajine, pogotovo jer su na Majdanu bile vrlo aktivne radikalnodesne snage. Treba uzeti u obzir mišljenje i interese svih stanovnika.

Je li Krim nova doktrina ruske politike?

- Ma što vam je?! Nemojte nasjedati na propagandu. Nema krimske doktrine. Krim je slučaj za sebe i to je to.

U Moskvi pripajanje Krima opravdavaju presedanom Kosova. No, jesu li te stvari istovjetne?

- Kada je Krim raspisivao referendum, oslanjali su se na rezolucije UN-a o pravu nacije na samoopredjeljenje. Da, spominjemo i kosovski presedan, koji su stvorile zapadne zemlje. Situacija je potpuno identična s Krimom. Zapad je priznao odvajanje Kosova od Srbije, i to bez ‘dozvole’ središnjih vlasti matične države. Međunarodni sud UN-a 2010. godine prihvatio je da jednostrano proglašenje neovisnosti nije u suprotnosti s međunarodnim pravom. I zato se pitam - zašto je nešto dozvoljeno Albancima na Kosovu, a Rusima, Ukrajincima i Tatarima na Krimu je zabranjeno!?

.....

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg