Simona Sandrić Gotovac: Najgori su pacijenti liječnici i svećenici. Liječnici jer previše znaju, a zašto svećenici ne žure Bogu - to ne znam

Sveučilišna profesorica dr. Simona Sandrić Gotovac je naša slavna liječnica, kardiologinja, koja živi i radi u Rimu već punih pedeset godina. Kao liječnica u poznatoj rimskoj bolnici Gemelli postigla je velik ugled. Nakon atentata na papu Ivana Pavla II., 1981. godine bila je jedan od prvih liječnika koji su priskočili u pomoć Svetom Ocu. Udajom za Vladu Gotovca (...) na poseban se način pojavila i u hrvatskoj kulturi, pa i politici. Nakon smrti književnika, pjesnika, filozofa i političara Gotovca osnovala je zakladu i Institut Vlado Gotovac. Prof. dr. Simona Sandrić Gotovac živi u Italiji, u Rimu, ali često boravi u domovini.

Gospođo profesor, vaš bi se život moglo pretvoriti u uzbudljiv film. Od nesuđene časne sestre i potom izvrsne liječnice postali ste značajna osoba hrvatske kulture, a zamalo i politike...

- Ja sam liječnica. To je mi dovoljno za jedan život. A zaista sam prošla svašta u životu...

Kardiologinja ste... dakle, bavite se srcem, srcima...?

- Ne samo srcem nego i svime što je vezano uz srce. A vezano je - sve. Srce je centar čovječjeg tijela. Mnoge bolesti utječu na ponašanje i funkcioniranje srca. Posebno hormonalni poremećaji, žlijezde.

Životni vijek

Laici srce smatraju običnom pumpom, odnosno motorom koji ne sadrži ni razum ni osjećaje. Običan mišić. Mnogi tvrde da je mozak važniji od srca...

- Ne može biti važniji. Mozak dobiva ‘hranu’ putem srca. Kad srce ne radi, ne radi ni mozak. Pokretač života je srce. Problemi nastaju kad zataji srčani mišić.

Zataji li često?

- Ne, na sreću. Ali tijekom života srce se zamori ili ga mi, neurednim životom, učinimo slabim. Jasno, mi liječnici spašavamo živote, a i medicinska tehnologija je danas uvelike napredovala. Ali, najvažnija je prevencija. Dakle: ispravna prehrana, kretanje, nepušenje, smanjenje tlaka ako je previsok, liječenje visokih masnoća u krvi. Srce, danas, u našoj zemlji, izdrži raditi otprilike 80 godina.

Moglo bi i dulje?

- Moglo bi, svakako.

Stres kao okidač

Ako se čovjek drži vaših savjeta...

- ...može doživjeti visoku starost. No, u naše vrijeme pojavio se jedan opasan, ja osobno mislim najopasniji uzročnik srčanih poremećaja, pa i smrti: stres. Stres utječe na rad krvnih žila. Stres stvara visok tlak. Visok tlak stvara otežanje i zadebljanje koronarnih žila. Stres povećava kolesterol koji se nataloži uz stijenke krvnih žila poput hrđe. Stres podiže šećer u krvi... počinju s stvarati trombi. I onda se sve...

Ode k vragu?

- Da, baš tako. Glavni je problem u koronarnim žilama, srčanim žilama koje, kad su tako onečišćene i bolesne, stvaraju infarkt. Prekid rada. A to znači - smrt.

Što se točno događa u situaciji koju medicina naziva infarktom?

- Infarkt se dogodi kada se naglo začepi jedna koronarna žila. Žila nije više prohodna i krv ne prolazi njome. Da bi srčani mišić radio, on mora dobivati ‘hranu’, mora dobiti kisik. Iznijet ću vam neke zastrašujuće svjetske statističke podatke: 41 posto pacijenata koji dobiju infarkt izvan bolničke strukture - umre naglo, umre odmah. Čak 41 posto. Takvo je stanje danas u svijetu. Od onih 59 posto što stignu živi u bolnicu, velik postotak umre potom u bolnici.

Gadno. Vi nas plašite?

- Ne, nije mi to namjera. Ali, upozoravam. Naravno, događa se i lakši infarkt, koji uz liječničku intervenciju ne uzrokuje uvijek smrt. To je slučaj kad se začepi neka manja krvna žila. No, kad se začepi jedna velika, glavna žila, troncus comune, na primjer, onda to čak u 95 posto slučajeva završi naglo i fatalno.

Ali, gospođo doktor, pa naše tijelo je savršeno konstruirano, mi smo čudo prirode, a tako smo krhki, zapravo...

- Nismo baš tako krhki. Ja vam govorim drastične primjere, jer se ja s njima susrećem. Meni dolaze samo bolesna srca, bolesne krvne žile, bolesne osobe. Ipak, većina ljudi u svijetu doživi lijepu dob. Život se produljio. Ima zdravih ljudi. Ali, čovjek mora održavati svoj mehanizam, što znači u prvom redu - srce. Ljudsko tijelo ima svoje zakone i svoje zahtjeve. Treba poštovati vlastito tijelo pa će i vaše tijelo poštovati vas. Živjet ćete dulje i bolje.

Vi znate da danas najveći broj ljudi u Hrvatskoj umire od srčanih poremećaja i bolesti?

- Znam. Tako je i u cijelom svijetu. Glavni uzrok smrti u cijelom svijetu su kardiovaskularni problemi.

Misteriji medicine

Vi osobno se držite pravila koja ste maločas spomenuli?

- Da. Držim se i dobro se osjećam.

Vi niste kardiokirurg?

- Ne, ja ne operiram pacijenta. Ali, ja kao kardiolog, postavljam pacemaker, postavljam defibrilator... Danas kardiokirurzi imaju manje posla nego prije jer se razvila nova tehnika liječenja koronarnih žila zvana revaskularizacija putem angioplastike i putem ugrađivanja tih famoznih stentova. Mi kardiolozi danas rješavamo probleme velikog broja srčanih pacijenata bez da ih šaljemo kardiokirurgu. To je važan napredak medicine.

Sve ovo što se kazali čini mi se vrlo dramatičnim...

- Dragi Silobrčiću, moram čitatelje ohrabriti. Medicina se izvrsno razvija, pronalazimo uzroke i rješenja mnogih teških stanja, ljudi puno bolje žive i - živjet će još i dulje.

Znači, ne treba se bojati živjeti?

- Ma kakvi. Uživajte ljudi, ali poštujte svoje tijelo i svoju dušu. Ne pretjerujte ni u čemu. Srce vas neće izdati ako vi ne izdate njega.

Što radite sada?

- Profesorica sam na Sveučilištu u Rimu. Uz to što radimo s pacijentima, mi liječnici bolnice Gemelli imamo i drugu obvezu: podučavanje. Prenosimo svoja praktična znanja i spoznaje studentima medicine, budućim liječnicima. To je bitan posao u cilju održavanja kontinuiteta i postizanja napretka u medicini. Znanje i vještina liječenja se usavršavaju, sve smo bolji. Nikada nećemo moći izliječiti sve ljude. Ali, većinu bolesti uspjet ćemo svladati. Stoga posao profesora smatram iznimno važnim.

Bili ste među prvim liječnicima koji su pomogli papi Ivanu Pavlu II. kad je nakon atentata na Trgu svetog Petra 1981. dovezen u bolnicu Gemelli?

- Jesam, bila sam tada u bolnici i čast mi je što sam pomogla Svetom Ocu. Naravno, pomogla sam u životu svakome tko je trebao. Pa, zaboga, ja sam liječnik.

Izvrstan liječnik...

- Ponosna sam što sam liječnik.

Medicina danas mijenja metode i postaje puno blažom, manje bolnom i manje invazivnom...

- Spomenula sam napredak maločas. Metode medicinskih pretraga i operativnih zahvata nisu više tako grube kao prije. To zahvaljujemo napretku tehnologije. Ali, pravi problem medicine, to je moje osobno mišljenje, još nije riješen. Uzmimo aterosklerozu. Mi nismo u stanju riješiti bitno pitanje opstrukcije rada koronarnih žila, začepljenje žila. Još ne znamo kako spriječiti nastajanje tih naslaga unutar krvnih žila koje generiraju tromb, ugrušak koji potom zatvara protok krvi. To ne znamo riješiti.

Intervju u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista