Šokantni nalaz državne revizije: Pročitajte neugodnu istinu o hrvatskim fakultetima!

ZAGREB - Agronomski fakultet posjeduje 34 stana. Tri su prazna, a 31 stan iznajmljuju. Ali, samo je šest potpisanih ugovora o najmu. Uz to, za deset automobila koji su u vlasništvu fakulteta nije vođena nikakva evidencija o tome tko ih je i kada koristio, a revizija nije pronašla ni obračun potrošnje goriva. Fakultet iznajmljuje i šest poslovnih prostora. Nikome nisu dužni podnijeti bilokakav izvještaj o svojim stanovima, autima i poslovnim prostorima.

To je jedan od nalaza državne revizije koja je češljajući detaljno poslovanje hrvatskih sveučilišta za 2009. godinu, pronašla brojne nezakonitosti. Potaknuti aferom Indeks i ljetnom školom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, revizori su po prvi put utvrdili koji fakulteti su se bogatili mimo zakona, na koji način se utajivao porez, kako se neodgovorno i bez nadzora trošio novac poreznih obveznika i kako su se ispod stola dijelili poslovi...

Od sredine prošle godine, državni su revizori ušli na 91 visoko učilište, a rezultati su skandalozni - samo je njih 19 u potpunosti poslovalo prema zakonu, a čak 72 institucije nisu prošle reviziju pri čemu je zagrebački Ekonomski fakultet, kojeg su potresale brojne afere, jedini dobio nepovoljno mišljenje. Ostali su dobili tek uvjetno mišljenje. Jedino je Sveučilište u Osijeku dobilo pozitivno mišljenje.

Nalaz revizije, koji bi se uskoro trebao naći na stolu saborskih zastupnika, posebno će razveseliti studente četiri zagrebačka fakulteta - Agronomskog, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Fakulteta političkih znanosti i Fakulteta prometnih znanosti - jer će im se morati vratiti novac od školarina!

Naime, ta četiri fakulteta nisu pomicala rang-liste pri upisima nakon što je određeni broj studenata odustao od studija u 2008. i 2009. godini i oslobodio mjesta drugima ispod crte. Zbog toga je određeni broj studenata plaćao školarinu, iako to nisu trebali. Tako su fakulteti novac za školarine dobivali iz državnog proračuna, ali i od samih studenata. Takvih je srećkovića najviše na Fakultetu političkih znanosti - između 100 i 150. Državna revizija svim tim fakultetima je naložila da im vrate novac, međutim, neki na to ne pristaju.

Dekan Agronomskog fakulteta, prof. dr. Davor Romić, ne priznaje nalaz revizije kada su školarine u pitanju i kaže kako revizija nije razumjela da su oni do 1. listopada morali završiti upise, pa nisu mogli pomicati crtu. U pojašnjenju u dokumentima revizije navodi kako su studentima koji su odustali od upisa vratili novac, a da se rang-lista ne pomiče zbog toga.

- S obzirom da se školarina plaća linerano, u slučaju da je samo jedan student odustao od studija morali bismo za sve ponovno raditi nove ugovore. To je tehnički nemoguće - rekao nam je kratko Romić i pri tome nije odgovorio zašto ne žele studentima vratiti novac.

Revizija je, inače, na Agronomskom fakultetu utvrdila i to da fakultet posjeduje 34 stana, od čega su tri prazna, a 31 stan iznajmljuju. Ali, samo je šest potpisanih ugovora o najmu. Uz to, za deset automobila koji su u vlasništvu fakulteta nije vođena nikakva evidencija o tome tko ih je i kada koristio, a revizija nije pronašla ni obračun potrošnje goriva. Iznajmljuju i šest poslovnih prostora za koje je istekao ugovor o najmu.

Na Fakultetu političkih znanosti, pak, prihvatili su nalaz revizije i stotinjak studenata može očekivati povrat preplaćenog novca.

- I sâm sam se začudio da se to dogodilo - kaže nam dekan FPZG-a, prof. dr. Nenad Zakošek. - Apsolutno ćemo poštivati nalaz revizije i studentima vratiti sav novac. Sada smo napravili rang-listu za te dvije generacije, izvukli imena studenata kojima moramo vratiti novac i točne iznose pa ćemo, ovisno o financijskoj situaciji, postupno vraćati novac. Riječ je o više stotina tisuća kuna.

Novac će se oštećenim studentima vratiti i na FER-u kao i na Fakultetu prometnih znanosti.

Nakon pomnog proučavanja na tisuće stranica revizije, ostali smo zapanjeni količinom nepravilnosti koje su pronađene na visokoškolskim ustanovama. Većina fakulteta nije ustrojila nikakve unutarnje urede za reviziju, pa je novac curio na sve strane. Intelektualna elita, koja bi trebala biti moralni autoritet društva i primjer drugima, ponašala se poput pijanih milijardera. Dijelilo se šakom i kapom. Direktnom pogodbom, bez javnog natječaja, na hrvatskim visokoškolskim institucijama ugovoreno je poslova u vrijednosti od čak 73,2 milijuna kuna!

Od toga čak 67 posto potrošili su fakulteti na Sveučilištu u Zagrebu. Benzin, računala, namještaj, uredski materijal, pa čak i toaletni papir... - sve to kupovalo se od poznatih dobavljača, a i poslovni prostori su se iznajmljivali bez novčane naknade najmoprimcima. Na nekim su fakultetima ugovori o najmu već davno istekli.

Isplaćivani su i milijunski autorski honorari za poslove koji se po zakonu ne mogu smatrati autorskim djelima kako bi se državi platio i do 70 posto manji porez, a sami profesori na taj način su zarađivali više novca.

Ukupno je u 2009. isplaćeno 212 milijuna kuna autorskih honorara i 153 milijuna kuna naknada putem ugovora o djelu, a porezi nisu plaćani ni na naknade vanjskim suradnicima za troškove putovanja. Sredstva namijenjena za unaprijeđenje djelatnosti korištena su za isplatu plaća, prekovremene, dodatke na plaću, honorare i reprezentaciju. Naknada za prekovremeni rad isplaćivana je bez prave evidencije.

Najznačajniji iznos autorskih honorara - 230 milijuna kuna - isplatili su fakulteti u sastavu Sveučilišta u Zagrebu. Prednjači Ekonomski fakultet, na kojem je u 2009. godini na račun autorskih honorara isplaćeno 32 milijuna kuna bruto! Većina tog novca odnosi se na sporne studije koje je Fakultet radio za razna javna poduzeća.

Revizija je utvrdila kako neke od tih studija do danas nisu završene, dok su neke isporučene bitno nakon ugovorenih rokova. No, zato je novac svim profesorima koji su na njima radili bio na vrijeme isplaćen.

U pojedinim su se projektima gotovo kompletni iznosi isplaćivali za honorare, premda je 15 posto toga novca moralo ostati instituciji. Najviše je, pak, koristi od projekata imalo 15 profesora koji su te godine, mimo plaće, podijelili gotovo devet milijuna kuna.

Od toga, jedan je zaposlenik Fakulteta, a pretpostavlja se da je riječ o bivšem dekanu Darku Tipuriću, sam na račun autorskih honorara zaradio 1,23 milijuna kuna. Ostali su primili između 395 i 865 tisuća kuna. Uz to, Fakultet je na aferama obilježenoj ljetnoj školi zaradio čak 12,6 milijuna kuna, a pola od tog iznosa profesori su među sobom podijelili za honorare. Kroz Međunarodnu je ljetnu školu tijekom tri godine djelovanja prošlo oko 5000 studenata koji su svaki kolegij plaćali 2000 kuna.

Ocjene su im se potom upisivale protuzakonito u indeks, kao da su ispite položili na fakultetu. Prolaznost je bila velika. Radilo se praktički o legalnoj kupovini ispita. Zbog toga svega rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. Aleksa Bjeliš, od nove uprave je zatražio pokretanje stegovnih postupaka protiv umiješanih u aferu.

- Ja sam poduzeo sve što sam mogao. Izvještaj revizije sam poslao DORH-u da oni provjere ima li tu kriminalnih radnji. Smjenio sam blagajnicu, šeficu računovodstva i doveo revizoricu. Nadam se da će sljedeće izvješće biti pozitivno za naš fakultet - kaže novi dekan Ekonomije, prof. dr. Tonći Lazibat.

Međutim, rektor Bjeliš smatra da nisu puno napravili u rješavanju spornih pitanja i najavljuje da će ponovno od dekana Lazibata zatražiti sankcije za aferaše.

- Kada dobijem službeno izvješće, pomno ću sve proučiti. Mogu samo reći da smo nedavno na Senatu donijeli odluku o osnivanju Ureda za reviziju - kratko je poručio Bjeliš.

Odmah iza Ekonomije, kao rekordera po autorskim honorarima, Fakultet je elektrotehnike i računarstva gdje je isplaćeno više od 23 milijuna kuna. Na tom su fakultetu isplaćeni honorari u iznosu od tri tisuće do milijun kuna bruto. Svi na temelju ugovora o autorskom djelu.

Revizija je utvrdila kako Fakultet ne vodi nikakvu evidenciju o tome kada je naručeno djelo bilo završeno, kao ni način njihovog korištenja. Isplaćivali su i autorske honorare za rad na doktorskim studijima i obranu doktorskih disertacija, iako bi to, smatra revizija, trebalo ulaziti u radnu normu. Bez natječaja ugovorili su poslova u vrijednosti od 2,3 milijuna kuna, a dio uredskog materijala nabavljan je po cijenama koje nisu bile ugovorene.

- To nisu grozna kriminalna djela i mi ćemo sve to ispraviti jer nam je cilj podići kvalitetu. Predložit ćemo i da se potpišu novi kolektivni ugovori - kaže dekan FER-a, prof. dr. Nedjeljko Perić.

Građevinski fakultet u Zagrebu, pak, svojim je zaposlenicima isplatio 22 milijuna kuna na račun autorskih honorara. Od toga su trojica profesora dobila više od milijun kuna, pet ih je dobilo od 500 tisuća do milijun kuna, 20 od 200 tisuća do 500 tisuća kuna, a 24 od 100 do 200 tisuća kuna.

Državna revizija utvrdila je nepravilnosti kod dijela ugovora koji su bili zaključeni u neto umjesto u bruto iznosu. Dio ugovora profesori koji su radili na projektima nikada nisu potpisali, a dobili su novac za to. Skandalozna je i činjenica da su pojedini profesori za isti projekt dobili i uvećanu plaću i autorski honorar. Osim toga plaćali su 46 tisuća kuna za parkirne karte za 10 privatnih automobila, a isplatili su 2,5 milijuna kuna za putne troškove osobama koji rade na ugovor o autorskom djelu.

- Riječ je o mandatu kada ja nisam bila dekanica. Mi smo počeli postupati prema uputama i bila bih sretnija kada bi revizija češće dolazila na fakultete, pa bi svi urednije poslovali - rekla je dekanica Građevine, prof. dr. Vesna Dragčević.

Po visini honorara izdvajaju se još i Filozofski fakultet u Zagrebu koji je isplatio 16 milijuna kuna, Fakultet strojarstva i brodogradnje s 14,3 milijuna kuna i Pravni fakultet s 13,7 milijuna kuna.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu puna je plaća isplaćena svim profesorima, pa čak i onima koji su odradili samo 20 posto norme. Na tom su fakultetu samo od školarina uprihodili 21 milijun kuna, a jedanki iznos potrošili su i na honorare i naknade. U 2009. su počastili svoje djelatnike s božićnicom od 1250 kuna, iako je prema odluci Vlade ona trebala biti maksimalno 625 kuna.

Kupili su namještaja i opreme za 6,9 milijuna kuna, među ostalim i onih “slavnih” 16 stolica po cijeni od 7000 kuna. Za opremanje knjižnice potrošili su nerealno visokih 20 milijuna kuna, zbog čega su dobili uvjetno mišljenje revizije.

Postoje i još neke sporne stavke u poslovnim knjigama FFZG-a. Naime, za jedno arheološko istraživanje od Ministarstva kulture dobili su 33 milijuna kuna, međutim, sav novac nije potrošen transparentno.

Tako je, primjerice, radnicima na iskopima isplaćivano 30 do 40 puta manje novca od iznosa koji je obračunat Ministarstvu, a studente su zakinuli čak za 200 kuna. Prikazivali su da njihov rad vrijedi 400 kuna po danu, a isplaćivali su im naknadu od 200 kuna. Gdje je nestao novac, trebali bi istražiti pravosudni organi.

Kao i činjenicu da su unajmljivali prostore za smještaj svojih djelatnika za potrebe istraživanja, i to poslovni prostor u Bizovcu za 12 tisuća kuna mjesečno, stan u Zadvarju za 2200 kuna, te stan u Josipdolu za 10 tisuća kuna, ali su svejedno od Ministarstva uzeli dodatnih 200 do 250 kuna po danu za troškove smještaja.

Revizija im je naložila i da preispitaju učinkovitost pročelnika Odsjeka za arheologiju jer mu je za to istraživanje isplaćena naknada od oko 125 tisuća kuna neto, a uz to je na fakultetu radio 35 posto više od propisane norme i bio angažiran na doktorskim studijima.

- Ako neki direktori u javnim poduzećima dobiju 180 tisuća kuna neto plaću, zašto ne bi i jedan profesor koji radi dan i noć na važnom istraživanju dobio toliko. Ja ne bih komentirao cijene, niti sam stručnjak za arheologiju, ali znam da je stvarno radio i za to zasluženo dobio novac.

Kada je riječ o neispunjavanju norme, mislim da su takvi rijetki. Možda je bio jedan slučaj kada je netko otišao na porodiljni dopust, ali za to je kriva evidencija i to smo raščistili. Ja sam uvijek za nadzor i od kada sam ja dekan poslovanje je transparentno i vjerojatno sve nepravilnosti nisu nastale namjerno - kaže dekan Filozofskog fakulteta, prof. dr. Damir Boras.

Na nekim su se fakultetima (sve akademije u Hrvatskoj i Arhitektonski fakultet u Zagrebu) svim nastavnicima uvećavale plaće za 15 posto, iako su na to pravo imali samo oni sa zvanjem doktora znanosti, a na Arhitekturi se poslovalo i s tvrtkama u vlasništvu zaposlenika. Revizijom je utvrđeno da je za usluge kooperantima za izradu projektne dokumentacije plaćeno 260 tisuća kuna, a usluge su obavila tri trgovačka društva čiji su glavni osnivači i direktori zaposlenici fakulteta.

- Ne vidimo ništa sporno u tome. Sve je to legalno - poručuje dekan Arhitekture, prof. dr. Lenko Pleština dok njegova tajnica hvali svoje kolege i kaže da se radi o ljudima koji su najbolji u svojoj struci i da su ih zato angažirali.

Oročavala su se i značajna sredstva bez suglasnosti Fakultetskih vijeća, a kupovali su se i udjeli u investicijskim fondovima što je protivno zakonu. Tako je Medicinski fakultet u Zagrebu uložio 37 milijuna kuna u investicijski fond jedne tvrtke, a u istoj godini izgubio 5,5 milijuna kuna.

- Ulagali smo vlastiti novac, a ne sredstva iz proračuna. U konačnici smo bili na dobitku, zbog toga smo i dobili uvjetno, a ne negativno mišljenje revizije - rekla nam je bivša dekanica dr. Nada Čikeš.

Fakultet strojarstva i brodogradnje uložio je gotovo 27 milijuan kuna u investicijske fondove, a Izvor Grubišić, bivši dekan FSB-a, kaže kako je to radilo cijelo sveučilište.

- To je naslijeđeno stanje u zadnjih 10 godina. Pa morali smo zaraditi koju kunicu. Kažete da je protuzakonito? A što ja znam. Jedno je vrijeme bilo zakonito. Nekad smo dobili, a nekad izgubili. Glavno da smo u konačnici bili u pozitivi - rekao je Grubišić.

Na FSB-u inače, prema nalazu revizije, ima previše administrativnog osoblja, čak 45 posto, a bez natječaja su nabavljali struju, i to po cijeni od 24 posto većoj od dogovorene i... - toaletni papir!

Na većini fakulteta u Zagrebu, poslovi su se obavljali bez natječaja. Rekorder je Prirodoslovno-matematički fakultet koji je izravnom pogodbom ugovorio poslova u vrijednosti od čak 5,7 milijuna kuna.

Prehrambeno-biotehnološki fakultet bez natječaja je ugovorio poslova za 4,3 milijuna kuna i to se prvenstveno odnosi na laboratorijsku opremu, pa su tako uređaj za obradu namirnica platili dva milijuna kuna, a da za to nije bio raspisan natječaj.

Fakultet prometnih znanosti nabavljao je za 2,1 milijun kuna bez natječaja gorivo za avione, kombi vozilo i usluge tiskanja, Fakultet političkih znanosti 1,3 milijuna kuna, od čega stolce za 95 tisuća, uredski materijal i obrasce za upis... Šumarski fakultet, Akademija likovnih umjetnosti i Geodetski fakultet ugovorili su bez javnog natječaja poslove za milijun kuna.

Ističe se i Pravni fakultet koji je mimo natječaja ugovorio poslova u vrijednosti od 2,6 milijuna kuna. Oni su, pak, od školarina zaradili 32,6 milijuna kuna i imali su 1,6 milijuna kuna viška prihoda.

Revizijom je obuhvaćeno i poslovanje Društvenog veleučilišta na kojem predaju nastavnici s Prava i Kineziološkog fakulteta, koji dobivaju plaću na matičnom fakultetu i na veleučilištu koje je osnovano 1998., a ima stručni studij javne uprave, porezni studij i izobrazbu trenera. Budući da, prema nalazu revizije, Veleučilište ne posluje po zakonu, jer zapošljava samo troje zaposlenika, a svi ostali su vanjski suradnici s Prava i Ekonomije, nalaže se da se Veleučilište ukine.

Revizija smatra da bi Pravo i Kineziološki fakultet trebali samostalno izvoditi studije na matičnim fakultetima. U ovom slučaju sporne su i upisne kvote. Naime, u 2009. upisano je čak 22 posto više studenata nego što je bilo dozvoljeno prema kvotama.

Od školarina su, pak, zaradili 13,4 milijuna kuna koje nisu evidentirane u poslovnim knjigama. Osim toga, dio ugovora o autorskom djelu, na temelju kojih je isplaćeno 75 tisuća kuna, ne sadrži ime korisnika i način korištenja, što nije u skladu sa zakonom. I kod njih su ugovarani poslovi direktnom pogodbom, pa su tako bez javnog natječaja u 2008. nabavljali uredski namještaj za 92 tisuće kuna.

Nemar akademskih djelatnika očituje se i u dizanju i iskorištavanju kredita.

Država je, naime, za poboljšanje uvjeta studiranja dizala kredite, a zbog nemara većine sveučilišta, koja sredstva od kredita nisu iskoristili u ugovorenim rokovima, porezni su obveznici bankama u samo dvije godine platili 16 milijuna kuna na račun naknade za nepovučena sredstva. Tu prednjači Dubrovačko sveučilište koje je u 2009. povuklo samo 14 posto novca.

Osječko je povuklo 22 posto, Splitsko 44, a Zagrebačko 52 posto. U cijelosti su novac od kredita u rokovima iskoristili samo Sveučilište u Rijeci i u Zadru. Većina institucija pravdala se kako nisu na vrijeme mogli ishoditi sve dozvole za investicije, na što ih je revizija upozorila kako su prvo trebali riješiti papirologiju, a onda tražiti novac.

Revizija je utvrdila i nelogičnosti kod školarina za poslijediplomske studije na ekonomskim fakultetima. Tako na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu ona stoji 135 tisuća kuna, u Osijeku je 102 tisuće kuna, Rijeci 75 tisuća kuna, a u Splitu 51 tisuću kuna.

Zanimljivo je i da postoji nekoliko ustanova koje su ostvarile značajne viškove prihoda, pa im je revizija naložila da preispitaju cijenu školarina. Tako je primjerice Sveučilište u Rijeci rekorder s čak 57 milijuna kuna viška, Sveučilište u Osijeku 18 milijuna kuna, Filozofski fakultet u Zagrebu s devet milijuna kuna, zagrebački PMF s 7,7 milijuna kuna, Sveučilište u Zagrebu u 2009. imalo je 5,6 milijuna kuna viška, a u Splitu 5,2 milijuna kuna viška prihoda.