Spašavanje Hrvatske: Vlada se tri mjeseca mora ponašati neprijateljski

ZAGREB - Da bi spasila zemlju, nova se vlada u prvih sto dana mora ponašati kao da nas sve mrzi i kao da svakome želi nauditi. Da bi smanjila nezaposlenost, prvo je mora povećati jer mora očistiti javni sektor od viška ljudi i mora pokrenuti stečajeve u poduzećima koja još postoje samo zato što nikome ne plaćaju i što ih nitko do sada nije ugasio. Da bi pokrenula investicije, mora dodatno zadužiti već prezaduženu zemlju.

Da bi smanjila poreze, mora ih ubrati od nekoga drugoga, a to će biti oni bogatiji. Da bi privukla strane ulagače, mora srezati troškove rada, a to će nužno značiti i smanjivanje plaća, ma kako to bilo bolno za sve. Pri tome će pritisnuti i na monopoliste da smanje svoje cijene, no da bismo jednog dana živjeli bolje, prvo ćemo morati živjeti još malo gore.

Sve je to mučno čišćenje, svojevrsna katarza nakon koje bi se Hrvatska eventualno, i samo eventualno, mogla napokon pridružiti onima koji napreduju i izvući se iz samotnjačke pozicije jedine zemlje koja je još u dubokoj krizi.

NEZAPOSLENOST: Rast će još godinu, a tek onda pasti

Novu Vladu dočekat će 360 tisuća nezaposlenih, a možda i više, i bit će to prvi i najgori ekonomski problem s kojim se mora obračunati. Od početka 2008. broj nezaposlenih porastao je za oko 75.000, a broj zaposlenih smanjen je za više od 100.000, što znači da je Hrvatska ukupno ostala bez gotovo 180.000 radnih mjesta.

Za početak, nova Vlada mora smanjiti opterećenje plaća jer je Hrvatska stranim ulagačima jedna od najskupljih država zbog izuzetno visoke cijene rada. Može osloboditi poslodavce plaćanja doprinosa za svakog novog netom zaposlenog (dakle, za novozaposlene koji povećavaju broj radnika u tvrtki), što je SDP i predvidio u svom gospodarskom programu.

U prvoj bi godini poslodavce potpuno oslobodili plaćanja doprinosa, a u drugoj bi godini plaćali 50 posto doprinosa. Prosječna plaća u Hrvatskoj je oko 5000 kuna pa je Branko Grčić, SDP-ov ekonomski strateg, izračunao da bi time u prvoj godini svakom poslodavcu oprostili oko 4000 eura. To je, smatra, jako pristojan poticaj, veći od sadašnjih.

Istodobno treba smanjiti davanja iz plaća svim zaposlenima jer je Hrvatska po tom opterećenju jedna od najskupljih država na svijetu. Jedan od recepata, opet SDP-ovih, jestt smanjivanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, koji je sada 15 posto od bruto plaće, za dva postotna boda godišnje, čime bi godišnje poduzećima ostavili oko 2,5 milijardi kuna. Dio tog novca prelio bi se u veće neto plaće, a dio bi ostao tvrtkama za nove investicije.

Drugi administrativni, a važni korak u povećanju zaposlenosti jest fleksibilizacija tržišta rada. Iza tog dugog izraza na kojemu se lomi jezik krije se labavljenje odredbi koje sada štite radnike.

Jedna teorija kaže da bi ih upravo liberalniji zakoni više štitili jer bi bilo više radnih mjesta pa bi, ako i izgube negdje posao, lakše našli novi. Uostalom, masovno su ga gubili i proteklih godina jer poslodavci već dugo zapošljavaju na određeno vrijeme baš zato da bi lakše davali otkaze kada dođu u krizu.

I uz sve te mjere, nova Vlada mora računati da će nezaposlenost u Hrvatskoj rasti još najmanje jednu godinu jer toliko vremena treba od uvođenja mjera do prvih rezultata.

NELIKVIDNOST: U zatvor direktori koji ne plaćaju

Novu Vladu dočekat će dospjela, a nepodmirena potraživanja u iznosu od 40-ak milijardi kuna. Stoga će novi Sabor među prvim potezima morati donijeti veoma strog zakon o kažnjavanju neplatiša. U sadašnjoj oporbi razmišljaju i o kaznenoj odgovornosti za prekoračenje rokova plaćanja, što znači da bi direktori koji uporno ne plaćaju obaveze mogli ići i u zatvor. Zakon mora najstrože zabraniti ljudima koji su upropastili neku tvrtku i za njom ostavili neplaćene račune da otvore drugu i nastave raditi sve dok ne riješe stare dugove.

Ključno je da država plati svoje račune, pa i po cijenu da javna poduzeća uzmu nove kredite i tako povećaju javni dug. Plaćanjem svojih dugova ulila bi dodatnu likvidnost u sustav, što bi pokrenulo lanac plaćanja. Ionako bi se pola toga novca vratilo proračunu kroz PDV, poreze i doprinose.

Dugove trebaju platiti i veliki dužnici u privatnom sektoru koje treba prisiliti da se zaduže ili prodaju dionice na burzi kako bi došli do novca.

Treći je korak u smanjenju nelikvidnosti stečaj za sve koji nikako ne mogu platiti dugove i ne mogu pronaći novac za njihovo plaćanje. Država bi mogla pretvoriti u vlasničke udjele dugove onih poduzeća za koja neovisni procjenitelji kažu da mogu opstati na tržištu ili im te dugove oprostiti. Oni bez budućnosti idu u stečaj.

JAVNE FINANCIJE: Konačni obračun sa stečenim pravima

Svi već godinama pričaju da državnu potrošnju treba svesti u okvire poreznog kapaciteta Hrvatske, koji je 100 milijardi kuna, dakle 20 milijardi kuna manji od ovogodišnjih proračunskih rashoda. To je ujedno politički najopasniji problem s kojim se Vlada mora suočiti.

U ovoj državi postoje četiri jake interesne skupine kojih se boje sve političke stranke. To su branitelji, javni službenici, poljoprivrednici i umirovljenici, a svi oni zajedno su više od polovice glasačkog tijela.

Niti jedna vlast nije se usudila taknuti u njihova stečena prava, no jedna će jednom morati početi, a bolje je prije nego poslije. U javnim službama to zadiranje u prava značilo bi konačno ustanoviti registar zaposlenih, utvrditi tko što radi i koliko taj njegov posao vrijedi. Kod umirovljenika bi to podrazumijevalo rezanje privilegiranih mirovina i čišćenje iz mirovinskog sustava svih koji su u njega stigli prijevarom.

Poljoprivrednicima bi rezanje prava značilo manje subvencije, a i sada se bune zbog ovih trenutačnih. Kod branitelja bi to, pak, značilo “isplijeviti” one koji su se lažno dočepali braniteljskog statusa i privilegija koje im donosi.

Nova Vlada mora odmah početi s čišćenjem javnih financija, ali neće odmah moći smanjiti proračunske rashode, samo će ih moći pravednije raspodijeliti.

Novu Vladu dočekat će i javni dug od oko 50 posto BDP-a, što je već opasna razina. Ekonomisti upozoravaju da ćemo, sa sadašnjim tempom zaduživanja, 2017. godine prijeći granicu od 60 posto javnog duga u odnosu na BDP, pa nećemo moći uvesti euro. Nova Vlada trebala bi prestati ili barem smanjiti vanjsko zaduživanje, a dočekat će ju troškovi koje neće moći drugačije pokriti.

POREZNA REFORMA: Uzeti bogatima, a dati radnicima

U Hrvatskoj porezi najviše gule siromašne jer se najviše oporezuju rad i potrošnja, a oporezivanje imovine je neznatno ili ga uglavnom nema. Prvih sto dana je najbolje vrijeme za novu Vladu da pokrene veliku poreznu reformu kojom će teret prebaciti s rada i potrošnje na kapital kako bi ovu zemlju prestali u najvećoj mjeri uzdržavati najsiromašniji.

Mogući recept je “opako progresivan” porez na imovinu, kojim će se nadoknaditi smanjenje prihoda iz poreza na dohodak. Kapital je već dugo uglavnom neoporezovan, što potiče građane i poduzeća na špekulacije.

Najvažnije je pritom uvesti porez na imovinu prema njenoj vrijednosti jer je bitno da porez plate oni koji su bogati, a ne oni koji imaju kvadrate. Dakle, platit će se porez na vilu od 200 četvorinih metara u zagrebačkim Mlinovima, ali se neće platiti porez na seosku kuću s gospodarskim zgradama koja možda ima i 300 kvadrata.

Istodobno treba smanjiti porez na dohodak za najniže plaće. Realni recept bit će smanjenje najniže stope poreza sa sadašnjih 12 na deset posto i istodobno uvođenje jedne još više stope, primjerice od 45 posto, za najveće dohotke. Pritom će Vlada malo povećati i neoporezivi dio plaće, primjerice na 2000 kuna, ali neće moći ići dalje od toga. U Hrvatskoj se 80 posto poreza na dohodak ubere od plaća do 5000 kuna, a kada bi se neoporezivi dio znatno povećao, lokalna samouprava ostala bi bez ikakvih prihoda.

Uz rasterećenje plaća Vlada mora olabaviti porezni pritisak na kompanije. Reinvestiranu dobit oslobodit će od poreza kako bi potaknula ulaganja, a izvlačenje dobiti iz kompanija će dodatno oporezovati. Sada se svake godine iz kompanija izvuku milijarde koje bi u njima ostale da na to izvlačenje moraju platiti visok porez.

VELIKI SPECIJAL U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA