Što vaš klinac kaže kada piše: btw cuga, bilo ky ili vtnnns

Slučajni popis primjera koji je prikupio i poslao mi ih jedan zagrebački srednjoškolac pokazuje u kojoj mjeri je i u Hrvatskoj SMS (Short Message Service, tj. usluga kratke poruke) promijenio sintaksu i pravopis (onaj zbiljski, a ne onaj školski).

Samo djelomično je razlog sama tehnička priroda sms-poruke (s time što se u razgovornom jeziku sama poruka zove “sms”, tj. “esemes”, kao i sustav koji je prenosi, kao što se u razgovornom jeziku i brzojavka zove “brzojav” - naziv je s usluge prelazio na samu poruku i prije i sada).

Naime, duljina sms-poruke ograničena je na 160 alfanumeričkih znakova: slova, znamenki, odnosno interpunkcijskih znakova. To jamačno navodi na maksimalno ekonomiziranje poruka.

Ipak, isti tip ekonomiziranja koristi se i u drugim vrstama elektronskog komuniciranja, kao što je npr. “chat” (interaktivno dopisivanje, “razgovor”, dvaju ili više korisnika kroz Internet), u kojemu je sažetost potrebna radi brzine izmjenjivanja poruka. Prije bi se reklo da je ta sažetost iz “chata” prešla u sms-poruke, nego da ih je iznjedrio sam SMS. Uostalom, isti sažeti obrasci prodiru i u “komentare” na Webu, a i u tekstove.

U govoru je moguće neverbalnom komunikacijom, poput mimike ili intonacije, upozoriti da nešto ne tvrdite smrtno ozbiljno, nego da ironično pretjerujete - u tekstu se za to može koristiti emotikon “:)” (smiješak) ili “;)” (mig), što i sâm ponekad rabim.

Svaki treći esemesa

SMS je trenutno najrasprostranjenija informatička aplikacija u svijetu: aktivno je koristi 2,4 milijarde (od ukupno 7 milijardi) Zemljana. Komunikacija SMS-om zabilježila je najbržu ekspanziju u povijesti: 17 milijardi poruka 2000, 500 milijardi 2004, 4100 milijardi 2008. To je te godine značilo više od 450 milijardi dolara zarade za providere, uz prosječnu cijenu od 0,11 dolara po SMS-u, što čini SMS veoma popularnom metodom komuniciranja, osobito među mladima. I uz gotovo nikakav trošak za providere, što objašnjava zašto se mobilna telefonija prilagodila SMS-u, koji je u njoj postao češća komunikacija od govora, tj. razgovora (u pravom smislu te riječi).

Ispuštanje vokala

SMS je, kao i “chat”, potaknuo stvaranje sažete sintakse (više nego svojedobno telegraf koji je “eliminirao” klitike): ispuštanjem vokala (u engleskome i mnogim inim jezicima), zamjenom pojedine riječi jednako zvučećom znamenkom (u kineskom, engleskom, talijanskom) ili jednim vokalom, korištenjem piktograma za opis emocija (emotikoni) itd. Rezultat je žargon poznat i kao “txtese”, “txt talk” itd., iz kojega ponešto probija i u standardni jezik (omg:).

U tom žargonu se riječ zamjenjuje jednim ili dvama znacima (u hrvatskome kaj > ky, zakaj > zkj; u engleskome be > b, because > cuz, okay cool > kk, you > u, are > r; u francuskome j’ai > G, c’est > C), ili znamenkom odnosno znakom (u engleskome to > 2, for: 4, ate > 8, great >gr8, wait > w8; u talijanskome sei > 6, per > x; u francuskome bien > bi1, demain > 2m1, quoi de neuf > koi 2 9), ili akronimom (u hrvatskome najviše na svijetu > nns; u engleskome rolling on the floor laughing > rofl - i još gomila inih takvih formula).

Mnoge engleske formule postale su internacionalne: “O. K.” davno prije SMS-a, “btw” (by the way = usput), “lol” (laughing out loud = cerim se naglas; lot of laugh = veoma smiješno), “omg” (oh my gosh/God = o, moj Bože!), “wtf” (what the f… = koji k…).

Nije posrijedi samo potreba za sažetošću, nego i potreba za prekonfekcioniranim formulama uslijed siromašnog fonda verbalnih izražajnih sredstava, osobito kada treba iskazati emocije, a ne samo činjenice.

U tu svrhu, ne od jučer, služi homologiziranje izričaja, svođenje emocija na opća mjesta koja se serijski repliciraju. I u prijašnjim stoljećima su usklici, onomatopeje i, osobito, rječetine (vulgarnosti i psovke) korištene za homologno izražavanje emocija; po istom obrascu, ali ipak s malo više invencije, homologizirane su fraze u epskoj poeziji, kako u homerskom heksametru (“volooka gospođa Hera”), tako i u dinarskom desetercu (“lije suze niz bijelo lice”, “crni Arapine” itd.), kao što su to davno primijetili Milman i Parry. Za jedinu razliku od guslara, SMS bi te fraze pretvorio u akronime (“lsnbl” ili “ca”, za prethodno iznesene primjere, kad bi oni pripadali u kolektivni imaginarij današnjih mladih).

Medijski kyberprostor

Usporedba primjera s njegovim ”prijevodom” na standardni jezik pokazuje što je od svega toga prodrlo u sms-poruke naših mladih potrošača medijskoga kyberprostora.

Nisu, naime, sve razlike spram standardnog jezika u navedenim primjerima rezultat prilagođavanja izričaja mediju, u ovom slučaju SMS-u. I na prvi pogled je razvidno da dobar dio termina koji se “prevode” na standardni jezik pripadaju govoru, odakle su samo mehanički preneseni u novi medij.

Neki naprosto proistječu iz dijalekata (“kaj”, “di”, “delaš”, “tekma”, “ajme”, “cucak”, “aj” umjsto “hajde”), neki iz šatrovačkog slenga (“trasu”, “pljuga”), ili iz žargona (“bed” je anglizam ali ne znači krevet, nego je fonetizacija priloga “bad”, dakle loše; “ziher” je prastara dijalektalna posuđenica iz njemačkoga, “fiš” za Ribnjak mi zvuči čak gurmanski a ne samo germanski;). Iako se Jugoslavija raspala prije negoli su autori ovih poruka naučili čitati, u njihov izričaj upadaju žargonski izrazi iz Sarajeva (“fakat”, koji se ondje rabi više od pola stoljeća, barem koliko ja pamtim), ili iz Beograda (“matiš”), odakle su i pripadnici starijih generacija rado znali priskrbiti poneki žargonski hit (“komunjara” je, na primjer, iz četničkog žargona, izraz kalkiran prema: “funjara”).

Povratak korijenima

Hrvatski (i susjedni) prilozi žargonu “chata” i SMS-a su pak “vcrs” (večeras), “fkt” (zaista), “dns” (danas), “dc” (di si; korišten je engleski “spelling”, kao za Washington, D. C.), “vjt” (vjerojatno), “svj” (svejedno), “jbg” (jebiga - što ne znači “jebi ga!”, nego “što možeš”, tumači Hrvatski jezični portal).

Očito, glavna je metoda stvaranja “esemesizama” ispuštanje vokala i padežnih dočetaka - računajući (ispravno) da ih je lako dokučiti iz konteksta. To je, na neki način, povratak korijenima: neki od semitskih alfabeta (hebrejski i arapski, na primjer) u početku nisu ni imali oznake za vokale, nego su ih naknadno uveli.

Skraćivanja je bilo i u međuvremenu, osobito dok se sve pisalo (ili klesalo) ručno: rimski spomenici su puni (da tako reknemo) skraćenica i akronima (na Panteonu “L. F. cos. III” znači: “Lucijev sin, konzul treći put); tilde i ligature su izmišljene da bi se označilo gdje se ispuštaju slova koja je lako rekonstruirati iz konteksta; dvotočja nad vokalima (prijeglasi) su nastajali prebacivanjem slova e iznad, pa sažimanjem tog slova u dvije crtice ili dvije točkice (oe > ö). U hrvatskome se otišlo tako daleko da su akronimi počeli živjeti vlastiti život, mijenjajući i rod: “Sjedinjene Američke Države su odlučile” skraćeno se piše “SAD je odlučio” i nitko se ne uzrujava (nego čita “kao što je i napisano”: Esade je odlučio).

Pitoma metoda

U usporedbi s time - što jest agresija na jezik i njegovu logiku - “esemesizmi” su zasad pitoma metoda sažimanja radi ubrzavanja komuniciranja, kako bi i “chat” tekao približno onoliko brzo koliko brzo teče razmjena replika u govoru.

Napokon, SMS nije nešto izvan života, nego samo jedan od novih medija kroz koji se život oglašava. Čak i na morbidne načine: ima deset godina otkako je prvi put sms-poruka “addio” bila veoma sažeto oproštajno pismo mladog samoubojice.

ee, kam cemo vcrs? (E, kamo idemo večeras?)

fkt nisi ok... (Stvarno nisi u redu)

e kaj dns pisemo neki tst? (E, kaj danas pišemo neki test?)

opce nznm o cemu ti pricas (Uopće ne znam o čemu ti pričaš)

e tnx (E hvala)

ma nemas beda! (Ma nemaš problema!)

ma da ziher, kae tebi (Ma da stvarno, kaj je tebi)

Dc? (Gdje si?)

Dolazim na gk (Dolazim na Glavni kolodvor)

E ovi ce na fis, pa cu i ja doletit onda (E, ekipa ide na Ribnjak, pa ću i ja doći onda)

Ti si lud fraeru! krmim… (Ti si lud frajeru! Spavam…)

Dodi pred birc jos pijem kavu. (Dođi pred kafić još pijem kavu.)

Al nema ti on para vjt. (Al' nema ti on novaca, vjerojatno.)

Oke:D...haha...a jesi ti sad u sk ili?? (U redu, a jesi ti sad u skoli ili??)

E jbg nisam mogla..drugi put cemo se dogg (E jebiga nisam mogla..drugi put ćemo se dogovoriti)

Kaj delas? Di si? (Kaj radiš? Gdje si?)

Svj. (Svejedno.)

Pa os doletit? (Pa hoćeš doći?)

Ajd izadi tu sam za pol min... (Ajde izađi, tu sam za pola minute..)

Ok. Nerem do city.a, moram se osisat, razmienit pare i uplatit za vozacki nes. (U redu. Nemogu do City centra, moram se ošišati, razmijeniti novce i uplatiti nesto za vozački .)

Aj u pola 9 ispred 9ke, u parkicu kljucamo (Ajde u pol 9 ispred devetke, u parkiću „ne radimo ništa“)

Jel se ide di vcrs? (Ide li se kamo večeras?)

Os brzo? (Hoćeš brzo?)

Si iso na tekmu? (Jesi li išao na utakmicu?)

A dobro. Uzivajte:* ( A dobro. Uživajte *pusa*)

Ma neas beda. Cujemo se trasu. (Ma nemaš problema. Čujemo se sutra.)

Aj javi ak ides u zap pa da idemo zajedno. (Ajde javi ak ideš u Zaprešić pa da idemo zajedno.)

Ko je tam? Aj navratit cu (Tko je tamo? Ajde navratit ću)

Jesi me skuzio u autu ispred sebe, btw. cuga, bilo ky? (Jesi me primijetio u autu ispred sebe, među ostalim cuga, bilo kaj?)

Solo. ne, uopce nisam ljubomorna, aaa. (Sam. Ne, uopće nisam ljubomorna,aaa.)

Si za pljugu sad? Pls. (Jesi za cigaretu sad? Molim te.)

Si u zg-u? (Jesi u Zagrebu?)

Bus doso ili? (Autobus došao ili?)

Sa crneka tad krecu? (Sa Črnomerca tad kreću?)

Oces da pofuram fotic? (Hoćeš da ponesem fotoaparat?)

Jel to ziher? (To je sigurno?)

U busu sam xD I'm coming :D (U busu sam „smiješak“, dolazim *smiješak*)

E aj mi pliz nemoj zaboravit lek danas. (E ajde mi molim te nemoj zaboravit lektiru danas.)

Ima kakva ekipa u busu il krmis? :D (Ima li kakva ekipa u busu ili spavaš? *smiješak*)

Lol nisam cuo...mozda jesi...nisam valda ostavio neki los dojam? (/Lol = Laughing Out Loud, ili u doslovnom prijevodu „smijem se naglas“/ nisam čuo…možda jesi… nisam valjda ostavio neki loš dojam?)

Yup, na poslu sam trenutno. Zkj? (Da, na poslu sam trenutno. Zašto?)

E neam komp pa ne mogu na net. Ako nesto ne kuzis iz matise mogu doc pol sata prije u sk pa da ti objasnim? (E nemam kompjuter pa ne mogu na Internet. Ako nešto ne razumiješ iz matematike mogu doći pola sata prije u školu pa da ti objasnim?)

Aj nademo se na klupici ispred (Ajde nađemo se na klupici ispred)

Lol.osto sesir xd (*smijem se naglas*. Ostao šešir *smiješak*)

Ajme meni, lik me svako malo drzi za ruku...mene strah xD (Ajme meni, čovjek me svako malo drži za ruku… mene strah *smiješak*)

nadam se da niceg nebu bilo (Nadam se da ničega ne bude bilo)

Prolazi kondic pokraj mene a ja sa sesirom na glavi i frajer samo bulji u mene xD (Prolazi kontrolor pokraj mene a ja sa šeširom na glavi i čovjek samo bulji u mene *smiješak*)

Dodjem za par min na msn (Dođem za par minuta na msn /msn = microsoftov program za razgovor sa drugima preko interneta/)

Njezin cucak je pobjego... i neam ja zivaca vise za ovo... (Njezin pas je pobjegao… i nemam ja živaca više za ovo…)

Ok, hvala. Onda se cujemo za iduci tj. Pozz (U redu, hvala. Onda se čujemo za sljedeći tjedan. Pozdrav)

Ja imam zelenu majcu i sjedim kod kipa. (Ja imam zelenu majicu i sjedim kod kipa /kip = Kip bana Josipa Jelačića/)

Ej, doć ću za par minuta, ovdje je fkt zvagu (Hej, doći ću za par minuta, ovdje je stvarno gužva)

Evo me za min (Evo me za minutu)

E sori zaspala sam. Jel mozemo tu kavu odgodit za kasnije ili ste vec otisle? (E oprosti zaspala sam. Možemo li tu kavu odgodit za kasnije ili ste već otišle?)

Evo mene za nekoliko min na kompu (Evo mene za nekoliko minuta na kompjuteru)

Evo sam sec (Evo samo sekundu)

Mozes li mi s bilo kojeg moba odg? (Možeš li mi s bilo kojeg mobitela odgovoriti?)

Do kad si u sk? (Do kada si u školi?)

Widimo se, pusa (Vidimo se, pusa)

Pa ispred sk.ja ti smsam kad sam tam (Pa ispred škole. Ja ti pošaljem sms kada sam tamo)

Ja jos malo kod sk.cekam te ispred (Ja još malo kod škole. Čekam te ispred)

Nema weze. aj widimo se (Nema veze. Ajde vidimo se)

vtnns (volim te najvise na svijetu)