Na 16 godina i 1 mjesec zatvora nepravomoćno je u Grossetu u srijedu uvečer osuđen Francesco Schettino, kapetan duge plovidbe koji je, kao zapovjednik, 13 siječnja 2012 nasukao i potopio putnički krstaš Costu Concordiju i pobio tako 32 putnika odnosno člana posade.
Prije godine i pô dana je u odvojenom procesu zbog istog zločina osuđen na 2 godine i 10 mjeseci zatvora Roberto Ferrarini (koji je u noći brodoloma predvodio Kriznu jedinicu brodovlasničkog poduzeća Costa Crociere u Savoni). Hotelski direktor (naški: komesar) broda Manrico Giampedroni nagodio se za 2 godine i 6 mjeseci, prvi časnik palube Ciro Ambrosio za 1 godinu i 11 mjeseci, druga časnica palube Silvia Coronica za 1 godinu i 6 mjeseci, a na 1 godinu i 8 mjeseci osuđen je kormilar Jacob Rusli Bin, na koga kapetan Schettino baca glavnu krivicu za brodolom, tvrdeći da ga taj Indonežanin nije dobro razumio, pa je skrenuo u pogrešnu stranu i rasparao brodski trup o podvodne hridi uz otok Giglio.
Odnos između presude Schettinu i svima ostalima potvrdio je da je upravo on bio protagonist ako ne najvećega putničkog brodoloma, a ono najglupljega: previše se te noći približio otoku Gigliu, pa je rasporio brod, a samo sreći treba zahvaliti se što se, sa zakočenim sustavom upravljanja, Costa Concordia okrenula za 180 stupnjeva i naslonila na podvodne stijene, jer bi desetak metara dalje potonula u duboko more, a žrtve bi se brojale na stotine ili na tisuće.
Zašto je riskirao? To je već poznato: radi „naklona“, tj. prakse da brod napusti svoju utvrđenu sigurnu rutu i približi se nekom mjestu na obali da mu tako „oda čast“.
Schettino kaže da je to uobičajena praksa. To su, odmah poslije nesreće, potvrdili i drugi: brodovlasničke tvrtke vide u tome komercijalni dobitak, jer to – navodno – čini putovanje atraktivnijim. Schettino kaže da brodovlasnik naplaćuje dodatnih 70 eura po putniku kojem je dopušteno doći na zapovjedni most gledati kako se manevrira.
- Htio sam ubiti tri zeca jednim hicem – objašnjavao je lani Schettino – ukazati počast brodskome šefu sale Antonellu Tievoliju [koji je baš s otoka Giglia i koji je zato bio pozvan na zapovjednički most] te umirovljenom zapovjedniku Mariju Palombu“ (pod kojim je Schettino bio prvi časnik i koji često boravi na Gigliu).
Prvi zec je, naravno, bila zarada tvrtci. Na kraju je, umjesto zečeva, pobio ljude. Nije na vrijeme naredio napuštanje broda, iako je obala bila daleko tek 500 metara. Kada je naredio, utekao je među prvima, što mu je uzeto kao otegotna okolnost. U utorak je pred sudom zaplakao, taj nesposobni narcis, rekavši patetično da je te noći „i on umro“.
Utoliko ću mu biti lakše dok mu mrtvo tijelo bude ležalo u tamnici.
Sud odbio zahtjev tužiteljstva za trenutačno uhićenje Schettina
GROSSETO - Sud u Grossetu odbio je zahtjev tužiteljstva da se kapetan Francesco Schettino odmah uhiti, nakon što je osuđen na 16 godina zatvora zato što je skrivio havariju kruzera Coste Concordije.
U Italiji se zatvorska kazna počinje služiti tek nakon što se iskoriste sva prava na žalbu. No, tužiteljstvo je zatražilo trenutačno zatvaranje Schettina, uz obrazloženje da postoji opasnost od njegova bijega, ali je sud to odbio.
Francesco Schettino, bivši kapetan kruzera Costa Concordia u čijem su brodolomu prije tri godine poginule 32 osobe, osuđen je u srijedu na šesnaestgodišnju zatvorsku kaznu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....