'ABC - SAN O MOĆI ZEMALJA TRI MORA' Vodeća poljska informativna televizija veliki prostor posvetila inicijativi hrvatske predsjednice

Portal privatne poljske TV postaje TVN24 , objavio je veliki tekst o inicijativi ABC hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Povod je bio njezin posjet Poljskoj i susret s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom. Riječ je o inicijativi jačeg povezivanja zemalja srednje i istočne Europe koje izlaze na Jadransko, Baltičko i Crno more.

Tekst pod naslovom 'ABC: San o moći zemalja tri mora' prenosimo u cijelosti:

Andrzej Duda i Kolinda Grabar-Kitarović govore jednim jezikom: vrijeme je uspostaviti novi pol na kontinentu, jer tu ideju mogu si priuštiti kako dvije države, tako i cijela regija. Posjet hrvatske predsjednice Visli u zadnje dane siječnja u to nas je uvjerio.

Nešto se tijekom 2015. promijenilo na prostoru između Njemačke, Rusije i južnih, planinskih pojaseva kontinenta; nešto što je omogućilo političarima iz regije da se uzajamno zapaze.

Sigurno je tome doprinijela Rusija, te sada najmanje dvoje političara želi oživjeti stari projekt koji nikada nije prekoračio zonu maštanja ili izgubljenih iluzija – srednjoeuropski projekt. Ne zna se hoće li nešto biti od toga, ali Andrzej Duda i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović govore zajedničkim jezikom. Vrijedi stoga izbliza pogledati hrvatsku perspektivu suradnje zemalja triju mora.

Jadran (Adriatyk), Baltik i Crno more – poljski je predsjednik nekoliko puta nazvao ovaj projekt skraćeno: ABC.

- Ja ga tako ne mogu nazivati jer je na hrvatskom „Adriatyk“ - Jadran, ali naziv je dobar. Zamisao o takvom projektu započeli smo manje-više u isto vrijeme s predsjednikom Andrzejom Dudom - govorila je tijekom zadnjeg dana boravka u Poljskoj hrvatska predsjednica koja je, održavši izlaganje, bila gošća u Poljskom institutu međunarodnih poslova. Ona je preuzela funkciju predsjednice krajem 2014. kada je pobijedila na izborima predstavljajući desnu stranku Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Tijekom pola godine od kada je predsjednik Andrzej Duda preuzeo funkciju predsjednika RP, sastala se s njim već četiri puta, između ostalog u New Yorku, tijekom zasjedanja UN. Sada je doputovala na tri dana u Poljsku.

Tijekom svoje inauguracije, odmah nakon proglašenja rezultata izbora, Kitarović je kazala da vjeruje u uspjeh Hrvatske koja „može postati jednom od najprosperitetnijih zemalja u Europi.“ U tom dijelu svijeta koji je snažno povijesno obilježen osjećajem fatalizma, a koji nikada ne napušta ove narode, tako velike riječi najčešće nailaze na sažaljenje. No to ipak ne utječe na želju hrvatske Predsjednice da realizira vlastitu, neovisnu ideju u području vanjskih poslova.

„Kolinda“ – kako ju nazivaju svi Hrvati koji ju vole – ima u svojoj zemlji veliku podršku i političko zaleđe. Iako HDZ od jeseni gotovo 80 dana nije bio u stanju stvoriti većinsku vladu, te konačno 22. siječnja na čelu nove Vlade, u kojoj je pet ministara imenovano izvan političkog sustava, stao je poslovni čovjek, Tihomir Orešković, Kitarović i njezina koncepcija imaju veliku podršku.

U političkom prostoru, u politološkim diskusijama, a čak i u okviru trgovine i gospodarstva, pojavili su se glasovi da nova predsjednica po prvi put određuje samostalno mjesto Hrvatske u svijetu.

Nakon proglašenja neovisnosti 1991., napuštanja Jugoslavije i tijekom rata na Balkanu koji je trajao sljedeće četiri godine, prvi i jedini zadatak Zagreba bio je zadržati neovisnost. Do kraja XX stoljeća, Hrvatska kojom je upravljao desni ili – kao što danas govore mnogi komentatori – nacionalistički predsjednik s diktatorskim sklonostima – Franjo Tuđman, bila je izolirana u međunarodnoj areni. Nakon toga je došlo vrijeme sporog rasta, liječenja rana nakon nedavne ratne prošlosti, ali svjetska kriza i konačno oporavljanje hrvatskog gospodarstva koje je trajalo nekoliko godina – iako je u međuvremenu Hrvatska primljena u EU I NATO – učinile su od nje samo jednu od zemalja regije.

Baltik i Jadran

O zemljama bivše Jugoslavije najčešće se govori kao o 'Zapadnom Balkanu'. Hrvatska predsjednica ne voli ovaj izraz. U PISM-u (Poljskom institutu za međunarodne poslove) govorila je to izraz kojeg bije zao glas. Danas, 'balkanizacija' je neugodna aluzija koja služi politolozima, sociolozima i diplomatima za opisivanje procesa raspada društvenog života, gubljenja kontrole nad funkcioniranjem institucija i opće nesigurnosti u sferi unutarnje sigurnosti.

Zato je za Kitarović Hrvatska zemlja Srednje Europe. Tijekom posjeta Varšavi jasno je to isticala i govorila o zajedničkoj povijesti zemalja regije. Ovaj odnos šalje jednostavan signal. Povijest bivše Jugoslavije je danas povijest susjeda, koji nemaju mnogo zajedničkog. Time Kitarović pokazuje da vidi Zagreb kao mjesto izvan osnovne mreže ovisnosti i stalnog potezanja konopca, na primjer s Beogradom; posebno u zadnjih desetak mjeseci, kada su se takve tendencije u glavnom gradu Srbije počele pojavljivati češće.

Kitarović ukazuje dublje u povijest, do XIX stoljeća i zajednice više nacija u okviru habsburške monarhije u kojoj su – u okviru jedne države – još prije I svjetskog rata živjeli i Poljaci u Krakovu i Hrvati na Jadranu. Prema komentatorima sklonih hrvatskoj predsjednici, ovo je prva velika ideja i izraz samostalnog promišljanja u međunarodnoj perspektivi – što je njenim prethodnicima nedostajalo.

Sirovine, trgovina i sigurnost

Za Hrvatsku, projekt ABC koncentrira se na nekoliko točki. Kao prvo - jer je to Kitarović naglasila i na to je obraćala pažnju između ostalog i tijekom posjeta Poljskoj - radi se o stvaranju energetskog koridora sjever - jug, između Swinoujsciea i otoka dalmatinske obale. Hrvati bi htjeli izgraditi LNG terminal na otoku Krku sličan poljskom. Njegov položaj je rezultat druge točke, trgovinskog i energetskog povezivanja – projekta izgradnje novog Sueskog kanala.

Kitarović iznimno računa na to da će projekt za nekoliko godina uspjeti zahvaljujući otvaranju brzog pravca s Bliskog istoka prema Europi, stari putovi Sredozemnog mora pretvoriti će se u brze putove za tankere koji će dopremati sirovine na Stari kontinent. Hrvatska bi isto htjela početi obnovu i proširenje zapuštene riječke luke na poluotoku Istra – bivše baze austrijske ratne mornarice. Prema njenim riječima, takvu priliku primijetila je čak i Kina jer u posljednje vrijeme predstavnici Kine razgovaraju s Hrvatima o trgovinskoj razmjeni u ovom dijelu Europe.

Zajedno sa zbližavanjem u sferi energetske sigurnosti trebalo bi se pobrinuti za suradnju u području infrastrukture. Hrvatska - kao jedna od rijetkih zemalja na kontinentu - vidi svoju priliku u željezničkom transportu. Zagreb bi htio sklopiti ugovor s mađarskom vladom za izgradnju pruge koja bi spojila Budimpeštu s Rijekom, što znači i s Jadranom. Željeznički transport mogao bi služiti ne samo za izvoz i uvoz sirovina nego i olakšati trgovinsku razmjenu u drugim područjima. 28. siječnja održao se sastanak Poljsko – Hrvatske gospodarske i industrijske komore. Zajedno s Kitarović su se pojavili predstavnici preko 50 hrvatskih tvrtki. S poljske strane bilo je preko 80 investitora i proizvođača.

Poljska i Hrvatska, koje imaju predsjednike koji govore jednim glasom, trude se postaviti most između dviju zemalja. Istovremena izgradnja mosta s obje obale ima smisla, ako se njime može premostiti – kao što je stvar sa svakim mostom – rijeka. Rijeku čine druge zemlje Srednje Europe – Slovenija, Austrija, Mađarska, Češka i Slovačka. Bliska idejama Poljske i Hrvatske čini se Rumunjska koja od prošle godine pokušava realizirati svoj projekt u području energetske sigurnosti angažirajući u njega Mađarsku, Slovačku i Bugarsku. Najteža pitanja vjerojatno će se odnositi na zbližavanje, te (pitanje) pronalaska zajedničke platforme za sve te zemlje u projektu „Srednje Europe“ – projektu prije svega snažno ukorijenjenom u povijesti čije postojanje nikada nije bilo posebno uspješno, jer samo njegovo iniciranje bilo je naprosto rezultatom povijesti kontinenta.

Ipak, ne može se čovjek odreći zadovoljstva da ponekad zamišlja kako – ne napuštajući jedan vlak – dolazi s obale hladnog Baltičkog mora na obalu toplog, lijenog Jadrana; iz Gdanjska u Rijeku kroz Varšavu, Budimpeštu i Zagreb.