AccuWeatherov stručnjak Roys donosi dugoročnu prognozu za Europu, evo što na jesen čeka Hrvatsku

Tyler Roys i Alan Reppert, članovi AccuWeatherovog međunarodnog tima za dugoročno vremensko prognoziranje, objavili su reportažu za vrijeme koje bi nas trebalo očekivati najesen, koja započinje 22. rujna.

Spominje se obrazac La Niña koji se razvija u Tihom oceanu, a koji će imati velik meteorološki utjecaj na cijeli svijet. Njegov olujni trag dominirao je sjevernim djelom kontinenta, čemu smo mogli svjedočiti prilikom katastrofalnih poplava u Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj, Luksemburgu te sjeveroistočnom djelu Francuske. Taj utjecaj olujnog traga lagano će se približavati jugu, dok će područja pogođena poplavama biti pod utjecajem sušnijeg uzorka. No, prije samog pomaka ka jugu, olujni obrazac će se kratko zadržati iznad Ujedinjenog Kraljevstva i Irske.

U regiji se očekuju normalne, jesenske temperature te se, prema Roysu, ne očekuju toplinski valovi. U ranu jesen tako će nas očekivati normalne visoke temperature od 21 do 23 Celzijeva, dok će u kasnu jesen temperature iznositi od 4 do 8 stupnje Celzijeve ljestvice.

Moguće oluje u zapadnoj Europi

U reportaži AccuWeathera napominje se i kako će ova godina biti različita od prošle po jednoj stavci, a to su uragani i tropske oluje. Prošla je godina bila rekordna po tom pitanju, ali se 2021. godine svaki sustav razbio putem sjevernog Atlantika prije nego je uopće dospio u Europu, kaže Reppert.

“Zato se očekuje da će jedan do tri tropska udara doći u Europu u narednim mjesecima”, dodao je Roys, koji nije isključio da bi se ipak mogao dogoditi kakav uraganski udar. Prvotno se prijetnja ove vrsta očekuje na sjeveru - u regijama Irske i Sjeverne Irske te u ostatku Ujedinjenog Kraljevstva, dok će se kasnije tropske pojave više očekivati na Pirenejskom poluotoku, u Portugalu i Španjolskoj.

Također, La Niñin obrazac putanje sjever-jug prognostičari su uočili kod olujnih vjetrova kojih je prošle sezone bilo manje, a očekuje se da ih nešto više neće biti ni 2021. godine.

Opasnost od poplava

"Olujno vrijeme pomoći će u održavanju temperature u cijeloj regiji. Generalno, očekuje se da će temperature tijekom jeseni biti blizu normalnih, bez toplinskih valova", objašnjava Roys, koji je potom dodao kako bi vremenski obrazac s olujom u zapadnoj Europi mogao dovesti do razvoja odsječenih područja s nižim tlakom, što bi dalje moglo dovesti do snažnih oluja u južnoj Europi.

Reppert je istaknuo kako će sredinom kolovoza temperature površine mora biti za 3-4 stupnja veće od normalne, a periodi velikih količina oborina s juga Italije mogu se proširiti na Balkan, gdje ih se očekuje krajem 10. te početkom 11. mjeseca.

Jedna od glavnih premisa izvještaja meteorologa AccuWeathera jesu jesenske temperature koje će biti više nego inače i to diljem cijele Europe, dok će se u sjevernim i istočnim krajevima kontinenta (Švedska, Rusija, Ukrajina), posljedično hladnijim, više temperature održati i kroz veći dio rujna, listopada i studenoga.

Od prosječnih temperatura, najviša će u istočnoj Europi iznositi od 18-21 stupnja i to početkom rujna, dok se pad na nulu očekuje do kraja studenog. Na Balkanu se u istom razdoblju očekuje pad temperatura s 29-32 stupnja Celzijevih, do 16-21 stupnja u jednakom vremenskom intervalu.

Vrućina na Balkanu

Intenzivnije vrućine ljeta zadržati će se na Balkanu i južnoj Italiji i početkom jeseni, prema Reppertu. Eventualni toplinski valovi mogući su za očekivati uglavnom tijekom prve polovice jeseni.

WMO, Svjetska meteorološka organizacija toplinske valove definira kao periode za pet stupnjeva veće temperature od očekivanih u razdoblju od pet dana. Šumski požari koji se tradicionalno pojavljuju na Balkanu za vrijeme ljetnih mjeseci tako bi se mogli nastaviti do jeseni.

Povremene mediteranske oluje mogu donijeti olakšanja od vrućina, dok se povećane razine oborina očekuju krajem 10. i početkom 11. mjeseca.

"Burna prijetnja od poplava proširit će se iz Italije na Balkan, posebno u studenom. Kiše mogu donijeti i grmljavinu. Lokalizirana tuča ne može se u potpunosti isključiti", zaključio je Reppert uz dodatak da bi veće količine oborina mogle dovesti do stvaranja klizišta.