Ålandski otoci, uspavani samoupravni arhipelag, odnedavno je postalo jedno od najpoželjnijih mjesta na Starom kontinentu. Nakon što je Putin pokrenuo sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, ta demilitarizirana i autonomna regija plijeni pozornost svojih susjeda. Raste zabrinutost da bi Rusija mogla pokušati zauzeti Ålandske otoke, čime bi mogla blokirati pomorski pristup Botničkom i Finskom zaljevu te odsjeći Baltik od ostatka svijeta. Oko 96 posto finske trgovine, naime, prolazi duž voda u blizini Ålandskih otoka, što im daje veliku stratešku vrijednost.
Otočje usred Baltičkog mora, koje se smjestilo između Finske i Švedske, sve se češće naziva "Ahilovom petom Europe", a neki finski obavještajci i generali idu toliko daleko da zazivaju čak i ponovnu militarizaciju tog područja, prema uzoru na švedski otok Gotland, koji se ponovno naoružao kao odgovor na aneksiju Krima 2014.
Međutim, lokalni političari oprezniji su i upozoravaju da bi ponovno naoružavanje Ålanda prekršilo međunarodni sporazum koji je na snazi posljednjih sto godina.
Ålandsko otočje od 1921. pripada Finskoj, broji oko 30 tisuća stanovnika, službeni im je jezik švedski i imaju političku autonomiju. Finska je nadležna za vanjsku, obrambenu i fiskalnu politiku otočja, dok alanska vlada brine o javnom miru i redu na otoku te upravlja zdravstvom, trgovinom, industrijom i prometom. Otoci su potpuno demilitarizirani, bez ikakvih utvrda ili vojnih snaga u tom području.
Granični stražar, poručnik Juri Jalava, primijetio je da se njegov opis posla značajno promijenio nakon ulaska Finske u NATO. Jalava je već godinama zadužen za nadzor granice oko Ålanda.
"Sve je postalo intenzivnije", rekao je poručnik Jalava za The Telegraph. "Pozorno promatramo što se događa i idemo dalje od naših područja djelovanja, kako bismo na vrijeme uočili prijetnju našim vodama". Jalava budnim oko patrolira vodama, pazeći posebno na moguće ruske brodove i čamce, koji bi pokušali presjeći podmorske kabele ili oštetiti drugu ključnu infrastrukturu. Zabrinutosti su porasle nakon što je plinovod Balticconnector, dug 77 kilometara, koji povezuje članice NATO-a u Baltičkom moru, misteriozno oštećen, a Kremlj je postao glavni osumnjičenik. Finska je također nedavno bila prisiljena zatvoriti svoju 1300 kilometara dugu granicu s Rusijom kao odgovor na pokušaj Moskve da protjera migrante i tražitelje azila preko granice.
Jedan od problema za Ålandsko otočje je i ruska "flota u sjeni", gomila zastarjelih tankera koji ploveći pod stranom zastavom izbjegavaju sankcije i prevoze naftu i drugu robu u Rusiju. Budući da brodovi samo zaobilaze teritorijalne vode Finske, tamošnja vlada ne može učiniti ništa kako bi ih zaustavila. Ipak, oni predstavljaju značajnu opasnost za okoliš jer su u iznimno lošem stanju.
Na Ålandu sumnjaju da bi ponovno naoružavanje učinilo otoke sigurnijima u slučaju ruskog napada.
"Nije istina da je to crna rupa. Samo zato što su demilitarizirani, to ne znači da nema planova za njihovu obranu", rekla je Minna Ålander, stručnjakinja za sigurnost na Finskom institutu za međunarodne poslove.
Jörgen Pettersson, predsjednik Lagtinga, parlamenta Ålandskih otoka, opisao je kako stanovnici žestoko brane svoju neovisnost, ali i da svakodnevno prosvjeduju ispred ruskog konzulata, zahtijevajući prekid invazije na Ukrajinu.
"Nismo naivni, vrlo pozorno pratimo što se događa, ali uvjereni smo da je naše međunarodno dogovoreno rješenje dovoljno dobro, pa otočani se ne moraju bojati. Zapravo, ne vidimo smisao nervoze, uspjeli smo prevladati mnoge nepredviđene stvari tijekom svih ovih godina", rekao je za The Telegraph Pettersson.