Aleksandar Lukašenko otvara "kratkoročne konclogore" za opozicionare u Bjelorusiji

Prije točno godinu dana u Bjelorusiji su održani predsjednički izbori (9. kolovoza 2020.) na kojima je pobjedu proglasio Aleksandar Lukašenko (na vlasti od 1994. godine) i otad su započeli prosvjedi oporbe s kojom se režim cijelo vrijeme vrlo brutalno obračunava, a njegova tadašnja izborna konkurentica, koja tvrdi da je dobila izbore Svetlana Tihanovskaja, morala je pobjeći iz zemlje.

Nedavno ju je u Bijeloj kući primio i američki predsjednik Joe Biden i pružio podršku. Bruxelles i Washington ne priznaju još uvijek Lukašenkovu pobjedu. - Od režima je ostala samo represija i ništa više. Čisto nepatvoreno državno nasilje, a stanovništvo se drži u strahu. Čudo se nije dogodilo. Lukašenko je još na vlasti, održavaju ga represivni aparat i podrška Rusije, javljaju tamošnji oporbeni aktivisti u povodu godišnjice početka prosvjeda, koji sada praktički žive i rade u ilegali.

Kako javlja neovisni portal Belsat, a na njih se poziva CNN, u staroj vojnoj bazi kod Minska, u zaseoku Novokolosovo, otvoren je i logor za političke zatvorenike. Tamo ih se nalazi nekoliko stotina, a logor čuva vojska, okružen je bodljikavom žicom, a prilaz mjestu je zabranjen. Spominje se da su to tzv. "kratkoročni konclogori", u kojima zatvorenike drže bez vode i hrane. Prema nekim izvješćima, nekoliko je ljudi umrlo nakon policijskih intervencija ili mučenja prilikom ispitivanja, ali ti smrtni slučajevi nisu istraženi, niti je podignuta ikakva optužnica.

U zemlji je privedeno više od 35 tisuća ljudi tijekom antirežimskih prosvjeda

Afp/Afp/Profimedia

Neovisni mediji

Naime, u godinu dana, koliko traju prosvjedi, čiji intenzitet posljednjih mjeseci slabi, vlasti su zabranile rad preko sto raznih oporbenih udruga ili onih koje se bave građanskim i ljudskim pravima, onemogućen je rad mnogim neovisnim portalima i medijima - preko 30 novinara i oko 10 blogera nalazi se po zatvorima, a nekoliko stotina ih je dobilo otkaze, a na njihova mjesta došli su novinari iz ruskih prokremaljskih medija.

Prema podacima koje objavljuju borci za ljudska prava, u Bjelorusiji je privedeno preko 35 tisuća ljudi tijekom prosvjeda, podignuto je oko 5 tisuća krivičnih prijava, od onih za remećenje javnog reda i mira, do ugrožavanja državnog poretka, govori se o preko 900 političkih zatvorenika, a zabilježeno je i dokumentirano oko 1800 slučajeva mučenja i iživljavanja nad uhićenima po istražnim zatvorima, a preko tisuću antirežimskih političara, novinara i aktivista moralo je pobjeći iz zemlje zbog vlastite sigurnosti.

Upravo traje suđenje oporbenoj političarki Mariji Kolesnikovoj, kojoj prijeti čak 14 godina zatvora. Krajem srpnja i početkom kolovoza policija je izvršila preko 60 pretresa u nevladinim organizacijama, poput udruga Proljeće (Vesna), Human Constanta i Pravna inicijativa. Iz Minska ovih je dana pobjegla i jedna od vodećih odvjetnica političkih zatvorenika iz udruge Pravna inicijativa Viktorija Fjodorova, nakon što joj je policija izvršila premetačinu u uredu i stanu, a nekoliko njezinih kolega privedeno i zadržano u pritvoru.

Policija je upala i u udruge za ljudska prava, poput Helsinškog odbora, a više puta izvršena je premetačina i u prostorijama Bjeloruskog društva novinara. Izuzeta im je dokumentacija, arhiva, laptopi, mobiteli, a neki od zaposlenika dobili su i krivične prijave. Nedavno je u Kijevu pod sumnjivim okolnostima (ukrajinska policija otvorila je istragu o mogućem ubojstvu) pronađen u jednom parku obješen bjeloruski oporbeni aktivist i lider Bjeloruske sigurne kuće u Kijevu Vitalij Šišov.

Podrška Kremlja

Veliku buku podigao je i bijeg bjeloruske sportašice Kristine Timanovskaje s Olimpijskih igara u Tokiju, koju su, "sportski činovnici" iz Bjeloruskog olimpijskog odbora, na čijem je čelu Lukašenkov stariji sin Viktor, na silu željeli vratiti kući, ali je ona potražila pomoć japanske policije, a u međuvremenu je dobila azil u Poljskoj. U svakom slučaju, bjeloruski dilatator sve više steže obruč.

Prema tamošnjim analizama, on pod kontrolom drži represivni aparat i obavještajnu službu, koji su mu potpuno odani, a nedavno je od Rusije dobio kredit od 500 milijuna dolara, za koje se tvrdi da dobar dio ide baš na potrebe tog aparata i zadovoljavanja njihovih potreba. Smatra se da Lukašenko može doći u opasnost samo u slučaju da ga i taj dio režima počne napuštati.

Osim toga, iza njega stoji Kremlj, koji mu na svaki način pomaže da opstane na vlasti - od enormnih financijskih injekcija, do mnoštva savjetnika koje mu je poslao u bjeloruske represivne i obavještajne službe, a Lukašenko dodatno prijeti da će pozvati u pomoć i rusku vojsku. U ovom trenutku, EU se ne želi otvoreno konfrontirati s Rusijom oko Bjelorusije.