Anglikancima prijeti raskol zbog biskupica

Anglikanska crkva ipak neće zaređivati žene za biskupe, kako stvari stoje, još najmanje tri godine, nakon što na Općoj sinodi taj prijedlog prekjučer nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu u svim tijelima.

Odbijanje prijedloga o zaređivanju žena tumači se kao težak udarac kredibilitetu duhovnog poglavara Anglikanske crkve na odlasku Rowana Williamsa , ali i velik izazov njegovu nasljedniku na stolici nadbiskupa Canterburyja, Justinu Welbyju, jer su obojica vatreni zagovaratelji te reforme.

Biskupi u šoku

Kako pišu britanski mediji, anglikanski su biskupi u šoku nakon glasanja zbog kojega bi se Crkva mogla naći u jednoj od najozbiljnijih kriza u posljednje vrijeme. Prijedlog je bez ikakvih problema dobio dvotrećinsku većinu u Svećeničkom i Biskupskom domu, ali ne i u trećem tijelu Opće sinode - Laičkom domu gdje mu je nedostajalo samo šest glasova. Iako su članovi Sinode u ukupnom zbroju uvjerljivo glasali za zaređenje, sa 324 glasa za i 122 protiv, prijedlog oko kojega se Anglikanska crkva dogovarala 12 godina sada je, barem privremeno, propao.

- Naravno da sam se nadao i molio da će ovo pitanje biti riješeno prije nego što odem. Međutim, to se nije dogodilo i zbog toga osjećam duboku osobnu tugu - izjavio je Williams nakon glasanja.

Prema pravilima Anglikanske crkve, o tom pitanju ne bi se trebalo raspravljati sve dok traje ovaj saziv Opće sinode, dakle najmanje tri godine. Ipak, ako se posebno tijelo - koje se zove Skupina šestorice i čine ga po dva predstavnika iz svakog doma Sinode - složi, onda bi se to pitanje moglo vratiti u istoj formi pred članove Opće sinode.

Ustrajni protivnici

Hoće li se to i dogoditi, još je nejasno, ali jučer je Guardian izvijestio da je Biskupski dom održao žurni sastanak kako bi se dogovorili o načinu na koji će reagirati na remećenje njihovih planova o ozakonjenju zaređenja žena za biskupe. Jedan od biskupa izjavio je u utorak navečer, nakon ishoda dramatičnoga glasanja, da Anglikanska crkva “sramoti sebe pred cijelom javnošću”. Međutim, protivnici zaređenja žena za biskupe misle drugačije.

- Stotine su župa uz nas i suprotstavljaju se zaređenju žena za biskupe, a mi činimo ono što je dobro za njih. Želimo osigurati da Anglikanska crkva i dalje nastupa jedinstveno, kao raznolika, ali ne i podijeljena Crkva - rekla je za BBC Alison Ruoff, članica Laičkog doma koja je glasala protiv.

Rasprave od 2000.

Laički dom, u kojemu prijedlog nije prošao, čine laici koje u to tijelo svakih pet godina biraju vjernici iz svih anglikanskih dijeceza. Njegov saziv dobro izražava teološki pluralizam koji trenutačno postoji u Anglikanskoj crkvi, a unutar njega svoje predstavnike imaju i konzervativne evangeličke te anglo-katoličke frakcije. Evangelički anglikanci (ili barem dobar dio njih) smatraju da je zaređenje žena za biskupe u nesuglasju sa Svetim pismom, prema kojemu je vodstvo Crkve namijenjeno isključivo muškarcima. Anglo-katolici također koriste taj argument, ali i onaj prema kojemu bi prihvaćanje žena za biskupe zauvijek spriječilo ponovno ujedinjenje s Katoličkom crkvom.

Anglikanska crkva zaređuje žene za svećenike još od 1994., ali kad je riječ o njihovu postavljanju na biskupska mjesta, to se odvija puno teže, s diskusijama koje se vode još od 2000. godine. Prema kompromisu ostvarenom između “liberala” i “tradicionalista”, u prijedlogu koji nije prošao, župe ili biskupije koje to žele, imale bi pravo tražiti isključivo muške biskupe koji će ih voditi.

Propao kompromis

Taj je kompromis otvorio puno rasprava i zbog njega je odgođeno glasanje o prijedlogu na Općoj sinodi u srpnju ove godine. Tada su biskupi dali amandman prema kojemu je muški biskup koji je zamijenio ženskog morao djelovati u skladu s “teološkim uvjerenjima” svoje pastve. Znači, nije smio podržavati zaređenje žena za biskupe.

To je razbjesnilo pristaše zaređenja žena za biskupe jer su primijetili, i to vjerojatno s pravom, da će to dovesti do podjela unutar Crkve.