Apel sa sjevera Europe: ‘Ono što se sada događa u Danskoj uskoro očekuje i ostatak Europe‘

Dok sjeverne europske zemlje bilježe sve više zaraženih omikronom te očekuju da će već do kraja tjedna taj soj postati dominantan i istisnuti deltu, u Hrvatskoj će do takvog scenarija ipak proteći nešto više vremena.

Naime, na dnevnoj razini bilježimo pad broja novozaraženih i sve je očitije da je četvrti val u silaznoj putanji, no postavlja se pitanje hoćemo li imalo odahnuti do petog vala ili će se nastaviti na četvrti, samo s drugim sojem virusa. Unatoč ovim okolnostima, čini se da izmjena mjera Stožera, koje ističu danas, neće biti: kako doznajemo, one će biti produljene bez izmjena.

To znači da bi za Božić i Novu godinu na snazi trebala biti Odluka o okupljanjima koja ne dozvoljava više od 50 osoba na jednom mjestu bez covid-potvrde. Sve iznad toga mora biti organizirano uz potvrde i zaštitne maske. Kako nam kažu iz Stožera, odluke se donose na 15 dana, ali, ovisno o situaciji, uvijek se mogu dodatno postrožiti ili popustiti.

Epidemiolog dr. Miroslav Venus, čelnik Hrvatskog društva epidemiologa, kaže kako u Hrvatskoj omikron sigurno neće biti vodeći soj do Božića te da se takvo što, prema njegovoj procjeni, može očekivati iza Nove godine.

Prva smrt

- Čini se da je iznimno virulentan, tako da će evidentno preuzeti vodstvo nad deltom. Uvijek je nezahvalno davati prognoze, ali to će se sigurno dogoditi. Uvjeren sam da već sada imamo više od pet slučajeva novog soja, koliko ih je detektirano. Činjenica je da bogatije zemlje više sekvencioniraju pa imaju i više otkrivenih slučajeva. Mi, primjerice, šaljemo uzorke na analizu samo jednom tjedno - kaže dr. Venus.

Velika Britanija u ponedjeljak je zabilježila prvu smrt pacijenta zaraženog omikronom. Broj novozaraženih premašio je ljetni vrhunac, ali i dalje je ispod rekordnih brojeva iz siječnja. Ministar zdravstva Sajid Javid rekao je u parlamentu da će omikron postati dominantna varijanta u sljedećih 48 sati. Do kraja tjedna omikron će postati dominantan i u Danskoj: Velika Britanija i Danska razlikuju se od ostalih zemalja po tome što obavljaju sofisticirane pretrage genetskog sekvenciranja, što im je omogućilo da otkriju omikron prije drugih zemalja.

Slučajevi u Danskoj su porasli, što je pridonijelo rekordnom dnevnom broju zaraženih koronavirusom, a neki statističari očekuju da će omikron predstavljati većinu slučajeva u toj skandinavskoj zemlji do utorka ili srijede.

"Danska je tu predvodnik. Bili smo jedna od prvih zemalja u kojoj se proširio, ali i druge zemlje u Europi doživjet će isto", prognozira Soren Riis Paludan, profesor biomedicine na Sveučilištu Aarhus, za Financial Times.

Neposredno prije Božića omikron će predstavljati većinu svih slučajeva i u Norveškoj, računa norveška vlada, koja je objavila paket mjera za usporavanje širenja zaraze. I Danska i Norveška očekuju da će broj novozaraženih daleko premašiti prethodne vrhunce.

Zabranjen alkohol

U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protumjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom valu. On očekuje eksponencijalni rast.

- Nemoguće je to zaustaviti. Norveška strategija je da pokušamo produljiti razdoblje do razbuktavanja zaraze - ističe Forlan. Situacija je vrlo ozbiljna, potrebne su hitne mjere. Naprimjer, u noći s utorka na srijedu Norveška ulazi u četverotjednu prohibiciju: četiri tjedna će u toj zemlji biti zabranjen alkohol, a vlada je uključila i vojsku da pomogne organizirati masovno cijepljenje. I prošlo im je: Norvežani neće piti ni za Božić ni za Novu godinu, na četiri tjedna zatvoreni su kafići, restorani, pivnice...

- Ostaje nam za vidjeti koliko je stvarno virulentan, koliko dobro izbjegava imunitet stečen preboljenjem i cjepivom i izaziva li zbilja blaže kliničke slike - kaže dr. Venus i ponavlja da je booster doza prioritet kod ovog soja.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj su treću, booster dozu primila 313.874 građana ili oko 15 posto već cijepljenih. U Izraelu je trećom dozom cijepljeno 44 posto stanovništva, a u Njemačkoj 22 posto. Do sada je u Hrvatskoj utrošeno 4,406.837 doza cjepiva kojima je cijepljeno 2,229.626 osoba, a za njih 2,039.780 cijepljenje je završeno i samo su oni i mogli dobiti treću dozu cjepiva, odnosno drugu ako su cijepljeni cjepivom Johnson&Johnson.

Važan je booster

Stručnjaci kažu da omikron tjera na ubrzavanje docjepljivanja s obzirom na to da se pokazalo da se broj antitijela dobivena cijepljenjem smanjuje nakon nekoliko mjeseci.

Premda još nema točnih podataka o tome koliko postojeća cjepiva štite od omikrona, svi su suglasni da će se davanjem booster doze pojačati opći imunitet, a onda i otpornost na novi soj. Cjepiva su temeljena na izvornom, wuhanskom soju, a ipak su štitila i od alfa i od delta varijante virusa pa se očekuje da će pomoći i za omikron, unatoč čak 32 mutacije.

Iz Pfizera kažu da će biti potrebne najmanje tri doze za zaštitu od omikrona. a imunolog Reinhold Foster naglašava da će s boosterom ljudi biti dulje zaštićeni od pasivnog prijenosa virusa, ali i od težeg oblika bolesti. Znanstvenici su suglasni da svi dosadašnji pokazatelji govore da je nakon treće doze imunološki odgovor bio snažniji i dovoljan da kod većine smanji hospitalizaciju i smrt. Primjenom boostera kupuje se vrijeme jer se užurbano radi i na novim lijekovima koji bi bili učinkovitiji u liječenju ili sprečavanju težih oblika bolesti.