ŠTO MOŽE POĆI PO ZLU?

Austrija u rukama Putinovog obožavatelja: Predsjednika naziva mumijom, sam si je dao Hitlerovu titulu, a uzor mu je Viktor Orban

Sve je moguće, pa i izvanredni izbori, ali onda bi krajnje desna Slobodarska stranka dobila još više glasova nego u rujnu

Herbert Kickl 

 Tobias Steinmaurer/Afp

Na čelo austrijske vlade mogao bi doći krajnji desničar, simpatizer Vladimira Putina, euroskeptik i zagovornik čvrstih mjera protiv migracija. Prvi put bi krajnje desni FPÖ mogao dati kancelara, čovjeka koji je najavljivao da će biti ‘Volkskanzler‘, po izrazu koji je upotrebljavao Adolf Hitler.

Njemački obavještajci su još na jesen upozorili da bi, ako FPÖ uđe u vladu, suradnja obavještajnih službi morala biti dovedena u pitanje, s obzirom na bliskost te stranke s Putinovim režimom, navodi Deutsche Welle. Zastupnik njemačkog CDU-a Roderich Kiesewetter nazvao je FPÖ ‘trojanskim konjem Rusije u Europi‘.

Nakon što stranke lijevog i desnog centra u višemjesečnim pregovorima nisu uspjele dogovoriti koaliciju, austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen u ponedjeljak je mandat za formiranje vlade dao Herbertu Kicklu, šefu krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ). Dan ranije, konzervativna stranka ÖVP izrazila je spremnost za koalicijsku vladu na čelu s kancelarom Kicklom. Kickl je ranije 80-godišnjeg predsjednika ismijavao kao ‘senilnu mumiju iz Hofburga‘.

image

Herbert Kickl

Tobias Steinmaurer/Afp

Odluku je njemački Der Spiegel nazvao šokantnom, s dalekosežnim posljedicama po demokršćane u Njemačkoj. Kickla opisuju kao političara sličnog mađarskom premijeru Viktoru Orbánu: u Austriji je, za razliku od AfD-a u Njemačkoj, FPÖ već bio dio vladajuće koalicije. No sada bi, prvi put, mogao dati kancelara.

‘Sigurnosni rizik‘

Nakon izborne pobjede u rujnu, konzervativni ÖVP, socijaldemokratski SPÖ, liberalni Neos i Zeleni isticali su da neće surađivati s Kicklovim FPÖ-om - kao što je u Njemačkoj AfD izoliran jer bez obzira na rezultate nitko neće s njima u koaliciju. Kancelar Karl Nehammer iz konzervativne stranke ÖVP (Austrijska pučka stranka) Kickla je nazvao sigurnosnim rizikom za zemlju.

No stranka koju vodi Herbert Kickl (56) u rujnu je dobila 1,4 milijuna glasova, s 28,8 posto glasova FPÖ je prvi put postao najjača stranka u austrijskom parlamentu. Ankete im trenutačno daju oko 35 posto, navodi Deutsche Welle. Nakon što u više od stotinu dana nisu uspjeli postići koalicijski kompromis, u unutarstranačkim sukobima ojačalo je konzervativno krilo ÖVP-a koje je prije za koaliciju s FPÖ-om nego sa socijaldemokratima.

Niz je otvorenih opcija, među ostalim i raspisivanje prijevremenih izbora. No smatra se da su veliki izgledi za uspjeh koalicijskih pregovora jer bi neuspjeh doveo do još boljeg izbornog rezultata FPÖ-a.

O Kicklu se ne zna puno: manje je karizmatičan od Jörga Haidera i Heinz-Christiana Strachea, svojih prethodnika na čelu stranke. Rođen 1968. u Villachu u Koruškoj u radničkoj obitelji, rijetko daje intervjue, zna se da je oženjen, ima sina, bavi se triatlonom i planinskim sportovima, studirao je humanističke znanosti u Beču, ali nije diplomirao. Kad je Jörg Haider preuzeo FPÖ 1986., sedamnaestogodišnji Kickl postao je njegov vatreni obožavatelj.

Pisao Haiderove govore

U stranci se uspinjao od Heiderova pisca govora i savjetnika do glavnog tajnika u vrijeme Strachea, koji je kao vicepremijer 2019. morao dati ostavku uslijed afere Ibiza, kad je u vili na Ibizi snimljen kako navodnoj nećakinji ruskog oligarha nudi unosne poslove s državom ako im osigura medijsku potporu. Kickl vodi stranku od lipnja 2021. i dodatno ju je radikalizirao, navodi njemački ARD.

I sam se u međuvremenu radikalizirao, piše Tagesspiegel. FPÖ se distancirao od nacizma, no Kickla su najavljivali kao ‘Volkskanzlera‘, narodnog kancelara, kako se nazivalo Adolfa Hitlera. U vladi Sebastiana Kurza (ÖVP) i Strachea bio je 17 mjeseci ministar unutrašnjih poslova.

Kao ministar se zalagao za uvođenje policijskog sata u centrima za tražitelje azila i za to da se stranim kriminalcima oduzme pravo žalbe na prvostupanjsku presudu.

- Vjerujem da vrijedi načelo da zakon mora slijediti politiku, a ne da politika slijedi zakon, izjavio je tada za ORF.

image

Herbert Kickl

Joe Klamar/Afp

Kickl je kritizirao EU kao ‘umišljenu i samozadovoljnu‘, ali ne poziva na napuštanje EU, nego na stvaranje ‘tvrđave Austrije‘ unutar šengenskog prostora. Tu je FPÖ umjereniji od njemačkog AfD-a, koji poziva na izlazak iz EU, podsjeća DW.

Dijeli stavove s AfD-om

U mnogim drugim područjima FPÖ i AfD dijele stavove - obje stranke koriste izraz ‘remigracije‘, pozivajući na masovne deportacije. Kickl koristi izraz ‘zamjene stanovništva‘. FPÖ predlaže deportaciju svih koji su ilegalno ušli u Austriju; podnošenje zahtjeva za azil trebalo bi postati gotovo nemoguće. I kad dobiju državljanstvo, imigrantima bi ga bilo moguće naknadno oduzeti. Za skoro sve probleme Kicklu su krivi - stranci.

Kickl izražava antiislamske stavove, u vrijeme pandemije približio se teoretičarima zavjere i antivakserima. Kao i AfD, i FPÖ je protiv slanja oružja Ukrajini. Na prvu godišnjicu ruske invazije, Kickl je u parlamentu u Beču govorio o ‘dugoj povijesti provokacija SAD-a i NATO-a‘. Kickl je protiv europskih sankcija Rusiji i za nabavu ruskog plina. FPÖ je 2016. potpisao sporazum o prijateljstvu s Putinovom strankom Ujedinjena Rusija, no sada umanjuje važnost tog odnosa.

Vrata desnoj vladi otvorio je konzervativni ÖVP. Stranka je u nedjelju u roku od nekoliko sati napravila zaokret od 180 stupnjeva, piše Tagesspiegel. Kancelar Karl Nehammer (ÖVP) mjesecima je odlučno isključivao suradnju s Kicklovim FPÖ-om. Isto su učinili i mnogi istaknuti članovi stranke.

Privremeni šef stranke Christian Stocker rekao je za Kickla da je ‘nesposoban za vladanje‘ te da predstavlja ‘prijetnju demokraciji i sigurnosti‘. Ministrica ÖVP-a Caroline Edtstadler izjavila je ranije da ne želi sjediti za istim stolom s Kicklom. No sve se preokrenulo. Nehammer je dan ranije najavio da će podnijeti ostavku na sve dužnosti - nakon što su propali svi pokušaji formiranja nove vlade bez sudjelovanja krajnje desnog FPÖ-a.

Mlaki prosvjedi

U Austriji su se na vlasti izmjenjivale koalicije na čelu sa Socijaldemokratima (SPÖ) ili pak Austrijskom pučkom strankom (ÖVP). Kad je FPÖ pod Haiderom prvi put u vladu ušao 2000., Austrija se našla izolirana, pod europskim sankcijama. Drugi put su bili u vladi od 2017. do 2019. Na izborima 1999. osvojili su 27 posto glasova, a 2017. 26 posto. Kad je objavljeno da predsjednik daje mandat Kicklu za formiranje vlade, okupili su se prosvjednici na bečkom Ballhausplatzu uzvikujući ‘Nazi raus‘ - ‘Van s nacistima‘.

Prije četvrt stoljeća, kada je čelnik ÖVP-a Wolfgang Schüssel u vladu uveo FPÖ na čelu s Jörgom Haiderom, gomila bijesnih i zabrinutih bila je znatno veća i glasnija, piše dopisnik Spiegela. Doduše, ÖVP i FPÖ već zajedno vladaju u pet austrijskih saveznih država.

image

Austrijski predsjednik Alexander van der Bellen dao je mandat za formiranje vlade lideru krajnje desnice Herbert uKicklu

Joe Klamar/Afp

Ako ekstremni desničar postane austrijski kancelar, to će štetiti cijeloj EU, upozorava u komentaru Njemački radio (Deutschlandfunk). S Kicklom na čelu, kritičari se boje da bi Austrija mogla slijediti put svojih susjeda Mađarske i Slovačke u podršci Rusiji i protivljenju Bruxellesu.

Herbert Kickl više je puta mađarskog premijera Viktora Orbána opisao kao uzora. Orbán, Kickl i bivši češki premijer Andrej Babiš ljetos su dogovorili osnivanje novog desničarskog kluba ‘Patriota za Europu‘ u Europskom parlamentu. No FPÖ za razliku od Orbána nema apsolutnu većinu i malo je vjerojatno da bi kao kancelar mogao provesti svoje radikalne ideje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. siječanj 2025 13:21