Estonski predsjednik Alar Karis rekao je za Kyiv Independent da je “ruska obavještajna služba posvuda, kao i njena propaganda”, objašnjavajući da su prisutni ne samo u Estoniji, već u cijelom svijetu.
Ukrajinski portal piše da se Rusija aktivno miješa u unutarnje poslove baltičkih država, pojačavajući napetosti između zemalja. Svoje navode potkrijepili su primjerom profesora iz Estonije kojeg je u siječnju uhvatila Estonska služba za unutarnju sigurnost, pod sumnjom da je ruski špijun, zbog čega je bio osuđen na šest godina zatvora.
“Stvari u ovom trenutku ponovno izlaze na površinu, na vrlo dramatičan način” rekla im je Elisabeth Braw, viša suradnica u Atlantic Councilu. U nacrtu dekreta objavljenog na web stranici Kremlja u svibnju, navodi se da će Rusija jednostrano prekrojiti morsku granicu s Litvom i Finskom u Baltičkom moru.
Dan kasnije, nacrt je nestao sa stranice, bez objašnjenja. Litvanski ministar vanjskih poslova, Gabrielius Landsbergis, situaciju smatra “očitom eskalacijom protiv NATO-a i EU”. Dan nakon toga, nestale su i bove na rijeci Narvi koje razdvajaju ruski i estonski teritorij. Estonska premijerka Kaja Kallas opisala je to kao "granični incident" i rekla da se istražuje.
- Vidimo dosta promjena na Baltiku. Pokušavamo uvjeriti naše ljude da troše više na obranu, grade tvornice, više surađuju s Ukrajinom i uče što mogu, jer smatramo da ako Ukrajina nije u stanju zaustaviti Ruse, onda neće stati i tko zna što će se sljedeće dogoditi - rekao je Landsbergis ekskluzivno za Kyiv Independent.
Latvijski ministar obrane Andris Spruds dodao je da su trenutno u “hibridnom sukobu sa susjedom”. Rusiju se također već duže od desetljeća optužuje da je namjerno ometala GPS sustave u komercijalnim zrakoplovima, ali incidenti iznad regije Baltičkog mora u posljednjih nekoliko mjeseci naglo su porasli, navodi Kyiv Independent.
Neki su incidenti rezultirali time da su se zrakoplovi morali okrenuti i vraćati usred leta. Opisujući fenomen ranije ove godine, Landsbergis je rekao da "postaje preopasan za ignoriranje". Iako je gotovo nemoguće definitivno dokazati tko je odgovoran za ometanje GPS-a, ometač blokira signal od točke na kojoj je postavljen do udaljenosti od 350 kilometara.
Prema tome, da bi se blokirao GPS signal iznad Baltičkog mora, morao bi biti postavljen u jednoj od zemalja koje ga okružuju. “Osim ako se zemlje NATO-a ne bave sabotažom, ostaje jedan očiti kandidat - Rusija”, čvrsto zaključuje Kyiv Independent. Baltičke zemlje također se aktivno suprotstavljaju nizu drugih napada, uključujući cyber napade za koje tvrde da su počeli još 2007. godine.
U svibnju je najnovija članica NATO-a, Švedska, izdala upozorenje. Micael Byden, vrhovni zapovjednik švedskih oružanih snaga, rekao je da Putin možda teži dominaciji nad Baltičkim morem i da je "bacio oko" na švedski otok Gotland, čiji je položaj od vitalne strateške važnosti.
Napomenuo je da “tko kontrolira Gotland, kontrolira i Baltičko more”. Osim što ima izravan pristup Baltičkom moru, Rusija također ima Kalinjingrad, manji komad zemlje između Poljske i Litve. Njihova Baltička flota ima sjedište i glavnu bazu u Kalinjingradu, s drugom bazom u Baltijsku.
Stručnjaci vjeruju da je Kalinjingrad zapravo rusko skladište oružja, odakle im stiže mnogo vojne operativne opreme koja je trenutno u uporabi. Kako piše Kyiv Independent, trenutno mišljenje dužnosnika o planovima Rusije variraju od eskalacije hibridnog rata do izravne namjere da se izvrši invazija na Estoniju, Latviju i Litvu, što vlasti spomenutih država "dobro znaju".
- NATO bi mogao nadvladati Rusiju, ali oni na to ne računaju. Računaju na demokratsku slabost, nesposobnost odlučivanja i razlike u mišljenjima - rekao je Landsbergis ekskluzivno za ukrajinski portal.
Zapadni i NATO dužnosnici već su upozoravali zbog ekspanzionističkih ambicija Rusije izvan Ukrajine. Danski ministar obrane, Troels Lund Poulsen, rekao je u veljači da bi Rusija mogla napasti zemlju NATO-a "u roku od tri do pet godina". Dan kasnije, njemački general rekao je da bi zemlja trebala biti spremna za rat s Rusijom u sljedećih pet godina. Baltičke države mogle bi se naći na nišanu ovih scenarija, smatra Kyiv Independent.
Elisabeth Braw ističe da koliko god izgledi za daljnje ruske invazije bili alarmantni, vjeruje da se ne treba previše zaokupljati traženjem izravnih znakova vojne agresije. Za ukrajinski portal objašnjava da ne misli kako je preuzimanje baltičkih država prvi cilj Rusije, već njihovo slabljenje i destabilizacija uz osjećaje paranoje i inferiornosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....