Baltik, Turska, Crno more, Mediteran, širi se zona rizika nad europskim nebom: ‘Cilj je da ljudi puknu...‘

Zrakoplovi na tisućama letova komercijalnih zračnih prijevoznika u Europi u posljednje su vrijeme navodno bili pogođeni blokadom GPS podataka, a sumnja se da je Rusija ta koja je izvršila elektroničke napade, prema izvješćima britanskih medija. Radi se o letovima iz Velike Britanije i iz zračnog prostora te zemlje.

Na više od 2300 Ryanairovih letova prijavljeni su slučajevi ometanja GPS-u od prošlog kolovoza, kao i na gotovo 1400 letova Wizz Aira, 82 leta British Airwaysa i četiri leta EasyJeta, što je gotovo 3800 letova.

Ukupno je oko 46.000 zrakoplova zabilježilo probleme s GPS-om iznad Baltičkog mora u istom razdoblju, izvijestio je The Sun na temelju analize dnevnika letova s internetske stranice GPSJAM.org, kako prenosi The Guardian. Većina problema s GPS-om prijavljenih na stranici dogodila se u istočnoj Europi, područjima prema granici s Rusijom.

Satelitski GPS dio je navigacijskog sustava zrakoplova i smetnje mogu predstavljati sigurnosni rizik jer piloti mogu baratati informacijama prema kojima se nalaze negdje drugdje od svoje stvarne lokacije.

Vlada Velike Britanije potvrdila je u ožujku da je zrakoplov Kraljevskih zračnih snaga (RAF) koji je prevozio ministra obrane Granta Shappsa zabilježio ometanje GPS signala dok je letio blizu ruske baltičke eksklave Kalinjingrad, na putu iz Poljske u Britaniju. Iako je Vlada priopćila da ometanje signala nije ugrozilo sigurnost zrakoplova, obrambeni izvor opisao je slučaj kao "divljački neodgovoran".

Međunarodna udruga za zračni prijevoz (IATA) i Agencija za sigurnost zračnog prometa Europske unije (EASA), održale su u siječnju sastanak kako bi raspravljale o ometanju GPS-a i tzv. spoofingu (lažiranju), odnosno slanju lažnih signala, a EASA je pritom izvijestila o naglom porastu broja ovakvih napada.

Područja rizika

Dok je EASA izvijestila da je suzbijanje prijetnje prioritet, Uprava za civilno zrakoplovstvo (CAA) Ujedinjene Kraljevine umanjila je rizik i navela da je ometanje signala često povezano s vojnim aktivnostima, što ne znači da su komercijalni zrakoplovi izravno ciljani. "Zrakoplovstvo je jedan od najsigurnijih oblika putovanja zrakom i postoji nekoliko sigurnosnih protokola za zaštitu navigacijskih sustava u komercijalnim zrakoplovima. Ometanje GPS-a ne utječe izravno na navigaciju zrakoplova i, iako je to poznat problem, to ne znači da je zrakoplov namjerno ometan", rekao je Glenn Bradley, voditelj letačkih operacija pri CAA.

Oglasio se i Ryanair. "Posljednjih godina došlo je do porasta povremenih GPS smetnji koje su utjecale na sve zračne prijevoznike. Zrakoplovi Ryanaira imaju više sustava za identifikaciju lokacije zrakoplova, uključujući GPS. Ako bilo koji od lokacijskih sustava, poput GPS-a, ne radi, tada posada, kao dio standardnih operativnih postupaka, prelazi na jedan od alternativnih sustava", rekao je glasnogovornik Ryanaira.

Glasnogovornik EasyJeta rekao je da postoje višestruki navigacijski sustavi u komercijalnim zrakoplovima, kao i postupci koji ublažavaju probleme s GPS-om koji se mogu pojaviti iz različitih razloga.

Baltičko more, koje su neki prozvali "jezerom NATO-a" zbog nedavnog pridruživanja Finske i Švedske zapadnom vojnom savezu, žarište je regionalnih napetosti od početka rata u Ukrajini. S izuzetkom ruske eksklave Kalinjingrad, sve zemlje koje imaju izlaz na Baltičko more sada su članice NATO-a.

Područja s najvećim rizikom od blokade GPS signala uključuju Poljsku, Latviju, Litvu, Estoniju i dijelove Finske. Turska, koja je daleko od Baltika, ali još uvijek relativno blizu ratne zone na Crnom moru, također se smatra područjem visokog rizika, kako navodi Newsweek.

Netočni GPS podaci predstavljaju potencijalni sigurnosni rizik za zrakoplov jer se sustav koristi za pomoć pri navigaciji praćenjem lokacije. Međutim, praktični rizik od ometanja GPS-a za sigurnost letova je minimalan, budući da zrakoplovi, posebno oni koji rade komercijalno, imaju nekoliko dodatnih sustava koji prate lokaciju.

Ometanje i ‘spoofing‘ - ometanje signala slanjem lažnih podataka satelitima koji mogu rezultirati netočnim izvješćima o lokaciji - smatra se oblikom elektroničkog ratovanja (EW) koji se koristi za ometanje GPS-a i Globalnih satelitskih navigacijskih sustava (GNSS), a oba se sustava obično koriste u zrakoplovima.

Sumnjivi Kalinjingrad

Ova praksa nije ograničena na moguće ruske napade. Izraelska vojska uvelike je koristila ometanje GPS-a u pokušaju da spriječi napade dronovima tijekom trenutačnog izraelsko-palestinskog sukoba koji je u tijeku, kako je pisao izraelski Haaretz.

Vjeruje se da je Rusija instalirala značajne EW resurse u Kalinjingrad koji otamo djeluju, a glasnogovornik litavskog Ministarstva obrane rekao je za Newsweek prošli mjesec da je ometanje signala imalo, i vjerojatno će se to nastaviti, negativni utjecaj na civilno zrakoplovstvo u regiji. "Ruske oružane snage imaju širok spektar vojne opreme namijenjene za ometanje GNSS-a, uključujući ometanje i ‘spoofing‘, na različitim udaljenostima, trajanju i intenzitetu", rekao je on.

I dok neki mediji ističu kako je moguće da Moskva stoji iza ometanja GPS-a u komercijalnim zrakoplovima, Mark Galeotti, poznati kremljolog, ravnatelj istraživačke tvrtke Mayak Intelligence i viši suradnik think-tanka Royal United Services Institute (RUSI), autor više od 25 knjiga o Rusiji, slaže se kako je ometanje GPS signala sve veći problem za civilni zračni promet - ne samo na Baltiku, već i u Crnom moru i istočnom Mediteranu - ali i da je, prema njegovim riječima, jasno da iza toga stoji Rusija. Pitanje je, pak, zašto Kremlj to radi.

Prošle se godine, kako navodi Galeotti u tekstu za The Spectator, sumnjalo na 50 takvih napada tjedno, a u ožujku ove godine zabilježeno ih je 350. Slična brojka se, kako navodi, može očekivati i tijekom travnja. Pritom je praćenje jačine signala ometanja omogućilo da se izvor prilično točno locira - na Baltiku se čini da je to jedan od deset ruskih sustava za elektroničko ratovanje Topol, smješten u njegovoj eksklavi Kalinjingrad.

Rusija, inače, raspolaže jakim resursima kada je elektroničko ratovanje u pitanju. To je sve očitije u Ukrajini gdje se sustavi EW-a raspoređuju kako bi se ometali napadi bespilotnim letjelicama i precizno navođenim bombama i raketama, kao i signali s komunikacijskih satelita Starlink Elona Muska, koji su ključni za ukrajinske vojne i civilne komunikacijske i internetske mreže.

Stoga su sustavi kao što je ometač signala na području Krasuha postali prioritetne mete ukrajinskih snaga. Rusiju se sumnjiči i za selektivno ometanje u prošlosti, kao što je slučaj s bazom RAF-a Akrotiri na Cipru.

Bit ruskih operacija

No, rastuće široko i neselektivno ometanje i lažiranje signala relativno je nova pojava, a Galeotti upozorava da to, unatoč tome što tako sugeriraju brojni napisi, nije posebno usmjereno na britanska turistička putovanja, iako se u slučaju Granta Shappsa vjerojatno radilo o namjernom napadu.

Može se pretpostavljati da su pojačane operacije ovog tipa na Baltiku odgovor na pridruživanje Finske i Švedske NATO-u. Također, ometanje na području Crnog mora je ne samo jedan od načina za ometanja ukrajinskih zračnih i pomorskih operacija, nego i način prikrivanja kretanja ruskih brodova.

Ipak, vjerojatnije je da je to dio opće kampanje pritiska na Europu. Ometanje nekih GPS signala može zvučati trivijalno, a na neki način i jest, navodi Galeotti, jer je to uglavnom više neugodnost nego bilo što drugo. Iako postoje slučajevi prizemljenja ili preusmjeravanja letova, on također ističe da civilni zrakoplovi imaju alternativne sustave u slučaju da izgube GPS, a ti se signali k tome ne koriste u ključnim trenucima leta - polijetanjima i slijetanjima.

No, bit ruskih operacija ‘političkog ratovanja‘ nije oslanjanje na neku vrstu brzog, iznenadnog i dramatičnog napada. Rusi se puno više oslanjaju na gomilanje sitnih, ali iritantnih smetnji i troškova u nadi da će na kraju doći do formiranja kritične mase koja može utjecati na politiku. Galeotti pritom navodi kao slikovit, ali konkretan primjer riječi, kako kaže, jednog ruskog eksperta, koji je rekao: "Jednog dana, kada njihov let ponovno bude odgođen, kada im račun za plin ponovno poraste, kada neće moći posjetiti liječnika jer je novac koji se mogao potrošiti na zdravstvenu skrb otišao umjesto toga u Ukrajinu, tada bi europski birači mogli početi preispitivati službenu politiku".

Ono što se mora imati na umu jest da ovisnost o tehnologiji općenito znači ranjivost, a pritom, kako zaključuje Galeotti, kada je u pitanju Zapad nije samo Kremlj u pitanju, već postoji razlog zašto je spriječeno, primjerice, da kineska tvrtka Huawei bude u središtu zapadne 5G telekomunikacijske mreže.