Barel bi uskoro mogao koštati 200 dolara, pogledajte koje EU članice najviše ovise o ruskoj nafti

Nakon što je Amerika zabranila uvoz ruske nafte, derivata, ugljena i ukapljenog prirodnog plina te američkim kompanijama da investiraju u ruski energetski sektor, a te nafte se odriču i Velika Britanija i Kanada, cijena Brent nafte je dodatno skočila, a čeka se i kakav će biti energetski odgovor Moskve, hoće li doći do daljnje eskalacije krize usred sankcija zbog ruske agresije na Ukrajinu.

Ipak, analitičari naglašavaju, kako piše Financial Times, da Europska unija zasad neće slijediti Amerikance u tim zabranama jer je mnogo ovisnija o ruskim energentima, da ne spominjemo da su po strani i Kina i Indija koje su najveći uvoznici ruske nafte. Drugim riječima, američki potezi nisu dio uvođenja nekog općeg embarga Rusiji, kao što je to bio slučaj s Iranom 2018. godine, pa Moskva i dalje može izvoziti na druga tržišta. Rusija je treći po veličini izvoznik nafte na svijetu i najveći izvoznik proizvoda od nafte, a njezin potpuni nestanak sa svjetskog naftnog tržišta, ocjenjuje se, bilo bi teško nadomjestiti u kratkom roku.

Amerika je, pak, najveće svjetsko naftno tržište, a iz Rusije uvozi oko osam posto ukupnih potreba te joj i nije tako teško nadoknaditi gubitak, iako će američke rafinerije osjetiti pritisak.

Samosankcioniranje

Kako se, međutim, to odražava na Rusiju? Iako i dalje može izvoziti na druga tržišta, analitičari ukazuju da su kupci u svojevrsnom štrajku, ili "samosankcioniranju", jer se kompanije nerado upuštaju u rizik preuzimanja ruskih isporuka nafte, što se velikim dijelom odnosi na tankere. Ističe se pritom primjer Shella koji je prošli tjedan odlučio kupiti uralsku naftu od Trafigura grupe, kojoj je cijena jako pala, pa su se izložili velikim kritikama u javnosti zbog tog poteza. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba na Twitteru je, primjerice, postavio Shellu pitanje miriše li im ruska nafta na ukrajinsku krv, što su prenijeli svjetski mediji.

Nastavi li se s tim samosankcioniranjem, govore stručnjaci, to bi moglo imati domino-efekt na ruske rafinerije i prisiliti tamošnje proizvođače nafte da uspore ili posve prestanu s proizvodnjom.

Strah na svjetskom tržištu je opipljiv oko daljnje eskalacije, piše Financial Times, što opisuju kao rizik od efekta snježne grude, a zamjenik ruskog premijera Aleksander Novak već je poručio kako imaju pravo odgovoriti te zaustaviti isporuku prirodnog plina u Europu preko plinovoda Sjeverni tok 1, što bi bio velik udarac za EU. Kako cijene nafte rastu što je manje ruske nafte na tržištu, na kraju će se postaviti pitanje, upozoravaju analitičari, koju je cijenu svijet spreman platiti kako bi se pokazalo da se ne smije izvesti invazija na suverenu zemlju i tako rastrgati poredak u Europi nastao nakon Drugoga svjetskog rata.

U Bank of America kažu da bi šira blokada ruske nafte izazvala šok opskrbe koji bi bio ekvivalent naftnoj krizi iz 1979. godine, a ona je prouzročila velike ekonomske posljedice u zapadnim zemljama. U tom bi scenariju cijena barela vrlo vjerojatno premašila 200 dolara. Dio analitičara govori i o tome da bi to izazvalo ozbiljnu globalnu recesiju.

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena posljednjih je tjedana nastojala osigurati da se na svjetsko tržište isporuče dodatne količine nafte, od poticanja američkih proizvođača preko lobiranja zemalja OPEC-a, posebno Saudijske Arabije, do pokušaja postizanja dogovora da se odmrznu sankcije Iranu i Venezueli. Iako nije uvela zabranu uvoza nafte i plina iz Rusije, EU nastavlja povećavati sankcije protiv Putinova režima, ali i Bjelorusije. Što se nafte tiče Rusima je ionako sve teže naći kupce, bez obzira na ekstremno visoke cijene na tržištu, jer osiguravajuća društva odbijaju osigurati narudžbe. EU je ponovila da će do kraja ove godine za dvije trećine smanjiti ovisnost o ruskom plinu, a do 2030. u potpunosti.

Litva i Finska najviše ovise

Europska unija uvela je nova ograničenja na izvoz navigacijske opreme i radiokomunikacijske tehnologije. Sankcije se odnose i na kriptovalute, a popis banaka izbačenih iz Swifta sve je duži.

EU je zabranila i transakcije s Centralnom bankom Bjelorusije, a od travnja i trgovanje dionicama državnih poduzeća iz Bjelorusije na europskom tržištu kapitala. Ograničava se i pristup novčanicama eura za građane Bjelorusije i tamošnje banke. EU smatra da Bjelorusija već sudjeluje na agresiji u Ukrajini, a diplomati idu tako daleko da kažu da ova država više praktički ne postoji već je dio Putinova režima.

Na postojećem popisu osoba iz Rusije koje su pod sankcijama dodano ih je još 160. Prema priopćenju Europske komisije, riječ je o važnim poslovnim ljudima uključenim u ključne sektore koji osigurava prihod za Rusku Federaciju - posebno iz sektora metalne industrije, poljoprivrede, farmaceutske industrije i telekomunikacijskog sektora, kao i članove njihovih obitelji. Komisija ovime želi zatvoriti moguće rupe u sustavu preko kojih se mogu zaobilaziti sankcije.

Sve u svemu, analitičar Goldman Sachsa ocjenjuje da je neizvjesnost oko toga kako će se razriješiti sukob i nestašica nafte bez presedana.

Što se Europe tiče, podaci Međunarodne energetske agencije za članice OECD-a za prošlu godinu pokazuju da su Litva i Finska najsnažnije ovisne o uvozu ruske nafte, koja čini oko 80 posto njihovih potreba, slijede Slovačka (74%), Poljska (58%), Mađarska (43%), Estonija (34%) i Njemačka (30%), a svi ostali su ispod tog postotka.