Barrosova poruka: Spasit ćemo euro pod svaku cijenu

ZAGREB - Lideri 16 europskih zemalja koje koriste euro konačno su odobrili kredit Grčkoj vrijedan 110 milijardi eura, nastojeći zaustaviti širenje krize na druge zemlje i spasiti stabilnost eura. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso rekao je da će eurozona poduzeti sve što je potrebno kako bi sačuvala financijsku stabilnost Grčke i eurozone.

Riječ je o zajedničkom kreditu EU i MMF-a koji je odobren na tri godine po povoljnoj kamatnoj stopi od pet posto. No, zauzvrat će morati provesti vrlo zahtjevne mjere rezanja javne potrošnje i smanjenja proračunskog deficita.

Strože kazne

Posljednjih tjedana vrijednost eura ustrajno pada zbog straha ulagača da bi slični problemi mogli zadesiti Španjolsku i Portugal. Kako bi vratili povjerenje u euro i sačuvali financijsku stabilnost eurozone, europski čelnici najavili su prijedlog Europskog stabilizacijskog mehanizma, oštrija pravila o proračunu i strože i kažnjavanje onih koji ih krše. Detalje tog plana Barroso će predstaviti na sutrašnjem sastanku ministara financija 27 zemalja EU. Njemačka kancelarka Angela Merkel vjeruje da će novi mehanizmi za očuvanje stabilnosti “poslati vrlo jasan signal tržišnim špekulantima da ustuknu”. No je li to baš tako jednostavno?

Kada je objavljen plan spasa za Grčku, činilo se da je kriza riješena. No, tržišta su ocijenila da on baš ne drži vodu. Najveće spašavanje jedne zemlje u financijskoj povijesti dovedeno je u pitanje. Ipak, radi se samo o tome da ulagači ne vjeruju da će zemlja poput Grčke, koju ove godine čeka pad BDP-a od 4 posto, te recesija i iduće dvije godine, biti u stanju smanjiti dug i vratiti kredit. Prije ili kasnije, smatraju, problem će se opet pojaviti, a Grčka će bankrotirati, ili će morati restrukturirati svoj dug. Vjerojatno to čeka i neke druge zemlje. Zašto bi to bio kraj eura?

Strane banke

Velimir Šonje, vlasnik tvrtke Arhivanalitika, smatra da je eurozona postala talac ideje da bi projekt eura propao ako bi neka zemlja članica proglasila moratorij na otplatu dugova. - Nakon moratorija sjeda se za stol, dug se restrukturira i nakon početne nervoze situacija se u nekoliko mjeseci ili godinu do dvije stabilizira”, piše Šonje u kolumni u Poslovnom dnevniku. Jedini je problem što 80 posto grčkog duga drže strane banke.

Prema prijašnjem pisanju Wall Street Journala, njemačke i francuske banke drže polovicu grčkog duga. U slučaju bankrota Grčke, ulagači bi nesumnjivo postavili pitanje mogu li njemačke ili francuske banke izdržati gubitke, pa bi se nervoza prenijela na njihov teren. Stoga spašavajući Grčku i euro, zemlje eurozone zapravo spašavaju svoje banke i ekonomije. Rejting agencija Moody’s ocijenila je da bi u slučaju nemogućnosti vlada da vraćaju svoje dugove osobito stradali bankarski sustavi Velike Britnanije, Irske, Italije, Portugala i Španjolske.