Bujna vegetacija, bijele pješčane plaže i kristalno čisto plavo more najbolji su opis Diega Garcije, udaljenog otoka u Indijskom oceanu. Međutim, ovo nije turistička destinacija već vrlo tajnovita britansko-američka vojna baza koja je već desetljećima obavijena misterijom i raznim glasinama.
Reporterka BBC-a Alice Cuddy ranije ovog mjeseca dobila je pristup otoku kojim upravlja London, a koji se nalazi u središtu dugotrajnog teritorijalnog spora između U.K.-a i Mauricijusa te su se pregovori između njih posljednjih tjedana znatno pojačali.
Diego Garcia udaljen je oko 1600 kilometara od najbližeg kopna, do njega nema komercijalnih letova, a stići morem nije ništa lakše. Vjeruje se da je ujedno i lokacija tajnih operacija CIA-e. Dozvole za brodove izdaju se samo za vanjske otoke arhipelaga i za siguran prolaz kroz Indijski ocean. Da biste ušli na otok morate imati dozvolu, koja se daje samo ljudima koji imaju veze s vojnim objektom ili britanskim vlastima koje upravljaju teritorijem. Novinari su kroz povijest bili zabranjeni.
BBC je želio doći na otok kako bi pokrio povijesni sudski slučaj koji se vodi o tretmanu Tamila iz Šri Lanke, prvih ljudi koji su podnijeli zahtjeve za azil na otoku, a koji su tamo zaglavili već tri godine. Oko njihove sudbine vodile su se složene pravne bitke, a uskoro bi trebala biti donesena presuda jesu li nezakonito pritvoreni. Odvjetnici britanske vlade podnijeli su pravni zahtjev da se spriječi prisustvovanje BBC-a saslušanju, a čak i kada je dopuštenje dano nakon presude Vrhovnog suda teritorija, SAD su se kasnije usprotivile rekavši da neće svima koji pokušavaju doći do otoka zbog tog slučaja, uključujući suca i odvjetnike, osigurati hranu, prijevoz ili smještaj.
BBC je ranije dobio na uvid bilješke koje sugeriraju da su obje zemlje izrazito zabrinute zbog puštanja bilo kojeg medija na Diego Garciju.
"Kao što je ranije spomenuto, Sjedinjene Države se slažu sa stajalištem HMG-a [Vlade Njegovog Veličanstva] da bi bilo poželjno da novinari promatraju saslušanje virtualno iz Londona, kako bi se smanjili sigurnosni rizici", poručeno je iz američke vlade britanskim dužnosnicima, prenosi BBC.
Novinarki BBC-a na kraju je ipak odobreno da provede pet dana na jednoj od najzabranjenijih lokacija na svijetu, ali uz stroga ograničenja i uz konstantno osiguranje.
Diego Garcia jedan je od oko 60 otoka koji čine arhipelag Chagos ili Britanski indijskooceanski teritorij - posljednju koloniju koju je Ujedinjeno Kraljevstvo osnovalo odvajanjem od Mauricijusa 1965. Nalazi se otprilike na pola puta između Istočne Afrike i Indonezije. Ugovori potpisani 1966. dali su otok SAD-u u zakup na 50 godina u početku, s mogućim produljenjem za daljnjih 20 godina. Taj je dogovor istekao 2016., no Britanci su ugovor produljili za još 20 godina pa on istječe tek 2036. godine.
Na samom otoku, piše reporterka BBC-a, mogu se vidjeti automobili britanske policije, noćni klub Brit Club, no automobili voze desnom stranom, kao u SAD-u. Američki dolar je prihvaćena valuta, a i utičnice su američke. Dok se teritorijem upravlja iz Londona, većina osoblja i resursa je pod kontrolom SAD-a. Imaju čak i kuglanu, muzej sa suvenirnicom, kino, lokale brze hrane, a prodaju i majice i šalice s motivom Diego Garcije. No, tu se također od ranog jutra čuju i vojne vježbe, a američki i britanski vojni dužnosnici cijelo vrijeme pomno prate kretanje po sudu.
Otok se može pohvaliti najvećom morskom bioraznolikošću u U.K.-u, kao i jednim od najčišćih mora, međutim, postoje i tragovi koji upućuju na njegovu brutalnu prošlost.
Kada je Ujedinjeno Kraljevstvo preuzelo kontrolu nad otocima Chagos (Diego Garcia je najjužniji) od bivše britanske kolonije Mauricijusa, pokušalo je brzo iseliti tamošnje stanovništvo, koje se sastojalo od više od 1000 ljudi, kako bi napravilo mjesta za vojnu bazu. Riječ je o porobljenim ljudima koje su doveli na otočje Chagos s Madagaskara i Mozambika da rade na plantažama kokosa pod francuskom i britanskom vlašću. Oni su u narednim stoljećima razvili vlastiti jezik, glazbu i kulturu.
Na istoku otoka mogu se i dan danas vidjeti napuštene plantaže sa zgradama u zapuštenom stanju. U crkvi je ostao natpis na francuskom jeziku: "Pomolimo se za našu braću i sestre iz Chagosa." Divlji magarci, koje opisuju kao "sablasni ostatak društva koje je tamo živjelo gotovo 200 godina", još uvijek lutaju tim područjem.
U memorandumu Ministarstva vanjskih poslova iz 1966. navedeno je da je cilj njihova plana "zadržati nešto od tog teritorija na kojemu neće biti autohtonog stanovništva, osim galebova."
Drugi vladin dokument navodi da su otoci odabrani "ne samo zbog svog strateškog položaja, već i zato što, iz svih praktičnih razloga, nisu imali stalnog stanovništva". Relativno mala populacija i strateški položaj usred Indijskog oceana bili su ključni faktori.
Za Ujedinjeno Kraljevstvo to je bila prilika da održi bliske vojne veze sa SAD-om, čak i uz samo "sigurnu britansku nazočnost" ondje - ali postojala je i financijska motivacija. SAD je pristao na popust od 14 milijuna dolara na britansku kupnju nuklearnih projektila Polaris kao dio tajnog dogovora oko otoka.
Godine 1967. počelo je iseljavanje svih stanovnika s otočja Chagos. Psi, uključujući kućne ljubimce, okupljeni su i ubijeni. Žitelji Chagosa opisali su kako su ih ukrcali na teretne brodove i odveli na Mauricijus ili Sejšele.
Ujedinjeno Kraljevstvo je 2002. dalo državljanstvo nekima od njih pa su došli živjeti u Ujedinjeno Kraljevstvo.
U svjedočenju pred Međunarodnim sudom pravde godinama kasnije, jedna od stanovnica otočja Chagos, Liseby Elysé, rekla je da su ljudi na tom arhipelagu živjeli "sretnim životom" kojemu "ništa nije nedostajalo" prije protjerivanja.
“Jednog dana upravitelj nam je rekao da moramo napustiti svoj otok, napustiti svoje kuće i otići. Svi smo bili nesretni, ali nismo imali izbora. Nisu nam dali nikakav razlog”, rekla je. “Nitko ne bi volio da bude protjeran s otoka na kojemu je rođen, da bude protjeran kao životinja,” rekla je tada, prenosi BBC.
Stanovnici otočja Chagos godinama su se borili za povratak u zemlju.
Mauricijus, koji je stekao neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva 1968., tvrdi da su otoci njegovi, a najviši sud Ujedinjenih naroda presudio je da je uprava Ujedinjenog Kraljevstva nad teritorijem "nezakonita" i da mora prestati. Rečeno je da bi otoci Chagos trebali biti predani Mauricijusu kako bi se dovršila "dekolonizacija" Ujedinjenog Kraljevstva.
Clive Baldwin, viši pravni savjetnik u Human Rights Watchu, kaže da "britansko i američko prisilno raseljavanje stanovnika otoka Chagosa, njihov progon na temelju rase i kontinuirano sprječavanje njihova povratka u domovinu predstavljaju zločine protiv čovječnosti".
“Ovo su najteži zločini za koje jedna država može biti odgovorna. To je kontinuirani, kolonijalni zločin sve dok oni sprječavaju stanovnike otočja Chagos da se vrate kući.”
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva prethodno je izjavila da "nema sumnje" u svoje pravo na otoke, koji su bili "pod kontinuiranim britanskim suverenitetom od 1814. godine".
Međutim, 2022. pristala je otvoriti pregovore s Mauricijusom o budućnosti teritorija, a tadašnji ministar vanjskih poslova James Cleverly rekao je da želi "riješiti sva otvorena pitanja".
Ranije ovog mjeseca vlada je objavila da je šef kabineta bivšeg premijera Tonyja Blaira, Jonathan Powell, koji je igrao središnju ulogu u pregovorima o sporazumu, imenovan da pregovara s Mauricijusom oko otoka.
U izjavi, novi ministar vanjskih poslova David Lammy, koji je pak kritizirao prethodne vlade jer su godinama "ignorirale mišljenja" raznih tijela UN-a o otocima, rekao je da Ujedinjeno Kraljevstvo nastoji "postići rješenje koje štiti interese U.K.-a i njihovih partnera”, te je naglasio potrebu zaštite “dugoročnog, sigurnog i učinkovitog rada zajedničke britansko-američke vojne baze”.
Matthew Savill, šef vojnih znanosti u vodećem britanskom obrambenom think tanku Rusi, kaže da je Diego Garcia "iznimno važna" baza, "zbog svog položaja u Indijskom oceanu i objekata koje ima: luke, skladišta i aerodroma".
Diego Garcia bio je baza na kojoj su se američki bombarderi B-2 napunili gorivom kako bi izveli prve zračne napade na Afganistan nakon napada 11. rujna. I tijekom kasnijeg "rata protiv terorizma", zrakoplovi su također poslani izravno sa samog otoka u Afganistan i Irak. Otok je također baza i jedno od "ekstremno ograničenog broja mjesta u svijetu dostupnih za punjenje podmornica" oružjem poput Tomahawk raketa, a SAD je ondje smjestio veliku količinu opreme i skladišta za ‘nepredviđene situacije.‘
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....