Beograd bjesni na ‘Kurtijeve Srbe‘, profesor iz Prištine upozorava: ‘Sve bi se moglo pretvoriti u farsu‘

Nakon što su početkom studenog predstavnici Srba napustili kosovske institucije - vladu, Skupštinu, pravosudne i policijske organe te gradonačelničke pozicije u četiri grada na sjeveru Kosova gdje su Srbi bili većina (Mitrovica, Leposavić, Zubin Potok i Zvečan) - stvorio se institucionalni vakuum. Recimo, kosovska Skupština ne može donijeti nijedan (ustavni) zakon za koji je potrebna dvotrećinska većina. Dio srpskih političara na Kosovu ne slaže se s takvim pristupom, što izaziva bijes Aleksandra Vučića.

Stoga su u Prištini odlučili riješiti tu krizu - prvo je predsjednica Kosova Vjosa Osmani raspisala prijevremene izbore na sjeveru Kosova, odnosno na području tih četiriju većinski srpskih općina, koji će se održati 18. prosinca, a potom se susrela s predstavnicima nekih srpskih stranaka i udruga čiji bi predstavnici mogli (htjeli!?) zamijeniti parlamentarne zastupnike koji su otišli. Kako javlja Radio Slobodna Evropa, predstavnici dvaju srpskih političkih subjekata s Kosova - Građanska inicijativa za slobodu, pravdu i opstanak i Srpski demokratski savez (SDS) - u načelu su spremni preuzeti mjesta koja su rezervirana za srpsku zajednicu u Skupštini Kosova, ako to zakon dopušta.

Slaviša Petković iz SDS-a kaže da je spreman "zamijeniti zastupnike Srpske liste". No, odmah je upozorio da ne želi biti "dekor", već aktivno sudjelovati u političkom životu. Osmani se susrela i s Nenadom Rašićem, predsjednikom Demokratske stranke za napredak, te Aleksandrom Jablanovićem, šefom Stranke kosovskih Srba. U provučićevskim medijima odmah su ih napali za izdaju i prozvali "Kurtijevim Srbima". Od 120 zastupnika, Srbi imaju 10 zagarantiranih mjesta. Na zadnjim izborima svi su oni sa Srpske liste - kojom upravlja Aleksandar Vučić (on je i izazvao napuštanje institucija) - i svi su sa sjevera Kosova.

Suprotni glasovi

Srbi iz južnih enklava nisu napustili kosovske institucije, a ni gradonačelnici nisu napustili svoje dužnosti, kao recimo Dalibor Jevtić iz općine Štrpci, iako je izabran sa Srpske liste. I dok Srbi s juga također prijete napuštanjem institucija, bivši gradonačelnik Gračanice Branimir Stojanović kaže kako bi iz puno razloga, naročito kada je riječ o policiji, bilo neodgovorno da Srbi južno od Ibra napuste kosovske institucije. "To bi ugrozilo već narušenu sigurnost i loše stanje na terenu. Mislim da je neodgovorno tako na brzinu donositi odluke koje dugoročno mogu napraviti veliku štetu", rekao je Stojanović za beogradsku redakciju N1.

Podsjetimo da je do novih napetosti na Kosovu došlo zbog najave o preregistraciji vozila, odnosno Srbi s Kosova morat će koristiti kosovske registracijske oznake "RKS", a ne kao do sada tablice sa srpskom simbolikom koje se izdaju u Srbiji. Od 21. studenog trebale bi se naplaćivati kazne (150 eura) onima koji to ne učine, ali će se odluka o preregistraciji najvjerojatnije odgoditi za najmanje 10 mjeseci jer na tome inzistira i Bruxelles. Naime, Bruxelles i Washington pozvali su Srbe da se čim prije vrate u kosovske institucije. No, hoće li doći do izvanrednih lokalnih izbora i mogu li se "provesti" zamjene za zastupnike u parlamentu? Problem je u tome što su i "prve zamjene" (njih devet od mogućih deset) za sadašnje zastupnike također sa Srpske liste, a ostali koji bi došli na red ipak ne bi imali legitimitet jer većina njih na izborima uglavnom nije prešla ni izborni prag.

Naravno, tu ne treba zanemariti ni činjenicu da većinu onih koji su glasovali za Srpsku ili, kako se u političkom slengu zove, "Vučićevu listu", čine Srbi sa sjevera Kosova koji praktički ne priznaju kosovske institucije i neovisnost i zapravo žele, kako kaže politolog Dušan Janjić, biti dio Srbije. Svojedobno se govorilo da bi moglo doći do "korekcije granice", pa da taj dio Kosova pripadne Srbiji, a većinski albanske općine na jugu Srbije u Preševskoj dolini - Kosovu. Iako se činilo da su Vučić i tadašnji kosovski predsjednik Hashim Thaçi skloni toj "trampi", ona nije prošla zbog protivljenja u prvom redu tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel.

No, jedna od liderica Srba s juga Kosova, Rada Trajković, koja je u opoziciji prema Vučiću i predstavnicima Srba sa sjevera, smatra kako "Srbi trebaju sudjelovati u radu kosovskih institucija kako bi one bile multietničke". "Mislim da je to od vrlo velike važnosti. Ne samo zbog sjevera, nego i zbog juga", rekla je za RSE Trajković i dodala da su "Srbi ispod Ibra potpuno zanemareni i nisu predstavljeni na adekvatan način".

Hoće li Vučić popustiti?

Nakon razgovora s predsjednicom Osmani, Rašić je kazao da trenutačno "nema uvjeta za izbore" te je zatražio da se oni odgode na određeno vrijeme jer bi mogli biti iskorišteni za eskalaciju sukoba, dok se u Beogradu pribojavaju da bi to moglo dovesti do raskola među kosovskim Srbima, a time i do slabljenja utjecaja Aleksandra Vučića na situaciju na Kosovu. No, i u Prištini postoji bojazan da bi ili moglo doći do bojkota izbora ili, pak, do vrlo slabe izlaznosti, koja ne bi bila pravi izraz biračke volje tamošnjeg stanovništva.

Kako kaže Eugen Cakoli iz Demokratskog instituta Kosova - raspisivanje izbora je neizbježno jer bi inače Kosovo došlo u ustavnu krizu. No, profesor s prištinskog Sveučilišta Artan Muhaxhiri za RSE ističe da je evidentno da Srbi nemaju volju biti dio kosovskih institucija te da bi neuspjeh izbora (slaba izlaznost) mogla "sve pretvoriti u farsu", a izabrani predstavnici ne bi imali istinski legitimitet. Kako će se stvari odvijati treba vidjeti, a pretpostavlja se da bi Vučić na kraju ipak mogao popustiti te, za neke ustupke, "vratiti Srbe u institucije", pogotovo ako se nađe "rupa u zakonu" kojom bi se "njegovi" Srbi mogli zamijeniti drugima. Vučić u svakom slučaju ovim manevrom želi ponovno odgoditi rješenje i odugovlači s dijalogom. Kako kaže urednik lista Nova Ranko Pivljanin: "Vučić traži model da prizna Kosovo, ali da ga ne prizna".

Naime, nagađa se da Bruxelles neće "tjerati" Srbiju da prizna neovisnost Kosova, ali neće se ni protiviti njenom sudjelovanju u međunarodnim institucijama, pa i u UN-u. Pivljanin čak smatra da bez "kosovskog Daytona" neće biti nikakvog rješenja, odnosno misli da bi međunarodna zajednica mogla na isti način "zatvoriti" Vučića i Kurtija u nekoj bazi, po principu - Daytona.