BIJES U NJEMAČKOJ

Berlin ponavlja grešku: ‘Umjesto o Moskvi, sad smo sve ovisniji o Pekingu. A što dobivamo zauzvrat?‘

Kritičari ukazuju da Olaf Scholz posjetom Kini čini istu pogrešku kakvu je Berlin prethodno učinio u vezi Rusije

Olaf Scholz i Xi Jinping sastali su se u Pekingu

 Kay Nietfeld/AFP

Njemački kancelar Olaf Scholz stigao je u petak u Kinu s timom vrhunskih rukovoditelja i izvršnih direktora tvrtki te jasnom porukom: Poslovanje s drugim najvećim svjetskim gospodarstvom mora se nastaviti, navodi u svojoj analizi ovog posjeta CNN.

Scholz se sastao s kineskim čelnikom Xi Jinpingom u Velikoj dvorani naroda u Pekingu nakon slijetanja u glavni grad u petak ujutro, prema izvještaju kineskih državnih medija. Očekuje se i susret njemačkog kancelara s premijerom Li Keqiangom.

Scholzu se u vrtoglavom jednodnevnom posjetu pridružila delegacija od 12 njemačkih industrijskih titana, uključujući izvršne direktore Volkswagena, Deutsche Bank, Siemensa i kemijskog diva BASF, navodi CNN pozivajući se na izvor upoznat s detaljima posjeta. Oni bi se trebali sastati s predstavnicima kineskih tvrtki iza zatvorenih vrata.

Njemačka delegacija ušla je u Kinu bez uobičajenog sedmodnevnog zatvaranja u hotelsku karantenu, u skladu s nemilosrdnom kineskom politikom ‘nula covida‘. No, snimke su posvjedočile da je njihov zrakoplov u međunarodnoj luci u Pekingu kako bi ih testirali na covid-19.

Tijekom sastanka dvojice čelnika u petak ujutro, Xi je pozvao na suradnju Njemačke i Kine u trenutku "složene i nestabilne" međunarodne situacije te rekao da će posjet "pojačati međusobno razumijevanje i povjerenje, produbiti pragmatičnu suradnju na raznim poljima i doprinijeti planu za iduću fazu kinesko-njemačkih odnosa", navodi se u priopćenju državne televizije CCTV.

Do Scholzovog posjeta - prvi posjet čelnika zemalja skupine G7 Kini u otprilike tri godine - došlo je u trenutku kada Njemačka klizi prema recesiji. No, posjet je istovremeno izazvao zabrinutost da su ekonomski interesi najvećeg europskog gospodarstva još uvijek pretijesno povezani s interesima Pekinga.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači, Berlin je bio prisiljen odbaciti svoju dugotrajnu ovisnost o ruskoj energiji, pogotovo plinu, a sada su neki u Scholzovoj koalicijskoj vladi sve nervozniji zbog produbljivanja veza s Kinom. Peking je, pak, još ranije poručio da kinesko prijateljstvo s Rusijom "nema granica", dok se istovremeno odnosi Kine sa Sjedinjenim Državama pogoršavaju.

Napetost u Njemačkoj je nedavno dosegnula vrhunac žestokom raspravom u vezi ponude kineskog državnog brodarskog diva Cosco da kupi 35 posto udjela u operateru jednog od četiri terminala u luci Hamburg. Pod pritiskom nekih članova njemačke vlade, veličina ulaganja ograničena je na 24,9 posto. Potencijalni dogovor izazvao je zabrinutost u Njemačkoj da će bliže veze s Kinom izložiti ključnu infrastrukturu političkom pritisku iz Pekinga, a kineskim tvrtkama nesrazmjerno koristiti.

No, Berlin teško da je u poziciji boriti se s Pekingom dok se istovremeno muči s izazovom oživljavanja svog posrnulog gospodarstva. Njemački građani i tvrtke podnijeli su najveći teret europske energetske krize, a sada prijeti duboka recesija. Kada bi se Europska unija i Njemačka posve odmaknule od Kine, to bi dovelo do "velikih gubitaka BDP-a" za njemačko gospodarstvo, objašnjava za CNN Lisandra Flach, direktorica ifo (Institut za gospodarska istraživanja) Centra za međunarodnu ekonomiju.

Institut za svjetsku ekonomiju iz Kiela istovremeno procjenjuje da bi veliko smanjenje trgovine između Europske unije i Kine smanjilo njemački BDP za 1 posto. Njemačka mora ojačati veze sa svojim izvoznim tržištima dok se veze s Rusijom, nekada njezinim glavnim dobavljačem prirodnog plina, i dalje raspadaju. Kad je, pak, riječ o Kini, Berlin ne želi "izgubiti i ovo tržište, ovog gospodarskog partnera", rekao je Rafal Ulatowski, docent političkih znanosti i međunarodnih studija na Sveučilištu u Varšavi. "Oni (će) pokušati održati te odnose koliko god je to moguće".

Kritike zbog pitanja Ujgura i ekonomske ovisnosti

Dok su zapadne zemlje nametnule ekonomske sankcije Rusiji bez presedana, Kina je javno zadržala svoju "neutralnost" u ratu te je istovremeno pojačala trgovinu s Moskvom. To je izazvalo reakciju u Europi, gdje su neke tvrtke sada oprezne u vezi s poslovanjem u Kini zbog njezinih strogih ograničenja politike ‘nula covida‘.

Pritisak na Berlin također raste zbog stanja ljudskih prava u Kini. U otvorenom pismu u srijedu, koalicija od 70 skupina koje se bore za građanska prava pozvala je Scholza da "preispita" svoj put u Peking. "Poziv njemačkog trgovinskog izaslanstva da se pridruži vašem posjetu smatrat će se pokazateljem da je Njemačka spremna produbiti trgovinske i gospodarske veze po cijenu ljudskih prava i međunarodnog prava", napisali su u memorandumu koji je objavio Svjetski kongres Ujgura. Sa sjedištem u Njemačkoj, ovu organizaciju vode Ujguri, koji podižu svijest o optužbama za navodni genocid prema tom narodu u kineskoj regiji Xinjiang.

image

Olaf Scholz pri posjetu Pekingu

Kay Nietfeld/AFP

Ukazivalo se također na to da Berlin "olabavljuje ekonomsku ovisnost o jednoj autoritarnoj sili, samo kako bi produbio ekonomsku ovisnost o drugoj". U tekstu objavljenom u jednim njemačkim novinama u srijedu, Scholz je rekao da će iskoristiti svoj posjet za "bavljenje teškim pitanjima", uključujući "poštivanje građanskih i političkih sloboda i prava etničkih manjina u pokrajini Xinjiang".

Glasnogovornik njemačke vlade osvrnuo se na široke kritike prošlog tjedna, rekavši na tiskovnoj konferenciji da se nemaju namjeru "odvojiti" od svog najvažnijeg trgovinskog partnera. "(Kancelar) je u osnovi uvijek iznova govorio da nije prijatelj odvajanja ili okretanja od Kine. Ali on također kaže - diverzificirajte i minimizirajte rizik", rekao je glasnogovornik.

Prošle je godine Kina šestu godinu zaredom bila najveći trgovinski partner Njemačke, a vrijednost trgovine porasla je za više od 15 posto u odnosu na 2020. godinu, prema službenoj statistici. Ukupno je kineski uvoz iz Njemačke i izvoz u Njemačku vrijedio 245 milijardi eura tijekom 2021. godine.

Bijes zbog Cosca: ‘Nema reciprociteta‘

Ipak, bijes u vezi ugovora o luci u Hamburgu samo je podsjetnik na kompromise s kojima se Njemačka mora suočiti ako želi održati bliske veze s tako vitalnim izvoznim tržištem i dobavljačem. Glasnogovornik Hamburger Hafen und Logistik (HHLA), tvrtke koja upravlja lučkim terminalom, rekao je u četvrtak za CNN da još uvijek pregovara o ugovoru s Coscom. Lisandra Flach ističe da dogovor zahtijeva pomno ispitivanje jer "nema reciprociteta - Njemačka ne može ulagati u kineske luke, primjerice".

Međutim, također je lako precijeniti učinak potencijalnog sporazuma, upozorava Alexander-Nikolai Sandkamp s Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu. "Ne govorimo o udjelu od 25 posto u luci Hamburg, čak ni o operateru luke, već o udjelu od 25 posto u operateru terminala", rekao je on za CNN..

Jürgen Matthes, voditelj globalnih i regionalnih tržišta na Njemačkom ekonomskom institutu, ukazuje da kritičari više ne procjenjuju samo poslovne prednosti kineskih ulaganja u zemlji. "Politiku i ekonomiju treba promatrati zajedno i ne mogu se više promatrati odvojeno", rekao je on. "Kada geopolitika uđe u igru, Kina je pala u očima i postala je mnogo negativnija".

Nedavni postupci Kine prema Litvi također su produbili zabrinutost da Peking "ne oklijeva naprosto prekršiti trgovinska pravila", dodao je Matthes. Litva je prošle godine tvrdila da je Peking podignuo trgovinske barijere prema njoj kao odmazdu za podršku Tajvanu. Kina je stala u obranu svojeg pogoršavanja odnosa s Litvom, poručivši da je to odgovor na to što europska nacija potkopava njezin "suverenitet i teritorijalni integritet".

Ove godine, nakon što je litvanski dužnosnik posjetio Tajvan, Peking je također najavio sankcije protiv te zemlje te poručio da će "obustaviti sve oblike razmjene" s njezinim ministarstvom.

Njemačko izaslanstvo u Pekingu suočava se s još jednim problemom, koji je postao najveći pojedinačni problem za tvrtke koje posluju diljem Kine. "Najveći izazov za njemačke tvrtke i dalje je kineska politika nulte epidemije covida", kaže Maximilian Butek iz Njemačke gospodarske komore u Kini.

Glavobolja zvana ‘nula covida‘

"Ograničenja guše gospodarski rast i snažno utječu na privlačnost Kine kao destinacije za izravna strana ulaganja", rekao je on za CNN.

Kaže da šira ograničenja toliko guše uvjete poslovanja da su neke tvrtke preselile svoja regionalna sjedišta na druge lokacije, poput Singapura. "Gotovo je nemoguće upravljati cijelom regijom bez mogućnosti slobodnog putovanja", dodao je.

U kratkom priopćenju, Volkswagen je za CNN naveo da je njihov izvršni direktor bio na ovom putovanju jer "nije bilo izravnih sastanaka gotovo tri godine" zbog pandemije koronavirusa.

"S obzirom na potpuno promijenjenu geopolitičku i globalnu gospodarsku situaciju, putovanje u Peking nudi priliku za osobnu razmjenu mišljenja", naveli su iz ovog automobilskog diva.

Kraj zlatne ere?

Unatoč kineskim ograničenjima zbog covida-19 i geopolitičkim tenzijama, Njemačka ima sve ekonomske poticaje da ostane blizu Kine.

Ovisnost zemlje o Kini može se vidjeti u svim industrijama. Dok je oko 12 posto ukupnog uvoza prošle godine došlo iz Kine, ta je zemlja bila odgovorna za 80 posto uvezenih prijenosnih računala i 70 posto mobilnih telefona, kaže Sandkamp.

Automobilska, kemijska i električna industrija također se oslanjaju na kinesku trgovinu. "Ako bismo prestali trgovati s Kinom, upali bismo u probleme", zaključio je Sandkamp.

Kritičari: ‘Njemačka ponavlja pogrešku‘

Kineski predsjednik Xi Jinping u petak je istaknuo potrebu za većom suradnjom između Kine i Njemačke u "vremenima promjena i previranja" na sastanku s kancelarom Olafom Scholzom.

Xi je, na prvom sastanku uživo sa Scholzom otkako je on preuzeo kancelarsku dužnost, u Velikoj hali naroda u Pekingu kazao da Njemačka i Kina, kao velike utjecajne zemlje, moraju više surađivati u "vremenima promjena i previranja" za dobrobit svjetskog mira, navodi državna televizija CCTV, prenosi Reuters.

"Trenutačno je međunarodna situacija složena i nestabilna", kazao je Xi.

"Kao velike i utjecajne zemlje, u vremenima promjena i previranja Kina i Njemačka trebale bi još više surađivati kako bi dale veći doprinos svjetskom miru i razvoju", dodao je.

Scholz je rekao Xiju da je dobro što su se sastali licem u lice u napetim vremenima, istaknuvši da ruska invazija na Ukrajinu stvara probleme za globalni poredak utemeljen na pravilima, navodi Reutersov reporter koji je pratio Scholzovu delegaciju.

Scholz je također rekao da će njih dvojica razgovarati o pitanjima povezanima s odnosom Europe i Kine, borbom protiv klimatskih promjena i globalne gladi, te o tome kako razviti kinesko-njemačke gospodarske veze, kao i o temama o kojima imaju različite perspektive.

Olaf Scholz posjetom Kini ponovno je zemlju izložio kritikama da daje prednost ‘Njemačkoj Inc.‘ nad strateškim prioritetima EU-a, navodi Politico. Dva stupa njemačke priče o gospodarskom uspjehu - jeftina opskrba energijom iz Rusije i niska potrošnja za sigurnost - srušila su se ove godine, podsjeća utjecajni portal, te se njemački kancelar želi se uvjeriti da će najvažniji treći stup - dobri odnosi s Pekingom - ostati stabilni.

No, za svoje kritičare, on čini potpuno iste pogreške pretjeranog oslanjanja na Kinu kao što je Berlin prethodno učinio s Rusijom.

Osim salve kritika na domaćem planu, one dolaze i od europskih partnera. Saveznici poput Francuske zabrinuti su da bi Scholz mogao potkopati napore da se dođe do zajedničkog pristupa EU-a prema Kini, koji bi bio odlučniji kada je u pitanju suprotstavljanje Pekingu zbog nepoštenih trgovinskih praksi ili njegove podrške ratu Rusije protiv Ukrajine, kako navodi Politico. (T.Š., Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. studeni 2024 19:18