‘Besmislena je tvrdnja da bi virus pobjegao iz laboratorija, to se događa samo u filmovima‘

Svijet se gotovo cijele ove godine bori s pandemijom koronavirusa.

Na "prvoj liniji bojišnice" je i Maria van Kerkhove koja će i ove božićne blagdane, kao i mnoge ranije, provesti radno. Za epidemiologe Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) poput nje prosinac nikad nije vrijeme opuštanja već signal novih problema.

- Uvijek se nešto događa u vrijeme blagdana. Uvijek je neka uzbuna ili signal sumnjive bolesti. Posljednjih godina to je bio Bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS). Sumnjalo se na slučajeve širenja iz Malezije u Indoneziju, Južnu Koreju, zapravo posvuda diljem Azije. Uvijek nešto..., govori liječnica za britanski The Guardian u priči koja iznosi SZO-ov pogled na porijeklo koronavirusa. Valja podsjetiti da se Svjetska zdravstvena organizacija od samog početka pandemije našla na udaru brojnih kritičara za neadekvatan odgovor i za dodvoravanje Kini, a stavovi koje su za Guardian izrekli ključni ljudi SZO-a su takvi da je teško uočiti kritiku na račun Pekinga.

Posve drugačija godina

Gdje god se zatekne diljem planeta, njezina je svakodnevica provjeravanje izvješća o sumnjivim zarazama, pri čemu surađuje s Christianom Drostenom iz Njemačke, Marion Koopmans iz Nizozemske, Javnozdravstvenim zavodom Engleske i centrom za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti SAD-a. Navikla se na to, kaže.

Obično tijekom blagdana nema previše posla i sve se svodi na rutinske provjere, no ova je godina, kao i svima, posve drugačija. Maria se stoga, u sklopu svog istraživanja, morala zapitati kako je sve počelo.

Prvi slučajevi misterioznih upala pluća javili su se prošle zime u Kini, o čemu je epidemiologinja odmah obaviještena još 30. prosinca, od strane Međunarodnog društva za zarazne bolesti. Hitnu obavijest izdale su zdravstvene vlasti u Wuhanu, upozorivši sve zdravstvene institucije diljem svijeta da se radi o neuobičajenoj i vrlo agresivnoj zaraznoj bolesti. Prva informacija govorila je da je zaraza ponajprije izbrila na tržnici Huanan u Wuhanu.

- Odmah smo shvatili da je ovo informacija koju treba shvatiti vrlo ozbiljno i aktivirali svoje mehanizme - kaže van Kerkhove koja od tog dana nije imala nijedan slobodan trenutak.

U samo nekoliko dana virolozi SZO-a shvatili su da ovo nije SARS, nije MERS, nije gripa niti legionela, nego nešto sasvim novo.

Van Kerkhove je iskusni stručnjak za respiratorna stanja, a istraživala je različite koronaviruse.

Veza virusa i tržnice

- Palo mi je na pamet da bi ovo mogao biti novi koronavirus, jer je u životinjama diljem svijeta doslovno na stotine koronavirusa. To je razlog zbog čega je SZO uvrstio koronaviruse u svoje priručnike i preporuke za znanstvena istraživanja. Opasnost od koronavirusa prepoznata je još 2003., kada je svijet pogodila epidemija SARS-a - pojašnjava stručnjakinja.

No, do trenutka kada je ona obaviještena, na svijetu je već najmanje 124 zaraženih, a ima i smrtnih slučajeva u kineskoj provinciji Hubei. Većina, njih 119, zaraženo je u glavnom gradu provincije - Wuhanu, a drugih pet nalazi se na različitim lokacijama, ali su svi boravili u Wuhanu. Postalo je jasno kako je žarište novog virusa Wuhan, no to nije jasan dokaz da je sve upravo tu krenulo.

Nulti pacijent tako možda nikada ne bude pronađen. Guardian podsjeća kako je prva žrtva epidemije ebole na istoku Afrike bila beba Emile Ouamouno koja je umrla 2013. u zabačenom dijelu Gvineje. No, ističe, ebola je toliko drugačija od drugih bolesti i toliko smrtonosna da ju je lako pratiti. Covid-19 druga je priča, jer se isprva "ponaša" kao akutna upala pluća, a vjeruje se da su prvi zaraženi bili asimptomatski.

Prve pretpostavke bile su da je sve krenulo s wuhanske tržnice, no to više nije sigurno. Od 41 rano potvrđenih slučajeva njih 70 posto bili su vlasnici štandova, zaposlenici ili posjetitelji tržnice na kojoj se prodaju morski plodovi i žive životinje, koje se nerijetko ubijaju pred mušterijama. No, prvi potvrđeni slučaj nije nikako mogao biti doveden u vezu s tržnicom.

Već prvog siječnja ove godine kineske vlasti zatvorile su, temeljito očistile i dezinficirale tržnicu. Bilo je to higijenski opravdano, no stručnjaci se boje kako su pritom uništeni vrijedni tragovi. Ipak, neki su testovi pokazali tragove virusa na prostorima gdje su boravile žive životinje.

Kasnije tijekom siječnja jedno od ishodišta virusa locirano je u trgovini Da Zhong na spomenutoj tržnici, u kojoj su se prodavali živi vučići, škorpioni, štakori, vjeverice, lisice, kornjače i krokodili, a u ponudi su bili i dijelovi životinja, poput krokodilskih iznutrica i repova.

No, ponavlja Guardian, ni to nije jasan dokaz da je tržnica izvor virusa, te se i dalje smatra kako je moguće da je zaražena osoba virus donijela u Huanan. List ističe kako ipak nitko ne vjeruje previše u tvrdnje kineskih državnih medija prema kojima je virus u Kinu donesen iz inozemstva.

- Iako je Kina prva prijavila slučajeve zaraze, to ne znači nužno da je virus krenuo iz Kine - rekao je početkom izbijanja epidemije glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Zhao Lijian, dodavši kako će istraga izvorišta zaraze uključiti brojne regije i države.

Za ishodištem traga i SZO koja se pritom suočila s brojnim problemima. U idealnim uvjetima zdravstveni bi istražitelji razgovarali s prvim zaraženima, članovima njihovih obitelji i prijateljima. No, Wuhan je u kratkom roku potpuno zatvoren, njegove ulice su ispražnjene, a svijet u tom trenutku još nije posve shvaćao razmjere opasne bolesti koja će se planetom uskoro proširiti, objašnjava kanadski epidemiolog iz SZO-a Bruce Aylward, koji je na zadatak potrage za izvorom virusa poslan još u veljači.

Kineski pristup

- Od trenutka slijetanja u Kinu shvatio sam da se suočavamo s nečim izuzetno ozbiljnim o čemu ostatak svijeta ne zna dovoljno i nije spreman. Sletio sam, izišao iz aviona u Pekingu i vidio praznu zračnu luku. Bio je to nevjerojatan i neubičajen prizor, na aerodromu koji je inače krcat ljudima čuo sam vlastite korake - prisjetio se.

Prvo je zamijetio kako je Kina krajnje ozbiljno pristupila zarazi, unatoč visokim troškovima za državu i tamošnju ekonomiju. No, Kina je tada napravila ono u čemu su mnoge države kasnile - krenula je suzbijati jasnu epidemiju, tvrdi.

Kineski znanstvenici 11. siječnja odaslali su informaciju kako je prva osoba, koja je redovito posjećivala inficiranu tržnicu, preminula. Diljem svijeta oglašen je alarm. Virus je dobio ime Sars-CoV-2 te se ustvrdilo da bi mu porijeklo moglo biti u šišmišima iz provincije Yunnan, jer su uzorci pokazali 96-postotnu sličnost novog koronavirusa sa virusom RaTG13 nađenom u šišmišima.

No, stručnjacima to nije bilo dovoljno. Kao i kod SARS-a i MERS-a, šišmiši možda jesu originalni izvor zaraze, ali je nužan posrednik u širenju.

U ožujku su epidemiolozi Eddie Holmes i Andrew Rambaut sa suradnicima objavili studiju po kojoj je nemoguć prijenos novog virusa sa šišmiša na čovjeka. Novi koronavirus ima iskričav protein koji se prianja na receptor ACE2 u ljudskoj stanici, a virusi nađeni u šišmišima nemaju taj protein. No, istaknuli su, protein je lociran kod malajskih ljuskavaca. Ljuskavci su tako završili pod sumnjom, no znanstvenike je zbunjivalo što oni nisu imali nikakve kontakte s tržnicom za koju se vjerovalo da je izvor zaraze. Iako se ne može s apsolutnom sigurnošću reći da ljuskavci nisu bili na tržnici, oni nisu dio uobičajene ponude. No, Guardian ističe kako je niz drugih životinja od kojih su ljudi mogli biti zaraženi.

- Studije su u više zemalja pokazale kako su domaće mačke, hrčci, tvorovi i lasice podložni infekciji - istaknuli su u studiji SZO-a dodavši kako mačke mogu dobiti virus i prenositi ga na druge mačke. Pozitivni nalaz imalo je 14 posto od 100 testiranih mačaka u Wuhanu, a lasice u Danskoj i diljem Europe bile su zaražene.

Jedna od teorija zavjera bila je i kako je virus umjetno stvoren u wuhanskom Institutu za epidemiologiju, no naknadne studije jasno su utvrdile kako Sars-CoV-2 nije laboratorijski stvoren ili na bilo koji način manipuliran.

- To je bilo važno reći. Mnogo ozbiljnih istraživača utvrdilo je da nema istine u tvrdnji da je virus umjetno stvoren, dijelom i zato što nitko nikada ne bi poželio stvoriti taj virus, ali i zbog činjenice da je suviše sličnih virusa već pronađeno među divljim životinjama - kaže Josie Golding dodavši kako se "bijegovi" virusa iz laboratorija događaju samo u filmovima. Životinje su najvjerojatniji uzročnik zaraze, ističe.

List zaključuje kako je Kina imala prednost nad ostatkom svijeta u borbi protiv zaraze jer je prva prepoznala virus, ali i poduzela krajnje ozbiljne mjere za suzbijanje zaraze.