AI TEHNOLOGIJA

Biden i Xi slažu se oko jedne stvari: ‘Nuklearnim oružjem trebaju upravljati ljudi, a ne umjetna inteligencija‘

Ovo je prvi puta da su dvije zemlje imale raspravu o nuklearnom oružju i AI-u

Joe Biden i Xi Jinping

 Leah Millis/Afp

Odluku o upotrebi nuklearnog oružja trebaju donositi ljudska bića, a ne umjetna inteligencija, složili su se u subotu američki predsjednik Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping, priopćila je Bijela kuća.

„Dvojica čelnika potvrdila su potrebu da zadrže ljudsku kontrolu nad odlukama o uporabi nuklearnog oružja. Dvojica čelnika također su naglasila potrebu pažljivog razmatranja potencijalnog rizika i razvoja AI tehnologija u vojnom sektoru na razborit i odgovoran način”, stoji u priopćenju.

Službeni sažetak sastanka kineske vlade potvrdio je američko priopćenje. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.

Nije jasno hoće li taj sastanak dovesti do daljnjih razgovora ili djelovanja po tom pitanju. No, to je prvi puta da su dvije zemlje imale raspravu o nuklearnom oružju i AI-u.

Washington je mjesecima pokušavao potaknuti Peking da prekine dugogodišnji otpor vezan uz pregovore o nuklearnom oružju.

Dvije su zemlje u studenom nakratko nastavile razgovore na službenoj razini o nuklearnom oružju, no ti su pregovori od tada u zastoju, a visoki američki dužnosnik javno je izrazio frustraciju u vezi s odgovorom Kine.

Ne očekuju se službeni pregovori o kontroli nuklearnog naoružanja u skorije vrijeme, unatoč zabrinutosti SAD-a zbog brzog gomilanja nuklearnog oružja u Kini, iako je poluslužbena komunikacija nastavljena.

image

Joe Biden i Xi Jinping

Leah Millis/Afp

Po pitanju umjetne inteligencije, Kina i SAD pokrenule su svoje prve službene bilateralne razgovore o tom pitanju u svibnju u Ženevi, no vjeruje se da se ti razgovori nisu dotaknuli pitanje donošenja odluka o nuklearnom oružju.

Američko ministarstvo obrane procijenilo je prošle godine da Peking ima 500 operativnih nuklearnih bojevih glava i da će ih vjerojatno postaviti više od tisuću do 2030. godine. U usporedbi s 1770 odnosno 1710 operativnih bojevih glava koje su postavile SAD i Rusija.

Od 2020. Kina je također modernizirala svoj nuklearni program, počevši s proizvodnjom svoje podmornice s balističkim projektilima nove generacije, testirajući hipersonične bojeve glave i održavajući redovite morske patrole s nuklearnim naoružanjem.

Oružje na kopnu, u zraku i na moru daje Kini "nuklearnu trijadu" - obilježje velike nuklearne sile.

Bidenov kabinet obnovio je povjerljive nuklearne smjernice ove godine, a glasnogovornik Bijele kuće prethodno je rekao da to ažuriranje „nije odgovor ni na jedan entitet, zemlju niti prijetnju”, unatoč često izraženoj brizi zbog nuklearnih arsenala Kine, Sjeverne Koreje i Rusije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. prosinac 2024 17:18