BiH: Oporba oštro o sporazumu Čović-Izetbegović-Dodik, optužuje ih za izdaju

Sporazum triju vodećih nacionalnih stranaka o uspostavi nove vlasti u Bosni i Hercegovini "neprovediv" je i izdaja svih načela na kojima su inzistirali od izbora 2018. zbog čega i nisu formirali ni vladu niti je zasjedao parlament, rekle su u utorak oporbene stranke oštro kritizirajući dogovor.

Čelnici HDZ-a BiH Dragan Čović, Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik u ponedjeljak su postigli konačni dogovor o uspostavi vlasti u BiH na temelju rezultata izbora provedenih u listopadu 2018. godine te su najavili novu vladu za 30 dana.

Koalicijski sporazum praktično je neprovediv, drže oporbene stranke.

Oporbene stranke iz Federacije BiH oštricu svoje kritike usmjerile su ponajprije na bošnjački SDA optužujući Izetbegovića da je žrtvovao građansku državu i približavanje BiH NATO-u zbog sudjelovanja u budućoj vlasti.

Oporba iz Republike Srpske kritike usmjerava na Dodika optužujući ga da je svom potpisom praktično pristao na poništenje rezolucije entitetskog parlamenta iz 2017. godine o vojnoj neutralnosti.

Kritike Izetbegoviću

Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) i Naša stranka (NS) zajedničkom su izjavom u utorak pozvale Izetbegovića da pojasni svoju jučerašnju konstataciju da će put BiH k članstvu u NATO-u sada biti "značajno usporen".

"Na kakvo usporavanje je pristao? Hoće li prije uspostave Vijeća ministara (u sjedište NATO-a) biti poslan Godišnji nacionalni plan reformi (ANP). Kako je preko noći i pod čijim pritiskom ulazak u NATO postao nebitan, a ulazak u EU postao prioritet", pitanja su koja su na adresu čelnika SDA uputili iz oporbe.

Blokada je nastupila jer se Dodikov SNSD protivi reformama koje bi BiH približile članstvu u NATO-u.

U SDP-u i NS nezadovoljni su i odredbom u koalicijskom sporazumu da će se izborni zakon mijenjati temeljem presuda europskih i domaćih sudova sukladno ustavu i zakonima pri čemu je bit u tome da se osigura legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na cijelom teritoriju BiH što je formulacija koju već mjesecima koristi Čović inzistirajući na tom pitanju posebice nakon što ga je Željko Komšić porazio u prošlogodišnjoj utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

"Ovime se jasno ukazuje da će HDZ BiH dobiti monopol na predstavljanje Hrvata u BiH i da presuda u slučaju Sejdić-Finci neće biti implementirana jer njezina implementacija traži suštinske promjene, a ne primjenu daytonske legislative", stoji u izjavi SDP BiH i NS.

Kritikama se pridružila i stranka Narod i pravda (NiP) koja je zajedno sa SDP-om i NS na vlasti u Sarajevskoj županiji, a SDA čini sve ne bi li tu vlast srušila.

"Čović je u tekstu (sporazuma) dobio ono što traži godinama. Poštivanje presuda sudova onako kako ih on tumači, a potpisano je da predstavnici naroda moraju biti "legitimni", znači da su "legitimni" samo oni koji žive u dijelovima zemlje u kojima je HDZ vlast, navodi NiP.

Ako doista u primjeni ovog 'zakukuljenog' dokumenta krenu u formiranje vlasti na državnoj razini bez slanja ANP i (uspostave) vlade Federacije BiH uz provedbu Čovićevih zahtjeva, svi normalni ljudi u našoj zemlji moraju učiniti sve da se ti procesi zaustave", poručio je predsjednik NiP-a Elmedin Konaković, ujedno predsjednik skupštine Sarajevske županije pozvavši SDA da "barem jednom ispravi kralježnicu i zaustavi izdajničke pohode".

Ponudio je SDA da ponovo preuzme vlast u Sarajevu pod uvjetom da odustane od koaliranja s Čovićem i Dodikom na temelju dokumenta potpisanog u ponedjeljak.

Oporba iz Republike Srpske

Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović koji je u odlazećem sazivu Vijeća ministara BiH obnašao dužnost ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa ocijenio je u utorak da je Dodik taj koji je platio najveću cijenu ulaska u vlast jer je ipak pristao na provedbu reformi bitnih za približavanje BiH NATO-u iako je ranije govorio da to neće dopustiti ni pod koju cijenu.

"Što se tiče SDS-a ovaj dokument je kapitulacija politike Milorada Dodika i SNSD-a, poraz politike vojne neutralnosti odnosno nestupanja u NATO. Sve za što se Dodik zalagao, sada je pogazio, platio je suviše visoku cijenu ulaska u Vijeće ministara", kazao je Šarović novinarima u Sarajevu.

Komentirajući načelni dogovor o izmjenama izbornog zakona BiH kazao je da je u njemu puno više stvari koje treba promijeniti od onoga što je bitno HDZ-u, SDA-u i SNSD-u te on ne vjeruje da će oni uopće postići dogovor o potrebnim izmjenama.

Šarović je skeptičan da će tri stranke uopće uspjeti uspostaviti učinkovitu vladu i predviđa da će ona možda uspjeti nešto raditi do proljeća 2020., a zatim očekuje da će se svi oni vratiti u svoje ranije iskopane stranačke rovove. A to znači dvije godine blokade i čekanje novih izbora, zaključio je.

Čović, Izetbegović i Dodik u ponedjeljak su postigli dogovor po kojemu bi novo Vijeće ministara BiH trebalo biti imenovano u roku od 30 dana i usuglasili su raspodjelu ministarstava po stranačko-nacionalnom ključu. Ako se taj dogovor provede profunkcionirao bi i državni parlament koji već mjesecima ne zasjeda.