PROSVJEDI NA ULICAMA

Bijela kuća: ‘Rusija mora poštivati suverenitet Bjelorusije i pravo da narod bira vlastite vođe‘

Zamjenik američkog državnog tajnika rekao je prošli tjedan da bi ruska vojna intervencija u Bjelorusiji bila vrlo nepoželjna
 -/TUT.BY/AFP

Rusija mora poštivati suverenitet Bjelorusije i pravo njezina naroda da bira vlastite vođe, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Kayleigh McEnany u ponedjeljak.

McEnany je rekla novinarima da čelnici bivše sovjetske republike Bjelorusije trebaju slušati zahtjeve velikog broja prosvjednika koji tri tjedna na ulicama optužuju vlasti za namještanje izbora.

"Golem broj Bjelorusa koji mirno prosvjeduju jasno pokazuje da vlada ne može više ignorirati narodnu volju za demokracijom te Rusija također mora poštovati bjeloruski suverenitet i pravo njezina naroda da bira vlastite lidere slobodno i pošteno", rekla je McEnany.

Zamjenik američkog državnog tajnika Stephen Biegun rekao je prošli tjedan da bi ruska vojna intervencija u Bjelorusiji "bila vrlo nepoželjna", ali i dodao da Washington nema nikakvih informacija da takvi planovi postoje.

Tjednima traju prosvjedi i štrajkovi otkako je Lukašenko pobijedio na izborima 9. kolovoza s 80 posto glasova za koje protivnici tvrde da su namješteni, a on odbacuje optužbe i prosvjednike optužuje da ga žele srušiti vođeni rukom sa Zapada.

Bjelorusija je najbliži saveznik Rusije od svih država i teritorija bivšeg Sovjetskog Saveza. U najsnažnijoj poruci podrške Vladimir Putin je u četvrtak rekao da je osnovao rezervne policijske snage koje bi mogle priteći u pomoć Lukašenku ako neredi u toj zemlji izmaknu kontroli.

Biegun je pozvao Minsk da prihvati medijaciju Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

McEnany je rekla da američki dužnosnici pomno prate razvoj stanja u Bjelorusiji i podržavaju međunarodne napore da se preispitaju navodi o izbornim nepravilnostima, kršenjima ljudskih prava i vladinom gušenju mirnih prosvjeda.

Oporba, na čelu sa Svetlanom Tihanovskom, koja je bila kandidat oporbe na izborima i zbog prijetnji je nakon izbora izbjegla u Litvu, organizirala je dva velika prosvjeda 16. i 23. kolovoza, a prvi prosvjedi nakon izbora 9. kolovoza silom su ugušeni, pri čemu su tri osobe smrtno stradale, uz više desetaka ozlijeđenih i više od 7000 uhićenih prosvjednika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 18:31