Bijes zbog zakona o mobilizaciji, Zelenski ‘pere ruke‘, ljudima je već dosta: ‘Dižem novac i idem‘

Zamor od rata sve više steže Ukrajinu, a to se najočitije vidjelo kad je na Božić, 25. prosinca, u Vrhovnoj Radi predstavljen prijedlog zakona o mobilizaciji. To je izazvalo takvu buru u društvu da mnogi smatraju kako njegove posljedice mogu dovesti do značajnih promjena u stavu Ukrajinaca prema ratu s Rusijom i pojačati zahtjeve za brzim završetkom u ovom ili onom obliku.

Riječ je o očekivanom fenomenu. Kad je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, Ukrajinci su se, u naletu patriotizma, postrojili kako bi se pridružili oružanim snagama i zaustavili Putinovu agresiju. Njihova hrabrost zadivila je svijet - i to s punim pravom. Sad, dvije godine poslije, nakon užasnih rovovskih borbi, bez napretka na bojnom polju i s desecima tisuća mrtvih ili ranjenih vojnika, sve je puno depresivnije.

Ukrajinskim snagama nedostaje ljudstvo, što potvrđuje statistika: na bojištu je najviše ljudi u dobi između 40 i 50 godina i na nedavnoj konferenciji za novinare predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je vojska predložila mobilizaciju dodatnih 450-500 tisuća ljudi. Međutim, glavni zapovjednik Oružanih snaga Ukrajine, Valerij Zalužni, odbio je potvrditi te brojke, ali je napomenuo da je zahtjev za ljudstvom, o kojem su obavijestile civilne vlasti, formirao vojni vrh vodeći računa o sadašnjim i budućim potrebama vojske.

"Ta brojka uzima u obzir pokrivanje trenutačnog nedostatka vojnika, formiranje novih vojnih jedinica i predviđanje naših gubitaka koje bismo mogli pretrpjeti tijekom 2024. godine", objasnio je Zalužni.

Pobuna

Prema zakonu koji je izazvao pobunu, snižava se donja dobna granica za mobilizaciju s 27 na 25 godina, građani se moraju prijaviti na popise vojnih obveznika i rezervista, podvrgnuti liječničkom pregledu i javiti se na poziv u lokalne mobilizacijske urede. Tijekom mobilizacije svi državljani Ukrajine od 18 do 60 godina moraju sa sobom imati vojne isprave, a jako su pooštrene i sankcije za izbjegavanje vojne službe - to su blokada bankovnog računa, ograničenje korištenja vozila, zabrana prodaje nekretnina i još neke mjere.

Najviše je kritika izazvala odredba prema kojoj su od mobilizacije izuzete osobe s težim invaliditetom, ali one s lakšim moraju se odazvati. Prijedlog zakona o mobilizaciji postao je, zapravo, okidač za izbacivanje nezadovoljstva cjelokupnog društva trenutačnom situacijom u Ukrajini, koje se gomilalo posljednjih mjeseci. Odjednom su se spojile sve frustracije - velika očekivanja koja su vlasti stvorile od ofenzive Oružanih snaga Ukrajine, koja nije uspjela, ogorčenost endemskom korupcijom te opći umor od dugog rata.

Zato sad svi peru ruke. Iako je moguće da su vlasti na ovaj način htjele pripremiti javno mnijenje za uvođenje novih mobilizacijskih pravila, postignut je suprotan učinak: napetost u društvu samo je eskalirala i sad nitko ne podržava zakon, čak ni vladajuća stranka Sluga naroda, iako su ga oni pripremili.

Nakon što je zakon o mobilizaciji izazvao oštru negativnu reakciju u društvu, prema dobro obaviještenom portalu Strana.ua, Zelenski i suradnici odlučili su prebaciti odgovornost pa "okrenuti strelicu" na vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Ukrajine, Valerija Zalužnog. Ionako su u lošim odnosima otkako je Zalužni otkrio da je ofenziva propala, dok je Zelenski davao optimistične najave o oslobađanju Krima.

U takvim okolnostima novi zakon izaziva nezadovoljstvo javnosti. Kritičari tvrde da se tim prijedlogom krši Ustav i šalje signal svima koji su otišli u inozemstvo da se jednostavno više ne vraćaju.

Ljudi će odlaziti

"Ljudi će davati otkaze i dizati novac s računa", pišu Ukrajinci na društvenim mrežama pa zakon opisuju kao "ropstvo".

"Vidimo da političari žele prebaciti odgovornost na vojsku. Nesuglasice između političkog i vojnog vodstva opet se osjećaju i zaoštravaju", komentirao je za Stranu politolog Ruslan Bortnik.

Ubrzo su vlasti zauzele negativniji stav o prijedlogu zakona, pa je Dmitro Nataluha, šef parlamentarnog Odbora za ekonomski razvoj i član Sluge naroda, izjavio da će negativni učinak na gospodarstvo, ako se zakon usvoji, "biti teško precijeniti". Među mogućim posljedicama naveo je prestanak poslovanja stanovništva s državnim bankama koje zauzimaju većinu tržišta, masovno podizanje gotovine, prelazak na sivo zapošljavanje, a to može rezultirati smanjenjem poreznih prihoda iz kojih se financiraju i Oružane snage Ukrajine. Nataluha je najavio i iseljavanje radno sposobnih žena, smanjenje unutarnje logistike, što znači smanjenje gospodarske aktivnosti, i predložio da se razmisli treba li donijeti takav zakon.

"Ako je 2022. godine dio stanovništva bježao iz neprijateljske države (Rusije), onda, ako dođe do pogrešne odluke, odnosno kad se usvoji prijedlog zakona o mobilizaciji u sadašnjem obliku, 2024. postojat će rizik da Ukrajinci počnu bježati iz vlastite", dramatično je objavio Nataluha.

Čak je i povjerenik Rade za ljudska prava izjavio da nacrt zakona o mobilizaciji sadrži odredbe koje su u suprotnosti s ukrajinskim Ustavom. Prema njegovim riječima, radi se o nizu ograničenja predviđenih prijedlogom zakona u odnosu na osobe koje izbjegavaju mobilizaciju. Konkretno, radi se o zabrani prometa nekretninama, zabrani upravljanja osobnim vozilima i korištenja novčanih sredstava.

"Ovo je izravna odredba Ustava: osoba ne može biti ograničena u svojim pravima. Ako osoba službeno posjeduje, na primjer, kuću, tad joj ne možemo zakonski zabraniti prodaju ove kuće ili kupnju druge", dodao je povjerenik za ljudska prava.

Oporba je očekivano iskoristila priliku za kritiku vladajuće ekipe, pa je nekadašnja premijerka Julija Timošenko izjavila da njezina politička stranka neće glasati za prijedlog zakona ako vojni rok obuhvati 25-godišnjake, osobe s invaliditetom treće skupine, učitelje i znanstvenike.

Kad je vidio što se događa, uplašio se i predsjednik Zelenski pa je najavio da tekst zakona nije konačan i da je ovo samo "početak rasprave".