BIKERI NA BRANIKU PUTINOVE POLITIKE Kako su se Noćni vukovi prometnuli u glavni propagandni adut Kremlja

Bikeri Hells Angels mogu slobodno u zasluženu mirovinu i ropotarnicu povijesti, oni su prošlost. Najpoznatija motociklistička skupina sada su Noćni vukovi (Nočnije volki) sa sjedištem u Moskvi i s najmoćnijim počasnim članom - Vladimirom Putinom. Osim toga, jedini su bikeri koji su se našli usred novohladnoratovskog sukoba Rusije i SAD-a te uz mnoge ruske političare i poduzetnike iz prvog Putinova kruga završili na “crnom popisu” Bijele kuće. Zabranjen im je ulazak u EU, SAD i Kanadu, a prokazani su i kao promotori ukrajinske krize, aneksije Krima te kao jak propagandni adut Putinova režima.

Upravo je to prijateljstvo s “najdražim članom” usmjerilo reflektore svjetske pažnje na njih, a njihovo pristajanje uz kremaljsku Putinovu politiku dovelo ih je do američkih sankcija i priskrbilo im odrednicu nacionalističkih prorežimskih bikera. No, sami sebe ne vole nazivati bikeri, nego ruski motociklisti, a svoje akcije usuglašavaju s pravoslavnim kalendarom i Ruskom pravoslavnom crkvom. Oni uživaju u toj poziciji jer se osjećaju sigurni u okrilju moćne vlasti.

Tuže Poljsku

Noćni vukovi uklapaju se u trenutačnu poziciju Rusije koja se zbog ukrajinske krize našla u izolaciji. Jedna su od važnih karika u borbi između ruskih autarkista i izolacionista te ruskih europejaca koji su sada, u “ovom teškom trenutku za narod i državu”, proglašeni anacionalnim izdajnicima. Noćni vukovi, kojih ima više od 1500, djeluju kao važan kotačić, pa i “ udarna pesnica” režima u novoj fazi velikorusizma.

Ovih su dana pred varšavskim sudom podigli optužnicu protiv Republike Poljske jer je onemogućila nekim članovima Noćnih vukova da sudjeluju u motorističkoj turi Moskva - Minsk - Varšava - Prag - Beč - Bratislava - Berlin u povodu 70. godišnjice pobjede nad nacifašizmom u Drugom svjetskom ratu, koja je održana pod intrigantnim nazivom “Na Berlin”. Naime, to su crvenoarmejci pisali po svojim tenkovima vodeći žestoke borbe s njemačkim nacističkim vojnicima. Sam put bio je prilično kontroverzan, ali ne zbog čina posjeta i odavanja počasti na grobljima poginulih vojnika Crvene armije, nego zbog konteksta njihova pohoda i povezanosti Noćnih vukova s Kremljom.

Lider Noćnih vukova Aleksandar Zaldostanov, poznat kao Kirurg, voli se pohvaliti osobnim bliskim prijateljstvom s ruskim čelnikom Putinom koji se rado provoza motorom u čoporu Noćnih vukova, ali i primi najpoznatijeg ruskog bikera na svom podmoskovskom posjedu Novo Ogorjovo gdje ugošćuje i najviše strane državnike.

Zaldostanovu je Vladimir Putin dao i Orden časti koji se dodjeljuje civilnim osobama za velika nacionalna dostignuća - znanstvena, društvena, kulturna - i zasluge. Ruski predsjednik mu je osobno tu nagradu prikačio na crni bikerski “kožnjak”, i to na impozantnoj svečanosti u pozlaćenoj predsjedničkoj dvorani Kremlja. Zaldostanov ima privilegij da i na takve državne skupove i događaje dolazi u motociklističkim čizmama, trapericama, kožnoj jakni te crvenoj ili marami u bojama ruske zastave oko glave. Nikad ne nosi kacigu pa, kako pišu ruske novine, ima okapanja s prometnom policijom koja se treba pridržavati pravila, ali se ipak radi o najpoznatijem “Kirurgu” Rusije.

Oženjen Njemicom

Aleksandar Zaldostanov dolazi iz liječničke obitelji - mama, tata i sestra su liječnici, a on je navodno propali student medicine (odatle mu i nadimak). Jedno je vrijeme, sredinom 80-ih, živio u Berlinu jer je bio oženjen Njemicom (poslije su se razveli), a radio je na ulazu jednog punkerskog kluba. Tamo se upoznao s predstavnicima Hells Angelsa, najpoznatije bikerske skupine na svijetu. Budući da je bio ljubitelj motora - prvi koji je nabavio bila je češka Java kojom je 80-ih godina sudjelovao na ilegalnim noćnim motoutrkama u sumnjivim predgrađima Moskve - Hells Angelsi su ga nadahnuli da pokuša tu ideju prenijeti u Rusiju.

Noćni vukovi osnovani su 31. svibnja 1989. godine, na početku zalaska Gorbačovljeve sovjetske ere, kao prvi takav klub u komunističkoj Rusiji. Tada su se nazvali MG - Moto Gang, u skladu s tadašnjim vremenima kada se među stanovnicima SSSR-a osjećala žudnja prema svemu što dolazi s druge strane tada već nagrižene željezne zavjese. Bila su to vremena velikih nadanja i očekivanja kad se imperij urušavao, a vlast i zakoni poput suhih listova valjali po ulicama.

Klub Sexton

Osnivanje prvog bikerskog kluba poklapa se i s osnivanjem prvog tadašnjeg rock kluba u SSSR-u, Sextona u kojemu su pioniri bikerske ideje u Rusa bili izbacivači.

Tako su postali i prvi “zaštitari” u Rusiji koja se tada počinje kaotično otvarati prema svemu što im je godinama bilo zabranjivano i onemogućavano.

Uskoro kao atrakcija postaju i dio “motorističke internacionale”, a uskoro dobivaju i prve inozemne podružnice koje danas imaju u Rumunjskoj, Bjelorusiji, Rusiji, Srbiji, Bugarskoj i Makedoniji. Njihove su zastave ove godine razvili za Dan pobjede u Berlinu nedaleko od Brandenburških vrata.

Tijekom 90-ih bikeri postaju prvo Night Wolfs, ali s vremenom se “rusificiraju” te konačno dobivaju rusko ime - Nočnije volki s ćiriličnim natpisom. Noćni vukovi postali su najpoznatiji bikerski klub u Rusiji, ali u sukobu su s drugim bikerima, poput kluba Tri puta (Tri dorogi) koji je dio međunarodnog kluba Bandidos MC. Svojedobno je čak došlo i do pucnjave na bikerskom skupu kad je jednog člana Noćnih vukova ubio pripadnik Tri puta.

Noćni vukovi imaju vrlo stroga pravila, prema kojima članovi njihova kluba ne mogu ni pod kojim uvjetima biti žene, homoseksualci (iako ih često sumnjiče da baš oni imaju takve sklonosti), narkomani, narkodileri i sotonisti!

Osim toga, predsjednik kluba, Zaldostanov, “nesmjenjiv” je. Noćni vukovi su dio novog domoljubnog proputinovskog zanosa, povezani su s Ruskom pravoslavnom crkvom te su “neslužbeni čuvari” poznatog pravoslavnog hrama Svetog Fome.

Jezik mržnje

Njihov je član i kontroverzni protođakon te jedan od konzervativnih ideologa RPC-a i autor udžbenika vjeronauka Andrej Kurajev koji je predvodio i njihov “motoristički krstaški” pohod na Krim. Kurajeva u liberalnim ruskim krugovima optužuju za jezik mržnje prema pripadnicima drugih naroda, konfesija i ljudi “netradicionalne seksualne orijentacije”, što je u tim krugovima eufemizam za homoseksualnost. Svojom akcijom podržali su patrijarha RPC-a Kirila i “tradicionalne vrijednosti ruske civilizacije” pod parolama “Pucaju u patrijarha - ciljaju u Rusiju” te “Vjera, Crkva, Rusija”. Počasni član Noćnih vukova još je i svemoćni gubernator Čečenije, nedodirljivi Ramzan Kadirov jedan od stožernih likova Putinovog režima.

Tijekom napetosti na tom poluotoku, koji je Rusija anektirala u ožujku 2014. godine, Noćni vukovi su se angažirali na strani proruskih separatista te su zajedno s “odredima samoobrane Krima” držali straže i sprečavali da ukrajinske snage lojalne Kijevu pokušaju zauzeti državne institucije. Osim toga, brojni članovi Noćnih vukova dragovoljci su u proruskim snagama u Donjecku i Lugansku.

Zaldostanov je jedan od osnivača tzv. Ruskog antimajdana. Radi se o organiziranju mitinga i podrške aktualnoj vlasti i “snagama koje su spremne onemogućiti da se u Rusiji pokuša s bilo kakvim antidržavnim prosvjedima koji bi ugrozili vlast na način kako je to učinjeno u Kijevu”. Noćni vukovi kao prave obramben snage Kremlja.