‘Bila je noć, a mi bez opreme na nekoj farmi. Nikada neću zaboraviti zapovjednikove riječi...‘

"Bili smo kao slijepi mačići. Šokiralo me stanje naše vojske, mislio sam da smo naj-naj. Od nas se očekivalo da djelujemo bez temeljne opreme, primjerice naočala za gledanje u mraku. A ne bi stajalo mnogo da nas opreme. Zašto do nisu napravili?".

Tako je iskustvo ukrajinskog rata za BBC ispričao vojnik, lažnim imenom Sergej, koji je bio na bojišnici od prvog dana. Njegove izjave dodatno potvrđuju niz vijesti koje govore kako je Rusija u vojnu operaciju ušla bez pripreme zbog čega je došlo do kraha planova.

Sergej je klasičan primjer vojnika koji se našao u vatrenom paklu rata bez da su ga na to pripremili. Bio je ročnik koji je nakon nekoliko mjeseci službe potpisao dvogodišnji ugovor. U siječnju se našao u vojnoj bazi na ukrajinskoj granici. Umjesto očekivane vježbe, jedinica je krenula u napad na sjevernom dijelu bojišta, prema Kijevu. Kad su se navečer zaustavili na nekoj napuštenoj farmi, zapovjednik im je rekao: "Kao što ste shvatili, ovo nije šala". Postrojba je imala 50 vojnika, 10 je poginulo, a 10 ih je ranjeno.

Bez zaštite

Iskustva su strašna, mnogi vojnici nisu znali kako treba držati bacač, kolona je razbijena kad je srušen most i tada su mnogi poginuli, zaobilazili su zapaljena vozila u kojima su gorjeli drugi ruski vojnici.

"Jurili smo naprijed s kratkim noćenjima, bez rovova, bez izviđanja. Nismo ostavili nikoga pozadi, pa ako je netko odlučio napasti s leđa bili bismo bez zaštite. Mislim da je [toliko] naših momaka poginulo uglavnom zbog toga. Da smo se kretali postupno, da smo provjerili na cestama ima li mina mnogi bi se gubici mogli izbjeći", ispričao je za BBC.

Nakon pet tjedana, kad je postalo jasnim da je operacija propala, vratili su ih u bazu na ruskoj strani i pripremali za povratak u borbu. Sergej je tada zaključio da je dosta. Zapovjedniku je rekao da se ne vraća u rat. Nije mu rekao ništa jer su tako postupili i mnogi drugi sa svježim ratnim iskustvom.

Vratio se kući i, za svaki slučaj, zatražio pravnu pomoć. Odvjetnik je njemu i dvojici kolega rekao da vrate oružje i odu u bazu gdje je sjedište njihove jedinice - sve drugo bi se smatralo dezerterstvom što je kažnjivo kako bi podnijeli zahtjev da su "moralno i psihički iscrpljeni" i ne mogu se nastaviti boriti u Ukrajini.

Pitanje morala

Odvjetnici koji štite ljudska prava navode da ruski zakon o vojnoj službi uključuje klauzulu koja vojnicima omogućava da odbiju boriti se ako ne žele. Samo što im to zapovjednici ne govore. Bilo je pokušaja da se pokrene sudski postupak u takvim slučajevima, ali su svi propali jer ih je tužitelj odbacio.

Broj vojnika koji su potpisali ugovor, a sada odbijaju vratiti se u Ukrajinu, raste, navode izvori s kojima je BBC razgovarao. Neovisni ruski izvori govore o stotinama vojnika koji su se od travnja odbili vratiti kako bi sudjelovali u agresiji.

Problem je što, kad se vojnik vrati u bazu i zahtjev za izuzećem mu prihvate, njegova se profesionalna služba nastavlja. A vojska u nekom trenutku opet može odlučiti da ga rasporedi na drugu poziciju, pa i u Ukrajinu. Što se lako može dogoditi jer svi zapadni obavještajni izvori navode da je glavni problem s kojim se ruski agresor suočava manjak vojnika. Uz to, dodatni, a možda i veći problem pitanja je morala vojnika koji su vidjeli rat i shvatili da su loše pripremljeni i loše vođeni. Takve se informacije brzo šire neformalnim kanalima kao i vijesti o mehanizmima legalnog izbjegavanja rata.