‘Bio je 125 puta jači od petrinjskog i čak 5600 puta od zagrebačkog‘; Evo zašto je izazvao tolika razaranja

"Riječ je o potresu koji se dogodio na užasno plitkom području, na dubini od 18 kilometara, što loša vijest jer to uzrokuje izuzetno velika razaranja", kazao nam je jutros seizmolog Tomislav Fiket, komentirajući jutrošnji razorni potres u Turskoj.

"Riječ je o potresno izuzetno aktivnom području gdje su u povijesti zabilježeni mnogobrojni razorni potresi", ističe Fiket. Prema njegovim riječima, radi se o području gdje se sudaraju dvije glavne ploče, zbog čega je riječ o izuzetno aktivnom seizmičkom području.

Naravno, nakon ovako razornog potresa treba očekivati seriju mnogobrojnih slabijih i jačih potresa. No, Tomislav Fiket u ovom trenutku ne želi nagađati u kojem obimu bi ti potresi mogli biti razorni. To uvelike ovisi o tome kolike je nove rasjede u zemljinoj dubini prouzročio ovaj potres. Prema njegovim riječima teško je prognozirati hoće li ovaj potres imati posljedice u smislu novog podrhtavanja na području jugoistočne Europe.

Fiket ipak naglašava kako potres magnituide 7,8 stupnjeva, kakav je jutros pogodio Tursku, nije moguć na našem području.

Voditeljica hrvatske Seizmološke službe, Ines Ivančić, kazala je da je turski potres po količini oslobođene energije 125 puta jači od petrinjskog, a čak 5.600 puta od zagrebačkog potresa.

"Turska je na vrlo aktivnom seizmološkom području jer se velikim dijelom nalazi na anadolskoj ploči i sada se dogodio rasjed koji se zove istočni anadolski rasjed. Nažalost, na ovom području se tako jaki potresi očekuju. Jutrošnji potres aktivirao se kretanjem arapske i afričke poloče koja je sa sjevera gurala anadolsku ploču. I kada je došlo do nihova spoja nastao je rascjep širine oko 25 kilometara I oko 200 kilometara dužine što je dovelo do ovako snažnog potresa", pojasnila nam je Ines Ivančić, rukovoditeljica Seizmološke službe RH.

Prema njenim riječima na razornost potresa dijelom je utjecala i činjenica da se potres dogodio na nakih 17 do 18 kilometara dubine. "Tom prilikom oslobodila se enrgija 125 puta veća nego u slučaju potresa u Petrinji i 5.600 veća nego kod zagrebačkog potresa".

Ivančić naglašava kako ovaj potres svakako spada u katastrofalne potrese, ali razmjeri njegove razornosti svakako ovise i o kvaliteti izgrađenih objekata na području gdje se potres dogodio. "Primjerice u Čileu se događaju slični ili čak jači potresi ali su tamo kuće i stambeni objekti puno kvalitetnije građeni i potresno su puno izdržljivije te nema takvih razaranja", ističe Ivančić.

Prema sada dostupnim informacijama potres je ljudske žrtve odnio i u Siriji, a osjetio se na Cipru te Grčkoj. Na pitanje može li ovaj razorni turski potres pruzročiti neke nove potrese na području Europe, pogotovo na njenom jugoistočnom dijelu, Ines Ivančić istiće kako pucanje rasjeda može utjecati na nastanak nekog novog rasjeda koji bi u konačnici doveo do nekog novog potresa na europskom tlu, ali je to teško predvidjeti.

"Nema pravila u ponašanju potresa", zaključuje Ivančić.