Birališta u Crnoj Gori zatvorena, izlaznost birača rekordno niska, PES zasad u vodstvu

Na prijevremenim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, prema preliminarnim rezultatima nakon 85 posto obrađenih uzoraka, najbolji rezultat ostvarila je lista Pokret Evropa sad (PES) sa 25,5 posto glasova, objavio je crnogorski Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Procrnogorska i proeurpska koalicija "Zajedno" (DPS-SD-LP-DUA), koju predvodi Danijel Živković, osvojila je 23,8 posto, "Za budućnost Crne Gore" (NSD-DNP) 14,8 posto, a koalicija "Hrabro se broji" (Demokrate-URA) 12,2 posto. Bošnjačka stranka osvojila je respektabilnih 6,8 posto, Socijalistička narodna partija (SNP) i Demos po 3,3 posto.

Pokret Evropa sad nastao je iz prve vlade formirane nakon parlamentarnih izbora u kolovozu 2020. godine, a čelnici su joj nekadašnji ministri u toj vladi Milojko Spajić i Jakov Milatović, nedavno izabran za crnogorskog predsjednika. Ta vlada tada je formirana pod snažnim utjecajem Srpske pravoslavne crkve, a predvodio ju je bivši premijer Zdravko Krivokapić.

Spajić i Milatović podršku građana zavrijedili su nakon što su početkom 2022. godine, uoči pada vlada u kojoj su bili, uspjeli minimalnu plaću u Crnoj Gori povećati s 220 na 450 eura.

Upravo na krilima te podrške Jakov Milatović početkom travnja izabran je za predsjednika Crne Gore, kada je drugom krugu predsjedničkih izbora porazio je dotadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića sa 60 posto osvojenih glasova.

Vrijedi možda podsjetiti da se Milatovićeva travanjska pobjeda - imenu stranke unatoč - u Podgorici nije slavila uz jazz, koji crnogorski predsjednik kaže da obožava i sluša, nego se slavilo uz "radikalne patriotske" srpske poskočice "Veseli se srpski rode" i srpske trobojke,. Upravo zbog toga te zbog navodne bliskosti sa SPC-om procrnogorski mediji pisali su tada da je vrlo brzo pokret od "Evrope sad" postao - "Srbija odmah".

Bilo kako bilo, ostvarile su se prognoze da će Spajićev PES biti stožerna stranka buduće crnogorske vlade, a da će lider te stranke biti glavni kandidat za poziciju premijera. Ni njegov uspon na tron nije bio bez kontroverzi.

Naime, ovaj tjedan je južnokorejski takozvani "kralj kriptovaluta" Do Kwon iz pritvora u Crnoj Gori poslao pismo u kojem govori o navodnoj poslovnoj vezi s Milojkom Spajićem. Do Kwon, koji je tražena osoba u SAD-u i Južnoj Koreji zbog navodnih prevara na tržištu kriptovaluta, u pismu je ustvrdio da je u Crnu Goru došao upravo na Spaijćev poziv.

Nakon toga aktualni premijer Dritan Abazović u srijedu je bio sazvao Vijeće za nacionalnu sigurnost te priopćio kako se u pismu navodi da je nedefinirana "kriptozajednica" financijski potpomagala "određene političke subjekte".

"U laptopu postoje dokazi o financiranju kampanje. Iznos nije zanemariv. U laptopu su i dokazi o zajedničkom poslovanju Spajića i Do Kwona. Možda je to legalno poslovanje s jednim od najtraženijih bjegunaca, ali to je predmet istrage", rekao je tada Abazović, podsjećajući da se tri laptopa i pet mobitela Do Kwona nalaze kod suca istrage.

Milojko Spajić u četvrtak je na Twitteru objavio kako mu crnogorska tajna služba, zajedno s političkim protivnicima, "sprema uhićenje uoči izbornog dana". Naravno, do uhićenja nije došlo.

Ministar unutarnjih poslova Crne Gore Filip Adžić nakon spomenute sjednice Vijeća rekao je da crnogorska policija ima informaciju kako su se Milojko Spajić i Do Kwon sastajali u Beogradu.

Do Kwon je krajem ožujka uhićen u podgoričkoj zračnoj luci u privatnom zrakoplovu koji je ga je trebao odvesti u Dubai. Od tada se nalazi u pritvoru u Crnoj Gori pod optužbom za krivotvorenje, ali ga čeka i ekstradicijski postupak na traženje SAD-a i Južne Koreje.

Ispod izbornog praga bili su Pravda za sve (2,9 posto), Socijaldemokratska partija (SDP) (2,8 posto), Albanski forum (2 posto), Albanska alijansa (1,6 posto), Preokret (1,4 posto), Narodna koalicija (DHP, Prava, Slobodna) sa 1,1 posto, Pokret za promjene (0,7 posto), Hrvatska građanska inicijativa (0,7 posto) te Mi možemo (0,5 posto).

Danas održani izbori šesti su od obnove nezavisnosti Crne Gore na referendumu 2006. godine. Na njima je sudjelovalo 15 lista, a biračko pravo imalo je 542.468 građana susjedne države, a to pravo do 20 sati iskoristilo je njih 56,4 posto.