BIVŠI ČELNIK HERCEG-BOSNE, OSUĐEN ZA RATNE ZLOČINE, NE ŽELI U ZLOGLASNI BRITANSKI ZATVOR 'Pa tamo su samo silovatelji, a ja želim pisati knjige'

Bivši čelnik nekadašnje Hrvatske Republike Herceg Bosne Jadranko Prlić zatražio je, u pismu predsjedniku Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) Carmelu Agiusu, da 25-godišnju kaznu zatvora, koja mu je izrečena za ratne zločine u BiH, ne služi u Velikoj Britaniji, objavila je u srijedu Balkanska istraživačka mreža (BIRN).

Prlić je predsjedniku Mehanizma Agiusu napisao da je zatvor na otoku Wight u Velikoj Britaniji, u kojem bi trebao služiti kaznu, namijenjen prestupnicima osuđenim za nasilne ili seksualne zločine.

Izvješća o inspekciji ovog zatvora iz 2015. godine navode da se, iako su nasilni incidenti smanjeni, 18 posto pritvorenika ne osjeća sigurnim, 36 posto njih je prijavilo nasilje drugih pritvorenika, a 34 posto nasilje stražara, naveo je Prlić u pismu čije izvatke prenosi BIRN.

Uz to, Jadranko Prlić upozorava da zatvor na otoku Wight ne predviđa mogućnost da zatvorenici koriste računalo, što će mu otežati rad na zahtjevu za preispitivanje presude kojom je pravomoćno proglašen krivim za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao progon Bošnjaka, kao i za pisanje knjiga, kojih je tijekom boravka u haškom zatvoru objavio već jedanaest.

Prlić u pismu ističe da bi mu se trebalo omogućiti da kaznu služi u BiH, s obzirom na skoro otvaranje Državnog zatvora koji je izgrađen sredstvima međunarodne zajednice i po najvišim standardima. "S obzirom da nije moguće da služim kaznu u svojoj zemlji, što bi bilo logično, želim biti prebačen u zatvor koji ima uvjete poput onih u Državnom zatvoru, gdje će kazne služiti osuđenici za slična djela", stoji u Prlićevom pismu.

Izvješća o inspekciji spomenutog zatvora nekadašnji čelnik HRHB poslao je bosanskohercegovačkim institucijama i ministru pravosuđa BiH Josipu Grubeši, od kojeg je zatražio da mu pomogne da se promijeni odluka o lokaciji na kojoj će služiti kaznu.

Haški tribunal u studenome 2017. osudio je tadašnjeg predsjednika vlade HRHB Prlića, zajedno s petoricom drugih političkih i vojnih dužnosnika HRHB-a, i izrekao mu zatvorsku kaznu u trajanju 25 godina.

Nekadašnjem ministru obrane HRHB-a Bruni Stojiću, načelniku Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodanu Praljku i generalu HVO-a Milivoju Petkoviću izrečene su pravomoćne zatvorske kazne u trajanju od 20 godina.

Zatvorska kazna u trajanju 16 godina izrečena je bivšem zapovjedniku Vojne policije HVO-a Valentinu Ćoriću, koji je nedavno pušten na slobodu, dok je predsjedniku komisije HRHB-a za razmjenu zarobljenika Berislavu Pušiću izrečena 10-godišnja kazna zatvora.

Tijekom izricanja presude, general Praljak je u sudnici popio otrov i preminuo istog dana.