Tadašnji izraelski premijer Naftali Bennett nekoliko je dana nakon početka rata u Ukrajini posredovao u pregovorima između sukobljenih strana, a prošlog je tjedna u intervjuu progovorio o tome. Izraelac je prepričao kako su SAD i ostali zapadni saveznici blokirali napore smirivanja tenzija, sabotirajući obostranu želju da se rat okonča u njegovim prvim danima. Glavni cilj im je, navodno, sljabljenje Rusije.
Bennett je 4. ožujka 2022. otputovao u Rusiju na sastanak s Vladimirom Putinom, pri čemu su ti pregovori bili koordinirani sa SAD-om, Francuskom, Njemačkom i Velikom Britanijom. Rekao je da su obje države pristale na velike ustupke tijekom njegova posredovanja, kako piše Slobodna Dalmacija.
Rusija je odustala od denacifikacije, kao uvjeta za prekid vatre. Valja uzeti u obzir kako je tada denacifikacija definirana kao uklanjanje Zelenskog, za kojeg je Putin jamčio da ga neće pokušati ubiti. Tada su rekli i da neće tražiti razoružavanje Ukrajine. Ukrajina se pritom odrekla onoga zbog čega je navodno i napadnuta, traženja članstva u NATO savezu, objasnio je Bennett.
Izvješća iz tog razdoblja, koja su zabilježila da Rusija i Ukrajina omekšavaju svoja stajališta, potvrđuju komentare bivšeg premijera.
Prenoseći tadašnje stavove zapadnih čelnika o ovim diplomatskim naporima, Bennett je kazao da je tadašnji britanski premijer Boris Johnson zauzeo agresivan stav, dok su Emmanuel Macron i Olaf Scholz bili pragmatičniji. Joe Biden je, tvrdi Netanyahuov prethodnik, usvojio oba stajališta.
Ubrzo nastupalo protivljenje
Ipak, kako je vrijeme odmicalo, zapadni čelnici su se svi više protivili Bennetovim nastojanjima.
- Reći ću ovo u širem smislu. Mislim da je donesena legitimna odluka Zapada da nastavi udarati po Putinu, a ne pregovarati - iznio je u intervjuu Bennet i potvrdio da su zapadne sile blokirale posredovanje.
Kasnije u ožujku, dužnosnici ovih zemalja sastali su se u Istanbulu, nakon čega su uslijedile virtualne konzultacije. Prema izjavama bivših američkih dužnosnika, dvije su se strane složile oko okvira za dogovor. Ruski dužnosnici, uključujući predsjednika, tada su javno obznanili da je primirje blizu.
- Čini se da su se pregovarači provizorno dogovorili o obrisima privremenog rješenja, pri čemu će se Rusija povući na svoj položaj od 23. veljače, a u zamjenu bi Ukrajina obećala da neće tražiti članstvo u NATO-u i umjesto toga bi dobila sigurnosna jamstva od niza zemalja – prenio je tada Foreign Affairs.
Bloomberg je pak izvijestio da su mu izvori iz vlada SAD-a i UK-a rekli da njihova agenda nije pregovarati o miru, već promjena režima u Moskvi.
U travnju, nakon što je Biden rekao da Putin ne može ostati na vlasti, Johnson je posjetio Kijev, pozivajući Zelenskog da ne pregovara s Putinom, opisujući ga kao ratnog zločinca kojeg treba pritiskati, a ne pregovarati s njim. Prema izvješću ukrajinske Pravde, Britanac je istaknuo da čak i ako je Ukrajina spremna potpisati sporazum s Rusijom, zapadni podupiratelji Kijeva to nisu.
"Žele produžiti rat"
Kasnije istog mjeseca, turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu pojasnio je da neke zemlje NATO-a žele produžiti rat u Ukrajini.
- Nakon razgovora u Istanbulu nismo mislili da će rat trajati ovoliko dugo. Ali nakon sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a, stekao se dojam da postoje oni unutar država članica NATO-a koji žele da se rat nastavi, dopustit će da se rat nastavi, a Rusija oslabi. Ne mare mnogo za situaciju u Ukrajini - posvjedočio je Cavusoglu.
Svega par dana kasnije, ministar obrane Lloyd Austin priznao je da je jedan od ciljeva SAD-a, pri podršci Ukrajini, vidjeti oslabljenu Rusiju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....