Luiz Inácio Lula da Silva postao je novi predsjednik Brazila, no sve su oči uperene u njegovog protukandidata i dosadašnjeg predsjednika Jaira Bolsonara.
Postoji opasnost da bi Bolsonaro mogao, po uzoru na svog političkog idola Donalda Trumpa, osporiti rezultate predsjedničkih izbora i izazvati kaos i nasilje.
Kandidat ljevice Lula je u drugom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju osvojio 50,9 posto glasova, naprema 49,1 posto podrške za desničara Bolsonara.
Više od 12 sati od proglašenja rezultata, Bolsonaro još uvijek nije priznao poraz i čestitao Luli na pobjedi. Nakon mjeseci neutemeljenih napada na izborni sustav, Bolsonaro je na rezultate odgovorio – šutnjom. Dvojica njegovih bliskih političkih saveznika, ministar financija Paulo Guedes i predsjednik donjeg doma Kongresa Arthur Lira, javno su priznali da je Bolsonaro izgubio izbore. No, pitanje je kako je Bolsonarov tim privatno doživio ovaj poraz. Jedna njegova bliska Bolsonarova saveznica, zastupnica Carla Zambelli, snimljena je kako s uperenim pištoljem natjerava pristašu novoizabranog predsjednika Brazila.
Kome će se prikloniti vojska?
Postavlja se pitanje i hoće li Bolsonaro aktivirati vojsku koja je na njegovoj strani. Takav scenarij glasno zazivaju u američkim desničarskim krugovima. Steve Bannon, nekadašnji bliski suradnik bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekao je da Bolsonaro "ne može priznati poraz". Ali Alexander, vođa grupe "Stop the Steal" koja je sudjelovala u organizaciji skupova na kojima se tvrdilo da je Trump pokraden na predsjedničkim izborima 2020., pozvao je na vojni udar u Brazilu.
Brojni Bolsonarovi simpatizeri u nedjelju navečer blokirali su ceste diljem Brazila u znak prosvjeda. Vozači kamiona navodno planiraju blokirati glavne autoceste u zemlji, pozivajući na vojni udar kako bi spriječili Lulu da preuzme dužnost. Na ulicama glavnog grada Brasilije, Bolsonarovi pristaše na koljenima su plakali i molili se bogu za političko čudo.
"Nadam da će se predsjednik sastati s generalima, nadamo se da se stvari mogu promijeniti svakog trenutka", rekao je 57-godišnji stomatolog za AFP.
"Brazilski narod neće progutati lažirane izbore i predati našu naciju lopovu", dodala je revoltirana Ruth da Silva Barbosa, 50-godišnja učiteljica.
Rizik od mogućih nemira razlog je zašto su mnogi zapadni čelnici, uključujući američkog predsjednika Joe Bidena, požurili čestitati Luli na pobjedi.
"Čestitam novoizabranom brazilskom predsjedniku Luizu Inaciu Luli da Silvi na pobjedi na slobodnim, poštenim i vjerodostojnim izborima", poručio je Biden. Čestitke za Lulu stigle su i od francuskih, britanskih i drugih europskih čelnika, te od ruske i kineske vlade, kao i od čelnika iz Latinske Amerike.
Bez obzira na to kako će Bolsonaro reagirati, Lulu čekaju veliki izazovi nakon inauguracije 1. siječnja. Bolsonarovi krajnje desničarski saveznici ostvarili su značajne pobjede u izborima za guvernere Brazila 2. listopada. Desničari skloni Bolsonaru također čine većinu u Kongresu.
"Novoizabrani predsjednik će se suočiti s neprijateljski raspoloženim Kongresom i imati ‘slabu vladu‘", upozorava Brian Winter, glavni urednik časopisa Americas Quarterlyja.
Bolsonarov bivši ministar infrastrukture Tarcisio de Freitas preuzeo je mjesto guvernera Sao Paula, najmnogoljudnije i najbogatije države u zemlji (čini jednu trećinu nacionalnog BDP-a i jednu petinu brazilskog stanovništva). Također, u najvećoj brazilskoj državi Amazonas pobjedu je ponovno odnio Bolsonarov saveznik, guverner Wilson Lima.
U svom pobjedničkom govoru, Lula je priznao podijeljenost biračkog tijela i pozvao na nacionalno jedinstvo, ali nije mogao odoljeti govoriti o svojim protivnicima: "Pokušali su me živog zakopati, ali ja sam ovdje. Danas kažemo svijetu da se Brazil vratio. Prevelik je da bi bio protjeran u ovu tužnu ulogu globalnog parije ".
Veliki povratak Lule
77- godišnjem Luli ovo je treći predsjednički mandat. Da Silva Lula bio je predsjednik Brazila od 2003. do 2010. godine, a u zatvoru je završio 2018. godine zbog korupcijskog skandala.
Analitičari Lulinu pobjedu nazivaju "jednom od najvećih povrataka u modernoj političkoj povijesti".
Ključ Luline popularnosti tijekom njegova prva dva mandata bio je izvlačenje milijuna Brazilaca iz siromaštva. Ali, u gospodarstvu nakon pandemije, pronalaženje financijskih sredstava za takav podvig neće biti lak zadatak, pogotovo ako ga ometa neprijateljski raspoloženi Kongres. Jedan od ključnih poteza bit će stvaranje političkih saveza. Ljevičarski predsjednik za svog potpredsjedničkog kandidata izabrao je Geralda Alckmina, koji se na prethodnim izborima natjecao protiv njega, te je pokazao da mu se do sada strategija stvaranja liste "jedinstva" isplatila.
Lula je obećao uhvatiti se u koštac s gladi, koja je u porastu u Brazilu i pogađa više od 33 milijuna ljudi. Također obećava da će se boriti protiv uništavanja amazonske prašume i učiniti Brazil predvodnikom u globalnim razgovorima o klimi. Aktivisti za zaštitu okoliša s oprezom čekaju njegov prvi potez jer je Lula predsjedao izgradnjom kontroverznih i destruktivnih brana hidroelektrana u području Amazone. Novoizabrani predsjednik Brazila sada obećava zelene porezne subvencije i planira dodijeliti zaštićeni status za gotovo 500.000 četvornih kilometara Amazone.
Ružičasta plima
U Bruxellesu se nadaju da će Lula osigurati bolju zaštitu amazonske prašume, koja je doživjela šokantne razine krčenje šuma pod Bolsonarom. Konačni cilj za EU bio bi ratifikacija trgovinskog sporazuma EU-a i Mercosura s Argentinom, Brazilom, Paragvajem i Urugvajem. Prema sporazumu EU-a i Mercosura, EU će izvoziti svoje automobile, odjeću i lijekove u Brazil u zamjenu za poljoprivrednu robu. Europska komisija tvrdi da će "izvoznici iz EU-a imati koristi od progresivnog smanjenja carina, što će na kraju europskim tvrtkama uštedjeti više od 4 milijarde eura godišnje". Jedan od razloga zašto će se EU požuriti sklopiti ovaj sporazum je mogućnost da bi Lula mogao otvoriti dijalog s Kinom, nakon što je Bolsonaro zaoštrio odnose s Pekingom.
Pobjeda Lula da Silve označava novu "ružičastu plimu" u Latinskoj Americi, političku promjenu okretanja birača prema ljevici. U posljednjih godinu i pol dana, ljevičari su odnijeli pobjedu u Čileu, Kolumbiji i Peruu. Trenutačno je u Južnoj Americi na čelu ljevičarska vlast u svim većim zemljama, osim u Paragvaju, Urugvaju i Ekvadoru. Tzv. "ružičasta plima" (ne koristi se termin "crvena" jer se ne želi povezivati s komunizmom) prelila se i na Srednju Ameriku, gdje većinu zemalja također vode ljevičarski lideri. Do političke promjene je došlo zbog sve veće ekonomske i društvene nejednakosti, kao i želje da se preokrenu tradicionalne strukture dominacije i obespravljenim skupinama pruži mogućnost pristupa političkoj moći.
Sada već bivši brazilski predsjednik Jair Bolsonaro izbore je izgubio i zbog katastrofalnog odgovora na pandemiju bolesti covid-19, koji je doveo do smrti gotovo 700.000 ljudi. Poraz za Bolsonara znači da bi se mogao naći u novim problemima zbog optužbi za pronevjeru javnih sredstava i lošeg postupanja u vezi s pandemijom. Istrage su do sada bile odgođene ili blokirane, s obzirom na njegov politički utjecaj i predsjednički imunitet. Ali to bi se sada moglo promijeniti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....