Bratušek: 'Kinezi zainteresirani za infrastrukturu morat će poštivati europske i slovenske norme'

Budu li kineska poduzeća zainteresirana za velike infrastrukturne projekte u Sloveniji, morat će poštivati europske normative i slovenske propise, tvrdi bivša slovenska premijerka Alenka Bratušek, koja je u novoj koalicijskoj vladi premijera Marjana Šareca preuzela dužnost ministrice zadužene za promet i infrastrukturu.

U razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA, Bratušek je rekla da je ne brinu informacije da su Kinezi zainteresirani za ulazak u Rijeku i Trst kao luke koje konkuriraju slovenskoj luci Koper.

„To me ne brine, ako se to i dogodi, to neće izazvati promjene u smislu konkurentnosti“, rekla je Bratušek, dodavši kako se nada da bi u slučaju kineskih investicija u Trst i Rijeku hrvatske i talijanske vlasti poštivale europske direktive glede radnog zakonodavstva i ljudskih prava.

„Ja osobno nikad ne bih pristala da ljudi u našoj luci rade na kineski način, što znači jeftinu radnu snagu i rad 25 sati dnevno“, rekla je Bratušek, dodavši da po njenom mišljenju infrastruktura i upravljanje u luci Koper moraju ostati u rukama države.

Dopustila je, međutim, da bi se na natječaj za gradnju nove strateške pruge Koper-Divača, koja će povećati kapacitete transporta iz Kopra i njegove veze sa zaleđem i Europom, mogle javiti i kineske tvrtke, ali da bi one i u tom slučaju morale poštovati europske norme i direktive.

Te direktive bi morala poštovati i kineska poduzeća koja bi se mogla javiti na tender, rekla je Bratušek, dodavši kako bi osobno željela da se u projekt vrijedan skoro milijardu eura uključi i što više slovenskih izvođača, iako oni zbog lošijih međunarodnih referenci neće moći biti nosilac projekta gradnje.

Prema sadašnjim projektima, temeljenim za zakonu koji je prihvatila prijašnja vlada Mire Cerara, gradnja 27 kilometara duge pruge Koper-Divača koštala bi skoro milijardu eura.

Zbog teškog terena te mnogo tunela, vijadukata i mostova na njegovoj trasi, gradnja će trajati više godina.

Nekadašnja vlada koju je vodio Borut Pahor, koja je prva pokrenula taj plan, predviđala je 2011. godine da bi pruga bila završena 2017., ali su planovi kasnije pomaknuti u budućnost.