Uz Rusiju, Kinu i Iran, Brazil je jedna od zemalja koje, ako je suditi prema dokumentima američke obavještajne agencije NSA koje ta agencija najviše zanima. Ali samo je Brazil od svih spomenutih zemalja bio šokiran i bijesan kad je otkriveno da Amerikanci prisluškuju njegove građane i političke vođe. Snowdenovi dokumenti pokazali su da je NSA prisluškivala internu komunikaciju brazilske vlade, državnu naftnu kompaniju Petrobras pa čak i komunikaciju ureda brazilske predsjednice Dilme Rousseff. Ona je u znak prosvjeda otkazala planirani službei posjet Washingtonu, održala ogorčeni govor pred Općom skupštinom UN-a i optužila SAD da krši međunarodne zakone. Brazilci su jedna od najbrže rastućih populacija na internetu. Lanjski podaci kažu da je tamo 86 milijuna korisnika. “Prijateljske vlade i društva koja žele izgraditi istinska strateška partnerstva, kao što su naše, ne mogu dopustiti da se nezakoniti postupci ponavljaju kao da je to normalno.” govorila je predsjednica Rousseff. Brazil je zato, ako i Njemačka, predložio rezoluciju o okončanju pretjeranog elektronskog špijuniranja. Brazilska javnost traži još i jače mjere, američku praksu smatraju arogantnom, agresivnom i otvorenim miješanjem u unutarnje poslove Brazila. Vlada razmatra daljnje korake. Krajem listopada predsjednica Rousseff odobrila je postupak nazvan “ustavnom hitnoćom” kako bi na snagu stupili novi zakoni o korištenju interneta. Nakon što se dvije godine vukao kroz parlamentarnu proceduru, Marco Civil da Internet, okvir koji predlažu udruge za ljudska prava korisnika interneta i pružatelja internetskih usluga.
Njemačka i Brazil za rezoluciju UN-a zbog prisluškivanja
Nacrt zakona uključuje i mjere za zaštitu privatnosti korisnika i njihovo pravo na slobodu govora i u njemu se želi zabraniti pružateljima internetskih usluga da diskriminiraju razlne vrste sadržaja. U žurbi da odgovori na bijes svojih građana zbog američkog prisluškivanja, predsjednica Rousseff inzistirala je na amandmanu za koji kritičari kažu da bi mogao unazaditi standarde brazilskog internta. Predsjednica želi da sve internetske kompanije koje rade u Brazilu, tamo čuvaju i kopije osobnih podataka o svojih korisnika . Time bi stvorile oblak usluga podložih brazilskim zakonima o zaštiti privatnosti. Najutjecajniji zagovornici izvorne verzije zakona misle da taj amandman ne može zaštititi podatke pojedinaca a povećat će troškove kompanija koje rade u Brazilu i otežati inovacije. Društvene mreže su strahovito popularne, Brazil je po broju korisnika Facebooka koji je 2011. nadjačao lokalnu mrežu Orkut, odmah iz SAD-a, , ali telekomunikacijske usluge su još slabe, neujednačene i jako skupe. Kako su tržišta društvenih medija u Americi i Europi već zasićena, kineski korisnici odsječeni “kineskim firewallom” a indijska digitalna revolucija još u povojima, Brazil ima vrlo važnu ulogu u kreiranju globalnih pravila igre na tom području. Kritičari brinu da će zakonodavni prijedlozi predsjednice Rousseff postaviti presedan i da će zbog toga u drugim zemljama također biti ograničena sloboda na internetu. Na drugoj su strani stručnjaci koji kažu da predsjedničini prijedlozi imaju smisla jer se sada zna da je jedan od glavnih načina na koje NSA prisluškuje ljude fizički upad u njihove telekomunikacijske sisteme, upravo preko američkih kompanija koje u te sustave imaju pristup. Na što se više mjesta NSA odreže pristup mrežama, sustavi će biti sigurniji, tvrde oni.
Ali u Brazilu je sve više protivljenja predsjedničinu prijedlogu pa nije sigurno da će on preživjeti do glasanja, najavljenog do kraja tjedna. Vlada tvrdi da ideja o lokalnom pohranjivanju podataka nije dio Marco Civila i da će napraviti odvojene zakone o njoj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....