REPORT GOJKA DRLJAČE

Broj korona slučajeva snažno pada diljem svijeta. Je li u RH vrijeme za otvaranje kafića?

Svjetski podaci govore kako je COVID-19 pandemija bila na vrhuncu 11. siječnja kad je u svijetu zabilježeno 5,15 milijuna slučajeva
Pula
 Goran Sebelic/Cropix

Ako gledamo kretanje broja novih potvrđenih slučajeva COVID-19 zaraze na planetarnoj razini te po kontinentima možemo doći do zaključka kako najveća pandemija sve od Španjolske gripe iz 1918. godine, usporava i to vrlo očigledno.

Zbirni svjetski podaci govore kako je COVID-19 pandemija bila na vrhuncu 11. siječnja kad je ukupno u svijetu zabilježeno 5,15 milijuna slučajeva više nego što je kumulativno zabilježeno prethodni tjedan. Od tog datuma do početka veljače taj broj smanjio se na 3,59 milijuna. Radi se o ogromnoj razlici od 1,56 milijuna slučajeva manje na tjednoj razini. Takav trend podjednako je vidljiv i u Europi i Sjevernoj Americi, te je nešto manje uočljiv u Aziji i Južnoj Americi i Africi.

O velikoj promjeni trenda novih slučajeva upečatljivo svjedoči grafikon ispod. Gornja crvena linija predstavlja kretanje broja slučajeva od 1. rujna do danas na planetarnoj razini, a špica je vidljiva na 11. siječnja. Je li moguće da je čovječanstvo prešlo vrhunac najveće epidemiološke brige u suvremenoj povijesti?

Čak i ako se pogledaju zadnje promjene broja slučajeva tjedan na tjedan možemo vidjeti da su svi kontinenti, pa tako i svijet u negativnom teritoriju. Broj slučajeva svugdje pada. Planet je tako s početkom ovog mjeseca zabilježio pad slučajeva od -10,9 posto, vrlo slično kao i Europa koja je na -10,3 posto. Najmanji pad ima u zadnjem tjednu Azija s -2,0 posto, a najveći Afrika s -26,0 posto. O tome da su sve krivulje rasta broja slučajeva na tjednoj sada u negativnoj zoni tj. u zoni pada lijepo svjedoči grafikon ispod.

Vrlo je važno da se vrlo povoljni epidemiološki trend održava i u Hrvatskoj koja prema zadnjem dostupnom podatku bilježi pad na tjednoj razini od -11,08 posto. I Talijani se od sredine siječnja mogu pohvaliti poboljšanjem epidemiološke situacije te padom broja slučajeva na tjednoj razini.

Prema zadnjim dostupnim podacima, u Italiji pad ipak nije toliko uvjerljiv kao u Hrvatskoj te iznosi -0,8 posto, a od sredine siječnja trend pada nije tako izražen kao u Hrvatskoj. Ipak, Italija, kao velika ekonomija u značajnoj mjeri ovisna o uslugama, ovih se dana okuražila otvoriti kafiće u većini regija. Talijani su u velikim financijskim problemima te su svjesni kako si zbog strukture ekonomije ne mogu više priuštiti blokadu djelatnosti od koji puno više ovise nego Nijemci.

Hoće li Hrvatska smoći hrabrosti za otvaranje kafića i restorana vjerojatno će ovisiti o epidemiološkom razvoju do sredine veljače.

Ispod je grafikon iz kojeg se može usporediti trend pada u Italiji i Hrvatskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 13:16