Brojke u Belgiji i Češkoj bude nadu da se situacija stabilizira, velika vijest stiže i s Oxforda

S obzirom da je Hrvatska počela bilježiti dvoznamenkasti dnevni broj smrti uzrokovanih SARS-CoV-2 infekcijom, sve je ozbiljnije pitanje što to govori o smrtnosti COVID-19 pandemije u Hrvatskoj.

Ako vidimo da u Hrvatskoj i dalje dolazi do značajnog rasta broja dnevnih slučajeva te smo u jednom danu prešli granicu od 2400 potvrđenih inficiranih, jasno je kako mora rasti i broj hospitaliziranih, kao i broj smrtnih slučajeva. S obzirom na osjetno povećanje ukupnog broja trenutačno zaraženih (više od 11 tisuća aktivnih slučajeva trenutačno), možemo očekivati i značajno viši dnevni broj smrti.

Ako uzmemo da bi se u prvoj polovini prosinca broj smrtnih ishoda mogao povećati na više od 30 slučajeva dnevno, to znači kako je sasvim realni scenarij u kojem do kraja 2020. godine trebamo računati s 1500 preminulih uz COVID-19 dijagnozu.

Pri ovome treba reći kako u Hrvatskoj još nema jasnih naznaka usporavanja brzine rasta novih slučajeva COVID-19 zaraze kao u zemljama u kojima se zaraza otrgla epidemiološkim mjerama. No, to što se u zemljama poput Češke ili Belgije počelo primjećivati da brzina rasta dnevnih brojeva novozaraženih usporava, budi nadu kako u Europi u pojedinim sredinama možda vjerojatno gledamo vrh krivulje rasta slučajeva COVID-19 zaraze, nakon kojeg bi trebalo doći do usporavanja epidemije pa posljedično i pada broja smrtnih slučajeva, a što je u konačnici ključno.

Ako bi do kraja godine Hrvatska zabilježila oko 1500 mrtvih, to ne znači da možemo zaključiti kako značajno raste smrtnost zaraze. Broj mrtvih na milijun stanovnika porast će sa sadašnjih 107 na milijun stanovnika, na 357 na milijun stanovnika, ali RH niti u tom slučaju neće doseći najneuspješnije europske zemlje to tom kriteriju. Doći će i do dinamičkih procjena na trenutačnoj listi smrti na milijun stanovnika u Europi jer i drugim zemljama sada osjetno rastu i smrti i slučajevi.

Osim toga, ta procjena o 1500 mrtvih do kraja ove godine i dalje se uklapa u konzervativne procjene smrtnosti Johna Ioannidisa koji je globalnu smrtnost COVID-19 zaraze pozicionirao između 0,15 do 0,2 posto od ukupnog broja inficiranih (IFR – infection fatality rate).

Po tim procjenama, ako uzmemo da Ioannidis procjenjuje imunitet krda na 60 posto okuženosti ukupne populacije, mogli govoriti o čak 5000 mrtvih ukupno, ali onda gledamo i na moguće produžavanje epidemije na 2021. godinu. Međutim, i taj broj mrtvih daleko je od 15.000 mrtvih, koliko su procjenjivali pojedini znanstvenici u RH, a kamoli 75.000, koliko se moglo iščitati iz izjava pojedinih epidemiologa.

Valja znati kako u Hrvatskoj inače svaki dan prosječno umire oko 140 ljudi tj. oko 52 tisuće ljudi godišnje. Drugim riječima, niti uz 1500 smrti do kraja ove godine COVID-19 neće dramatično utjecati na povećanje ukupne smrtnosti u RH, ali treba znati kako ne možemo biti sigurni kad ćemo u Hrvatskoj vidjeti zaustavljanje rasta broja novih dnevnih slučajeva, te hoće li možda doći do velikog prebačaja bolničkih kapaciteta koji skrbe o teško oboljelima od COVID-19 zaraze. U tom slučaju, moguć je i lošiji scenarij. Zbog toga je logično kako Vlada RH zaoštrava epidemiološke mjere jer je nužno zaustaviti usporiti brzinu rasta dnevnih slučajeva COVID-19 pandemije, upravo zbog toga da se izbjegne kolaps zdravstvenog sustava.

Inače, valja znati kako su mjere koje postavlja Vlada RH blage u odnosu na one koje upravo postavljaju zemlje koje su imale lošija iskustva s dosadašnjim tijekom pandemije.

Konkretno, Italija i Španjolska od ovog vikenda primjenjivat će mjere koje bi se mogle nazvati nekom vrstom djelomičnog lockdowna, što će sasvim sigurno produbiti recesiju u te dvije zemlje koje su osim zdravstveno i ekonomski vrlo teško pogođene COVID-19 pandemijom.

Italija, primjerice, prema najavi premijer Contea od danas uvodi zabranu rada svim barovima i restoranima iza 18 sati. Škole i odlazak na posao ostaju i dalje dopušteni ali uz preporuku organizacije on line aktivnosti kad je god to moguće. Talijani ponovo zatvaraju teretane, kazališta kao i kina. Conteovo objašnjenje jest da je stres u nacionalnom zdravstvenom sustavu na vrlo visokim razinama. Ipak, poruka je talijanskog premijera da će pokušati izbjeći novi klasični lockdown.

Španjolski premijer Sanchez najavio je pak policijski sat između 23 sata navečer i 5h ujutro nakon što je zahtijevalo 10 od 17 španjolskih regija. Ponovo aktivira i izvanredne ovlasti centralne države zbog loše epidemiološke situacije koje predviđaju zabranu istodobnog okupljanja više od šestero ljudi. Sanchez je najavio kako će tražiti od španjolskih stranaka parlamentarnu podršku za održavanje izvanrednog epidemiloškog stanja u zemlji sve do 9. ožujka 2021. godine. Sanchez pravda svoj zahtjev činjenicom da sve europske zemlje poduzimaju mjere smanjivanja mobilnosti i osobnih kontakata građana.

Uz eksploziju novih slučajeva COVID-19 zaraze u cijeloj Europi, pozitivna vijest stiže sa Sveučilišta Oxford koje vodi sa AstraZenecom treću fazu kliničkih istraživanja za novo cjepivo protiv COVDI-19 bolesti. Ono što su do sada prema pisanju The Financial Timesa uspjeli utvrditi jest da njihovo cjepivo aktivira odgovarajuću reakciju kako antitijela tako i T-stanica u starijim dobnim skupnima, što je kod COVID-29 zaraze jako bitno jer je starost jedan od ključnih faktora rizika nakon COVID-19 infekcije.

Do sada je vladala visoka razina zabrinutosti oko toga kako će stariji, kojima je vakcinacija najpotrebnija, reagirati na nova cjepiva te se teoretiziralo kako će se možda dogoditi da će se prvo morati cijepiti mlađi i zdraviji kako bi se provo stvorio imunitetni kordon oko osjetljivijih skupina. To bi jako usporilo obranu od pandemije pomoću cjepiva.

Do sada je bilo poznato da Oxfordovo cjepivo osigurava dobru imunološku reakciju kod starih do 55 godina, a sada znanstvenici bliski istraživačkom timu gaje optimizam i za starije skupine, premda, prema pisanju The Financial Timesa, britanski regulator još ne želi pothranjivati jako brzo odobrenje za uporabu novog cjepiva. Kao rok se spominjao siječanj 2021. godine.

Hrvatska je preko zajedničke EU-inicijative u grupi zemalja koje mogu računati s relativno brzom distribucijom prvih doza Oxfordovog cjepiva.