Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u utorak u Mostaru kako su europski i američki dužnosnici spremni angažirati se kako bi se nastavili razgovori o izbornoj reformi u BiH između Hrvata i Bošnjaka čije savezništvo Hrvatska želi obnoviti.
"Najviša razina Europske unije se spremna uključiti kao i američka strana te napraviti dodatni napor. Da bi se ti razgovori dogodili potrebno je postojanje političke volje i želje lidera političkih stranaka u BiH", rekao je Plenković u Mostaru nakon suseta s vodstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Dodao je kako će se razgovori organizirati čim hrvatske i bošnjačke stranke pokažu spremnost.
Hrvatski premijer je na nedavnome sastanku Europskoga vijeća potaknuo organiziranje nove runde razgovora o izbornoj reformi. Zahvaljujući naporima Hrvatske u Strateški Kompas EU-a uvršetna je odrednica o konstitutivnim narodima.
Plenković je na konferenciji za novinare sa čelnikom HNS-a BiH Draganom Čovićem istaknuo kako Hrvatska želi potaknuti postizanje dogovora hrvatske i bošnjačke strane.
"Želimo obnoviti savezništvo i partnerstvo između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji Bosne i Hercegovine. Da bi se to dogodilo ključno je ponovno uspostaviti povjerenje, veće razumijevanje pozicije jednih i drugih", dodao je.
Podsjetio je na ulogu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u postizanju dogovora o uspostavi hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH i potpisivanju Daytonskog mirovnog sporazuma.
Po Plenkovićevim riječima, uvjet za stabiliziranje odnosa Hrvata i Bošnjaka je izmjena izbornoga zakona kako bi se zajamčila legitimna politička predstavljenost Hrvata bez da ih brojniji narodi preglasavaju.
Čović je rekao je kako je malo vremena ostalo za postizanje dogovora o izbornoj reformi i istaknuo odlučnost hrvatske strane za postizanje kompromisa.
Ocijenio je da je moguć sporazum o izmjeni načina biranja izaslanika za federalni Dom naroda i Predsjedništvo BiH oko čega su se pregovarači hrvatske i bošnjačke strane na sastancima u Neumu i Sarajevu u najvećem dijelu usuglasili.
Izbori u BiH predviđeni su za listopad, a hrvatska strana ističe da bez izmjena izbornoga zakona čije je pojedine odredbe poništio Ustavni sud nije moguće održati zakonite izbore i uspostaviti vlast.
Bošnjaci su dosad triput za hrvatskog člana kolektivnog predsjedništva države birali Željka Komšića, a na predstojećim izbora prijeti opasnost da Bošnjaci posve isključe Hrvate iz vlasti birajući im i presudan broj izaslanika u gornjem, nacionalno koncipiranom Domu naroda iz kojega se bira izvršna vlast.
Plenković odbacio odgovornost države za smrt afganistanske djevojčice
Premijer Andrej Plenković izjavio je kako će Hrvatska provesti presudu europskog suda u slučaju smrti šestogodišnje Afganistanske djevojčice, ali je ocijenio da se radi o individualnoj odgovornosti, a ne sustavnim propustima Hrvatske u tretiranju migranata.
U utorak je postala pravomoćna presuda Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) po kojoj je Hrvatska povrijedila pravo na život šestogodišnje afganistanske djevojčice Madine Hosseini.
Ona je poginula u studenom 2017. u naletu vlaka na hrvatsko-srpskoj granici nakon što su njezinoj obitelji hrvatske vlasti navodno uskratile mogućnost da zatraži azil i naredile im da se vrate u Srbiju kretanjem uz željezničku prugu.
Presuda je postala pravomoćna nakon što je Veliko vijeće ESLJP-a u Strasbourgu odbilo hrvatski zahtjev za ponovnim razmatranjem slučaja.
Plenković je izrazio žaljenje i taj slučaj nazvao velikom tragedijom, ali je odbacio odgovornost države.
"Vrlo je jasno da je ova presuda individualnog karaktera, da ne govori o bilo kakvom sustavnom ili strukturnom problemu koji bi se odnosio na vlasti Hrvatske“, istaknuo je.
"Stav vlade može biti jedan jedini - provesti presudu i organizirati da domaća tijela provedu sve što ta presuda nalaže kako bismo utvrdili koji su sve razlozi da je do te tragedije došlo“, dodao je.
Upitan o odgovornosti ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, premijer Plenković je odgovorio kako je ministar sam odgovorio na tu dvojbu.
Božinović je ranije u utorak izjavio da njegova ostavka nije na stolu i da je svrha takvih presuda da se popravi sustav pa treba vidjeti koje se stvari mogu ispraviti.
ESLJP je presudom utvrdio odgovornost Hrvatske za niz povreda prava iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda - prava na život, povredu zabrane mučenja i nečovječnog postupanja, zabranu kolektivnog protjerivanja stranaca, prava na sigurnost i slobodu i prava na pokretanje sudskog postupka.
Centar za mirovne studije (CMS) poručio je u utorak da vlada i premijer Andrej Plenković nakon te snažne i konačne potvrde presude ne mogu više okretati glavu, već moraju hitno smijeniti odgovorne na čelu s ministrom unutarnjih poslova.
Zahtijevaju također hitnu smjenu onih koji snose zapovjednu i političku odgovornost, odnosno glavnog ravnatelja policije Nikole Miline te načelnika Uprave za granicu Zorana Ničena, kao i državne tajnice Terezije Gras.