Bruxelles zgrožen ponašanjem Beograda: ‘Dok Srbija ne podrži sankcije Rusiji, pregovori ne idu dalje‘

Uoči ključnih rasprava o zapadnom Balkanu u Vijeću EU, prvo na razini ministara, a potom eventualno i na sastanku šefova država ili vlada zemalja članica, pripremljen je nacrt zaključaka o svim zemljama u procesu proširenja, stabilizacije i pridruživanja.

O tim se zaključcima raspravljalo na razini radnih skupina i na sastancima stalnih predstavnika. Tekst nacrta zaključaka na više od 35 stranica, u koji je Jutarnji list imao uvid, daje manje-više istu sliku stanja zemalja regije zapadnog Balkana, kao i Turske, kakvu je prije dva mjeseca dala Europska komisija u godišnjim izvješćima o napretku.

Tekst je uglavnom usuglašen, a jedino pitanje oko kojeg nema suglasnosti među zemljama članicama je treba li Bosni i Hercegovini dati status kandidata ili ne. Europska komisija je predložila, uz nekoliko uvjeta, dodjelu statusa kandidata i većina zemalja članica je spremna na ministarskom sastanku u Bruxellesu 13. prosinca, ili dva dana poslije na sastanku Europskog vijeća, dodijeliti taj status.

Pritisak zbog BiH

Međutim, neke utjecajne zemlje, prije svih Nizozemska, nisu tome sklone. Kao argument koriste upravo izvješće Europske komisije koje je izuzetno negativno po BiH, te smatraju da bi dodjela statusa kandidata u takvim okolnostima bila kontraproduktivna i značila bi odustajanje od politike uvjetovanosti koju je EU zagovarala u procesu proširenja. No, nakon što je EU dala status kandidata Ukrajini i Moldaviji, slično obećala i Gruziji, Bruxelles je pod velikim pritiskom da takav status dade i Bosni i Hercegovini. O tome će se, kažu za Jutarnji list diplomatski izvori u Bruxellesu, rasprava voditi do zadnjeg trenutka. Ako ne bude suglasnosti na razini ministara na sastanku Vijeća općih poslova 13. prosinca, odluka bi se mogla prebaciti na šefove država ili vlada koji se sastaju dva dana poslije.

Ove je godine fokus zaključaka i na utjecaju koji ruska agresija na Ukrajinu ima na regiju zapadnog Balkana, od energetske krize do pokušaja Rusije da neke od zemalja regije, prije svih Srbija, nastave širenje lažnih vijesti i vode hibridni rat. Zato su glavne kritike upućene upravo Srbiji koja, iako je kandidat za članstvo u EU i u procesu je pregovaranja, ne pokazuje nikakve znakove da će se prikloniti politici Europske unije prema Rusiji.

Europska unija je praktički već zamrznula pristupne pregovore sa Srbijom, iako formalne odluke o suspenziji tih pregovora nema.

Vanjske manipulacije

I, kažu diplomatski izvori u Bruxellesu, "neće biti otvaranja ili zatvaranja bilo kakvog novog poglavlja sve dok Srbija ne dokaže da doista, iskreno i nedvosmisleno, želi pripadati našoj obitelji i dijeliti iste vrijednosti". Dakle, dok Srbija ne podrži sankcije EU protiv Rusije, pristupni pregovori sa Srbijom neće ići dalje. Srbija je tek otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, a privremeno zatvorila samo dva, i to one o kojima se zapravo i ne pregovara. Svakako premalo s obzirom na to da je pristupne pregovore otvorila prije skoro devet godina. Zadnja poglavlja je otvorila prije točno godinu dana, a 2022. godinu će završiti bez otvaranja novog pregovaračkog poglavlja ili zatvaranja.

Nezadovoljstvo ponašanjem Srbije vidljivo je i u nacrtu zaključaka.

"Dok pozdravljamo što je nova Vlada Srbije ponovila EU integracije kao strateški cilj, Vijeće napominje da to treba slijediti djelima. Pogotovo u kontekstu ratne agresije Rusije na Ukrajinu, Vijeće očekuje od Srbije da pokaže bezrezervnu privrženost EU i založi se za naše zajedničke vrijednosti i načela. Vijeće isto tako poziva vlasti u Srbiji da objektivno i nedvosmisleno komuniciraju o EU i aktivno se uključe u sprječavanje i suočavanje sa svim oblicima dezinformacija i vanjskih informativnih manipulacija u svim medijskim kanalima", stoji u tekstu zaključaka koje će usvojiti EU.

Diplomati u EU kažu da je razočaranje zbog ponašanja Srbije povećalo i otvaranje posebnog TV kanala za Balkan, sa sjedištem u Beogradu, ruske postaje Russia Today, koja je pod sankcijama EU. Uz to lideri u Srbiji, koji su dobili značajna mjesta i u novoj vladi, nastavljaju negativno u javnosti govoriti o EU, a pozitivno o Rusiji.

Politička obaveza

EU podsjeća Srbiju da je usklađivanje sa stavovima oko vanjske politike istovremeno dokaz privrženosti i strateškog izbora, ali i politička obaveza koja proizlazi iz pregovaračkog okvira za članstvo u EU.

"Dok pozitivno gledamo na potporu koju je Srbija dala Rezolucijama Opće skupštine UN-a o ratnoj agresiji Rusije protiv Ukrajine, kao i druge relevantne korake, Vijeće duboko žali što je Srbija nazadovala u usklađivanju s EU zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, posebno zbog neusklađivanja s EU sankcijama protiv Rusije i Bjelorusije, kao i zbog postupaka Srbije u vanjskoj politici koji su u suprotnosti sa zajedničkim pristupom EU", stoji u dokumentu.

"Vijeće naglašava snažno očekivanje od Srbije da ispuni obveze preuzete pregovaračkim okvirom i poveća svoju usklađenost s EU vanjskom i sigurnosnom politikom i restriktivnim mjerama kao stvar visokog prioriteta", naglašava se.