„Činilo mi se da Trump ima malu prednost, ali ovako veliku pobjedu nisam kao niti bilo tko drugi očekivao. I to ne samo u utrci za Bijelu kuću nego je vjerojatno dobio i Kongres i Senat što znači da ima sve poluge vlasti u rukama. Vjerojatno su ankete pogriješile zbog tzv. sindroma sramežljivog glasača ili glasačice, a to su birači desnice koji ne žele točno otkrivati svoje preferencije”, kaže u Briefingu prof. dr. sc. Žarko Puhovski. Preko video veze u emisiji su svoje komentare upravo održanih američkih predsjedničkih izbora dali i bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač, zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier i bivši ministar vanjskih poslova i bivši hrvatski veleposlanik u SAD-u Miomir Žužul.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
„Moje je uvjerenje da Trump nije čovjek ratovanja nego da je više okrenut biznisu, dogovorima pa, ako treba, i manipulacijama i korupciji. On će se dogovoriti s Putinom relativno brzo i lako. Pričekat će se da Putinove postrojbe izbace ostatak ukrajinske vojske iz Kurske oblasti i da Putin i Trump dogovore zamrzavanje sukoba. Dakle ne mira, ne primirja, nego stav koji glasi ‘ništa nije riješeno, ali se dalje ne možemo tući‘ kakav je 50 godina na snazi na Cipru”, naglašava Puhovski koji očitim smatra da Ukrajina više ne može očekivati toliku financijsku i vojnu podršku SAD-a jer taj rat već drugo traje i potrošeno je puno novca kao i zato što će Trunp pokušati smanjiti izdatke. Kao dodatni razlog ističe činjenicu da unatoč stranoj pomoći koju je Ukrajina dobivala, većoj nego ikada i jedna druga država, ona nije postigla vojni uspjeh, odnosno nije oslobodila 20 posto svog teritorija.
Ono u čemu je Ukrajina, smatra Puhovski, ispunila želje Zapada je to što je iscrpila i osramotila Rusiju. Čini mu se da bi krvoproliće u Ukrajini uskoro moglo završiti i to na način koji nema nikakve veze s pravdom.
„Uvjeren sam da će u roku od nekoliko mjeseci taj sukob biti zamrznut bez rješenja i s opasnošću da se pojave terorističke i druge gerilske akcije, ali da će sigurno biti manje mrtvih nego što ih je sada u ratu. To neće biti svjetski presedan. S obzirom na pravo koje je dobio 1948. Izrael već 30 godina drži ogroman teritorij pod okupacijom i svi su se na to više manje privikli”, objašnjava Puhovski.
„Za tango je potrebno dvoje što znači da je potrebno da dogovor prihvati i Putin. Zelenski će se morati tu nekako uklopiti, ali Putin neće tek tako pristati na ultimatum SAD-a”, govori Miro Kovač koji smatra da će Putin tražiti da Ukrajina ne bude u NATO-u kao i da neke ukrajinske oblasti pripadnu Rusiji, ali je pitanje hoće li to SAD prihvatiti. Ističe da Putin još Trumpu nije čestitao na pobjedi što znači da to ne želi učiniti među prvima čime pokazuje svoju suverenost i ulogu velikoga igrača. Rusija će, zaključuje Kovač, možda htjeti ići u pregovore o primirju, ali neće tek tako pristati na diktat SAD-a.
„Zapanji svijet je Ukrajini do sada u oružju i financijama dao svoja dva godišnja BDP-a odnosno više od 340 milijardi eura. Ukrajinci se hrabro bore, ali imaju snažnog protivnika”, naglašava Kovač.
Puhovski je uvjeren da će Trump smanjiti pomoć Netanyahuu, odnosno Izraelu i da će doći do smanjenja intenziteta vojnih operacija u Palestini i Libanonu iako one neće biti posve prekinute.
„To ovisi i o držanju Irana koje je do sada bilo diskretno. Ne treba zaboraviti da Trump doista mrzi Iran i iransko vodstvo i tu bi mogao poduzeti neke čak i neočekivane korake ako Iran odluči energičnije reagirati. Međutim i Iranci to znaju i vjerojatno će se i dalje držati povučeno”, predviđa Puhovski.
Davor Ivo Stier napominje da bi Europskoj uniji bilo jednostavnije komunicirati s Kamalom Harris nego s Trumpom, no i demokrati i republikanci smatraju da Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost.
„I sama Europa je toga svjesna i krenula je tim putem i transformira se u europsku obrambenu uniju koja će ostati saveznik SAD-a, ali želi imati i vlastite kapacitete kako bi mogla i autonomno djelovati. S Trumpom će se ti procesi morati znatno ubrzati. To se odnosi na jačanje vojne industrije, ali i na zajedničku nabavu. To se ne kosi sa članstvom većine EU država u NATO-u”, ističe Stier pa navodi da se u Europi koristi 17 različitih tipova tenkova, dok američka industrija proizvodi samo jedan. Stoga će Europa trebati ići prema harmonizaciji svojih standarda kako bi pametnije koristila sredstva koja ulaže u obranu.
„Trump i njegova politika izazivaju jačanje tzv. suverenista u Europi. Od prve trojice koji su mu čestitali dvojica su bili Orban i Vučić. Na prošlim izborima mu je čestitao Janša koji je krivo shvatio da Trump pobjeđuje. Sada se žure tko će biti među prvima na listi čestitara. Trump odgovara političarima kao što su Orban, Vučić ili Dodik, kao i političarima u Češkoj i Slovačkoj i AfD-u u Njemačkoj. Oni će jačati na plimnom valu koji je pokrenuo Trump, ali će biti i politički pritisak za zbijanjem redova jer će Europa ostati sama s Rusijom i Ukrajinom ako se Trump dogovori s Putinom i okrene Kini i eventualno Iranu. Trump uopće nema razumijevanja prema tome što se u Europi događa. Malo zna o Francuskoj i Njemačkoj, a pogotovo o Kosovu. To ga uopće ne zanima”, govori Puhovski. Dodaje da Trumpa zanima da Amerika bude prva na svijetu, da smanjivanjem poreza i povećanjem carina potakne ekonomiju, no njegov ključni problem je što uništava američku bit, a to je vladavina prava odnosno demokratske institucije.
„Iako me premijer Plenković zbog toga kritizirao, ja i dalje mislim da su izbori u SAD-u za Hrvatsku važniji od hrvatskih predsjedničkih izbora i da će Trump više utjecati na život ljudi u Hrvatskoj od Milanovića ili onoga tko dođe na njegovo mjesto”, kaže Puhovski koji ne vjeruje da će se promjenom vlasti u SAD-u ugroziti sigurnosna situacija na Balkanu jer je, objašnjava, Rusija preslaba da ovdje intervenira.
„Europa ima kronični nedostatak lidera i mislim da će doći do redifiniranja odnosa SAD-a i Europe. Ne mislim da će se išta posebno loše dogoditi”, ističe Miomir Žužul koji smatra da nikakve bitne promjene neće doživjeti ni odnosi SAD-a i Kine.
„To neće biti politika velike ljubavi, ali ni izazivanja. Kineska politika nije agresivna i ne vjerujem da će učiniti akte agresije kao što je napravila Rusija, ali neće odustati niti od svojih ciljeva. Prema njima će ići postupno nadajući se da će preskočiti Ameriku u cijelom nizu domena – ekonomiji, ali i utjecaju u svijetu”, tvrdi Žužul. Naglašava da Putin vjerojatno ne bi tako dugo ustrajao na svojima agresivnim nastojanjima prema Ukrajini da nema čvrstu podršku Kine.
„Da je pobijedila Kamala Harris, Netanyahu bi nastavio raditi što hoće ne osvrćući se na poziciju Amerike. Sada se neće usuditi išta raditi bez komunikacije s Bijelom kućom. Mislim da Trumpova administracija ima pripremljene scenarije za situaciju u Ukrajinu, ali ne i za Bliski istok”, napominje Žužul.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....