Rusija bi suradnju s Kinom, Iranom i Sjevernom Korejom mogla proširiti na dijeljenje osjetljivih tehnologija koje bi SAD i njegove saveznike mogle ugroziti i nakon završetka rata u Ukrajini, piše The Wall Street Journal pozivajući se na više vojne i obavještajne dužnosnike SAD-a.
Brzina kojom protivnici SAD-a šire i produbljuju svoju vojnu i obavještajnu suradnju zabrinula je američke obavještajne analitičare, piše list nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong-unom potpisao novi sveobuhvatni sigurnosni sporazum. Rusija je jednom dala glas u Vijeću sigurnosti da bi UN nametnuo sankcije Sjevernoj Koreji zbog opasnog programa razvijanja nuklearnog i satelitskog oružja, a sad su te zemlje u stanju staviti na stranu povijesna trvenja da bi se kolektivno suprotstavile onome što vide kao svjetsku dominaciju SAD-a.
Sjeverna Koreja i Rusija su postigle dogovor o međusobnoj pomoći u slučaju da jedna od njih bude napadnuta, objavio je Kim Jong-un u srijedu u Pjongjangu. Putin je iz Pjongjanga produžio u Hanoi, glavni grad Vijetnama, a u svibnju je bio u Kini.
Rusija je počela širiti suradnju sa Sjevernom Korejom, Iranom i Kinom nakon invazije na Ukrajinu u veljači 2022., kad se našla pod udarom sankcija Zapada nakon što nije uspjela ispuniti vojne ciljeve u kratkom roku. No suradnja je porasla na višu razinu i to je ono što zabrinjava Amerikance.
Dogovori o nabavi oružja prerasli su u ugovore o zajedničkoj proizvodnji, transferu tehnologije i razmjeni radnika, što sve dugoročno pomaže Moskvi, ali i Sjevernoj Koreji, Iranu i Kini. Sjevernokorejski radnici rade u Rusiji, Iran je pomogao u ruskom Tatarstanu podići tvornicu za vojne dronove tipa Shahed-136.
Američki dužnosnici predviđaju da će tvornica proširiti proizvodnju na druge vrste vojnih dronova, što će Rusiji ostati i nakon rata s Ukrajinom. Iranu je to korisno jer može vidjeti kako se njegovi dronovi ponašaju na ratištu. Novo znanje s novim, poboljšanim oružjem moglo bi kasnije biti upotrijebljeno na Bliskom istoku, boje se američki dužnosnici.
Vladimir Putin i Kim Jong-un u srijedu nisu jasno rekli na što se točno odnosi novi sporazum: hoće li jedna zemlja braniti drugu ako bude napadnuta ili daju obećanje da će si pružiti druge oblike podrške? Američki i južnokorejski dužnosnici zabrinuti su da bi Moskva mogla opskrbiti Pjongjang svemirskom tehnologijom i drugim naprednim sustavima, u zamjenu za artiljerijske granate i balističke projektile kratkog dometa.
Sjeverna Koreja je od kolovoza poslala Rusima toliko granata za artiljerijska oružja iz sovjetskog doba da su ruske snage uspjele parirati Ukrajincima, koji vojnu pomoć dobivaju sa Zapada. Sjeverna Koreja također u Rusiju šalje svoje radnike, a Rusija je zauzvrat opskrbila Sjevernu Koreju znatnim količinama lož ulja, kažu američki dužnosnici za WSJ.
Moskva je u ožujku iskoristila svoje pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a da bi spriječila nastavak nadzora nad provođenjem sankcija protiv Sjeverne Koreje, što neki američki dužnosnici tumače kao sprečavanje nadzora nad dotokom oružja između Pjongjanga i Moskve.
Iran i Rusija su, piše list, u poodmakloj fazi pregovora oko prodaje iranskih balističkih projektila kratkog dometa, što bi njihovu vojnu suradnju diglo na još višu razinu. Ameriku zabrinjava jačanje međusobnih veza njezinih globalnih oponenata. Proširena vojna suradnja Rusije, Sjeverne Koreje, Irana i Kine ne predstavlja formalni vojni savez koji bi se postavio nasuprot NATO-u.
Za Rusiju, Sjevernu Koreju, čak i Kinu, sve je ovo brak iz interesa, temeljen na konvergenciji ili usklađivanju interesa i ciljeva, rekla je nedavno Sue Mi Terry, bivša dužnosnica CIA-e i Bijele kuće, u podcastu pod pokroviteljstvom Centra za strateške i međunarodne studije. Ipak, pojavili su se prvi obrisi nove osovine, sa znakovima šire strateške i diplomatske suradnje.
Kina se angažirala na jačanju trgovinskih veza sa zemljama koje su pod sankcijama SAD-a - Rusijom, Iranom, Venezuelom - stvarajući svojevrsni trgovinski štit protiv američkih sankcija. Ravnateljica Nacionalne obavještajne službe SAD-a Avril Haines kongresnicima je prošlog mjeseca rekla da Kina i Rusija prvi put provode vojne vježbe za koje se čini da ciljaju na Tajvan, otok koji Peking smatra dijelom svog teritorija.
Kina također surađuje s Rusijom, osim što joj ne šalje oružje. Kako piše The Wall Street Journal, Washington je upozorio Kinu da bi slanje oružja Rusiji izazvalo američke gospodarske sankcije. Kina je Rusiji isporučila goleme količine opreme koja se može koristiti i u civilne i vojne svrhe: mikroelektroniku za rusku vojnu industriju, optiku za tenkove i oklopna vozila te motore za krstareće rakete.
Osim toga, pomaže Rusiji u jačanju satelitske tehnologije, koja se također upotrebljava u Ukrajini. Vrlo su oprezni, ali jako blizu granice, rekao je neimenovani američki vojni dužnosnik. Kina čini sve što može da pomogne Rusima, ali da pritom ne snosi posljedice.