PRODUKTIVNI SASTANAK

Čini se da je u Italiji postignut dogovor: Hoće li Elisabetta Belloni postati prva predsjednica?

To je stanovit poraz druge osobe u državnoj nomenklaturi, jer predsjednik Senata mijenja predsjednika Republike

Elisabetta Belloni

 Silvia Lore/NurPhoto via AFP

Trojica vođa najjačih stranaka talijanske široke vladine koalicije – Matteo Salvini (Liga), Giuseppe Conte (PoKret 5 zvjezdica), Enrico Letta (Demokratska stranka) – sastali su se večeras, dok se u Zastupničkom domu na Montecitoriju uzalud glasalo šesti put za novog predsjednika talijanske Republike. Poslije sastanka Letta je izrazio nadu da će se oni sljedećih dana dogovoriti o novome državnom poglavaru, ali su ostala dvojica bili mnogo otvoreniji: dogovor je postignut, Talijanska Republika će imati prvu predsjednicu.

Promatrači su prilično jednodušni da bi se takva složnost mogla postići za ambasadoricu Elisabettu Belloni, koja je posljednjih nekoliko mjeseci glavna ravnateljica Odsjeka za sigurnosne informacije. Pučki rečeno: šefica špijunaže i kontrašpijunaže. U igri bi mogla biti i ministrica pravde Marta Cartabia, bivša predsjednica Ustavnog suda, ali ona se kao ministrica zamjerila Zvjezdicama svojom reformom sudstva. Ali u Italiji je gotovo samo kad je definitivno gotovo, jer preokreti u posljednjoj minuti nisu rijetkost.

Nekoliko sati ranije, u petom glasanju, loše je prošla trenutno najviše plasirana žena u političkim institucijama: Maria Elisabetta Alberti Casellati, predsjednica Senata i time zamjenica predsjednika Republike. Tako je propao "munjeviti napad" talijanske desnice. Naime, samo pola sata prije početka glasanja je Matteo Salvini, politički tajnik desničarske nacionalističke Lige, najavio da će Casellati biti zajednički kandidat desnog centra predsjednica Senata.

Dobila je 382 glasa, a desni centar na papiru ima 450 glasova. Jučer, kada su se uzdržali od glasanja, bio ih je 441. Dakle, senatoricu Casellati nastrijelilo je 60-70 "slobodnih strijelaca" (velikih izbornika koji u zaklonu glasačke kabine glasaju suprotno indikaciji svojih političkih vođa). Njezin je poraz bio i težak poraz Mattea Salvinija, koji je opet nasrnuo glavom u zid i, na svoje zaprepaštenje, razbio glavu a ne zid.

U strahu od dvojih eventualnih (ali vjerojatnih) "slobodnih strijelaca" veliki izbornici iz redova Demokratske stranke i PoKreta 5 zvjezdica prozujali su marševim korakom kroz glasačke kabine, bez uzimanja listića, i tako su se ubrojili u suzdržane: njih 406, više od onih koji su glasali za Casellati.

Ostali glasovi su otišli Sergiu Mattarelli, Ninu Di Matteu, te po nekoliko političarima zdesna (Tajaniju, Berlusconiju itd.) da markiraju distancu spram Casellati, koju je u najviši naslonjač Senata progurao baš Berlusconi.

U šestom glasanju suzdržao se, zauzvrat, desni centar, njih 443, a bijelih listića je bilo 106 pa je glasanje opet bilo uzaludno. Lavlji udio glasova u tom glasanju opet je dobio predsjednik na odlasku Sergio Mattarella: čak 336. To je bio način velikih izbornika da izraze svoj pritisak na stranačke prvake ne bi li napokon našli kompromis.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 18:16