Čini se da je Zelenski upravo započeo veliki zaokret, a na Zapadu o tome ni riječi. Zašto?

Potpuno je nevjerojatno kako su zapadni mediji, uključivši hrvatske, odšutjeli mirovnu inicijativu predsjednika Volodimira Zelenskog koju je predstavio na turneji u Latinskoj Americi. Prvi put otkako je lansirao ideju ulaska Ukrajine u NATO savez, nakon čega je uslijedila odmazda ruskog autokrata, Zelenski javno predstavlja svoju viziju preduvjeta za dogovor o miru, što se može smatrati početkom zaokreta. Moguće je kako Zelenski više nije siguran u financijsku pomoć Zapada te jednostavno više nema izbora u situaciji kad je i kod kuće počeo trpjeti kritike zbog neuspjeha ukrajinske ofenzive te velikog broja žrtava.

Bilo kako bilo, činjenica jest da je Zelenski prošlog tjedna posjetio niz latinoameričkih država, gdje promovira svoju mirovni plan u 10 točaka, a da je globalni Zapad o tome više-manje dosljedno šutio. S druge strane, inicijative ukrajinskog predsjednika bazirane na zveckanju oružjem i ideji apsolutne pobjede, što se bez direktnog vojnog angažmana NATO saveza nije činilo kao realna opcija, medijski i politički su dobivale zdušnu podršku. Je li moguće da danas ideja mira više vrijedi na prostoru zvanom Globalni Jug, nego na Zapadu?

Poruke koje je odaslao Zelenski tijekom svoje latinoameričke turneje znak su kako je ukrajinski predsjednik puno više počeo brinuti o utjecaju tzv. Globalnog Juga, a ne ovisiti samo o grupi zapadnih liberalnih demokracija. Pod pojmom Globalnog Juga podrazumijeva se prostor Afrike, Latinske Amerike i Kariba, Azije (bez Izraela, Japana i Južne Koreje) i Oceanije (bez Australije i Novog Zelanda).

Šira međunarodna fronta

Nije slučajno da je Zelenski na latinoameričkoj turneji na lidere Argentine, Meksika, Paragvaja, Ekvadora… apelirao da mu pomognu primijeniti njegovu mirovinu formulu koja podrazumijeva povlačenje ruskih trupa s ukrajinskog teritorija. Pozvao je cijeli niz latinoameričkih država da pošalju svoje predstavnike na veliku konferenciju nacionalnih savjetnika za sigurnost u siječnju s ciljem formiranja što šire međunarodne fronte koja može pomoći Ukrajini da maksimalizira svoje ciljeve u obrani slobode, teritorija i demokracije. Dojam je da su poruke Zelenskog u Latinskoj Americi značajna promjena u odnosu na apsolutnu političku ovisnost o Sjedinjenim Državama i Europskoj uniji, nakon što je postalo jasno da beskonačno financiranje rata do konačne pobjede postaje vrlo upitan scenarij.

Iako se američki mediji uglavnom nisu osvrtali na mirovnu inicijativu V. Zelenskog u Latinskoj Americi, zanimljivo je da je New York Times vrlo revno za utorak najavio dolazak Zelenskog u Sjedinjene Države kako bi (što treba reći onako kako jest) prosio za nastavak odgovarajuće vojne pomoći. Glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre poručila je kako će se Biden i Zelenski sastati kako bi ‘podcrtali nepopustljivu posvećenost Sjedinjenih Država‘ naciji u ratu da se odupre Rusiji. S obzirom na to da je američki Kongres zbog unutrašnjopolitičkih natezanja odbio izglasati dodatnih 61 milijardu pomoći Ukrajini koju je predložio Biden, najava demonstracije ‘pune posvećenosti‘ doima se kao cinični politički PR, osim ako Bijela kuća nije apsolutno sigurna kako može natjerati Republikance da prekinu svoje obijesno jogunjenje. Nitko s bilo kakvim političkim iskustvom ne može reći kako je odluka Republikanske stranke da veže pitanje financiranja zaštite granica od imigranata u bilo kakvoj logičkoj vezi s Ukrajinom, osim što američka populistička desnica ima puno manje sklonosti trošiti na rat u Ukrajini nego Bidenova administracija.

Za Zelenskog je poseban financijski problem i to što postaje očigledno da se niti članice EU ne mogu dogovoriti za nastavak financiranja rata u Ukrajini, niti postoje naznake da je moguć relativno brz dogovor.

Otvoreno pitanje

Postoje realne šanse da američki Republikanci promjene svoju odluku, ali Zelenskom će ostati otvoreno pitanje stradanja i razaranja. Čini se da je sama činjenica kako je doveden u situaciju da Republikanci groteskno vežu problematiku odobravanja azila u Sjedinjenim Državama s ratom u Ukrajini, što su dvije potpuno odvojene teme, zapravo govori Zelenskom koliko je doista američkim političarima stalo do ukrajinskih žrtava.

O očekivanom sastanku Zelenskog s američkim zakonodavcima piše:

- Ured gospodina Zelenskog rekao je u priopćenju u nedjelju da će se on ‘usredotočiti na osiguravanje jedinstva između SAD-a, Europe i ostatka svijeta u podršci obrane Ukrajine od ruske agresije, kao i jačanje međunarodnog poretka temeljenog na pravilima i poštivanju suverenitet nacija.‘ Još uvijek postoji značajna praznina koju treba zatvoriti u Kongresu. Senator Christopher S. Murphy, demokrat iz Connecticuta, koji vodi pregovore za svoju stranku, rekao je u nedjelju na NBC-jevom Meet the Press da su najnoviji zahtjevi Republikanaca ‘nerazumni. ‘Da sam cinik, rekao bih da su republikanci odlučili vezati potporu Ukrajini uz useljeničku reformu jer žele da pomoć Ukrajini propadne‘, dodao je. Ali senator James Lankford, republikanac iz Oklahome, koji vodi pregovore za svoju stranku, odbacio je takve optužbe, tvrdeći u CBS-ovoj emisiji ‘Face the Nation‘ da se Kongres mora pozabaviti oba problema.

Što god mislili američki desničari, očigledno je da uvlačenje migrantskih pitanja u ukrajinski sukob pokazuju da im je nevažno što pokazuje moralni kompas u vanjskoj politici. Pogotovo je ridikulozno to što niz eksperata upozorava da Amerika trenutačno ima izraženi deficiti radne snage, a Demokrati i Republikanci kao da se natječu u tome da legitimni uvoz radne snage pretvore u neku vrstu paravojnog obračuna na granicama, u korist štete vlastite ekonomije.

Čak i da se Zelenski obraća latinoameričkim liderima s figom u džepu (tj. namjerava nastaviti rat uz pomoć Zapada), velika je promjena to što se počeo obraćati Globalnom Jugu u pokušajima traženja rješenja za Ukrajinu.

Prve signale o tragičnom broju žrtava u Ukrajini emitirao je i ruski diktator Vladimir Putin. Kako je moguće da humani Zapad olako preskače pitanje brojanja ljudskih žrtava, kako u Ukrajini, tako i Gazi?