Činilo se kao da Putin besciljno udara po Ukrajini, ali sad je jasno što mu je cilj

Iako se organizirano stvarao dojam kako Rusija organizira bestijalno-besmislene neselektivne napade dronovima na ukrajinske gradove koji ne mogu utjecati na tijek rata, nakon desetak dana kampanje, u kojoj su masovno korišteni turski dronovi, ispostavilo se da je glavni cilj ruske akcije srušiti veći dio ukrajinske energetske infrastrukture. Uništavanjem energetske infrastrukture režim Vladimira Putina upravo pokušava niz urbanih sredina u Ukrajini pretvoriti u mjesta gdje će mnogima biti teško preživjeti zimu bez temeljnih usluga kao što su električna energija, grijanje ili javni prijevoz.

Samo od 10. listopada do danas u ruskim napadima uništeno je oko 30 posto ukrajinskih energetskih stanica, što je uvod u novu humanitarnu katastrofu, ali i logističku noćnu moru. Postaje jasno kako se ruska strana nije samo fokusirala na strategiju terora nad civilnim stanovništvom - jer ne znaju kako drugačije odgovoriti na ukrajinsku ofenzivu – nego uništavanjem energetske infrastrukture pokušavaju zimu pretvoriti u svog saveznika. Problemi koje su ruski napadi uzrokovali u Ukrajini već su dramatični, a propagandističko podcjenjivanje protivnika iznova se pokazuje opasnim.

Ukrajinska vlada priopćila je kako je napadnuto 408 lokacija u Ukrajini, među kojima je 45 energetskih postrojenja različitih vrsta. Između ostalog, Rusi su uništili više gradskih toplana koje proizvode paru za grijanje stanova i poslovnih prostora. Predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije Hans Henri Kluge upozorio je kako uništavanje kuća te onemogućavanje pristupa gorivu ili električnoj energiji postaje „pitanje život i smrti“. Posebno je osjetljivo pitanje grijanja. Koordinator UN-a za Ukrajinu Denise Brown već je najavio kako će zbog pogoršanja uvjeta života doći do značajnog povećanja mortaliteta.

U dijelovima Kijeva građani su upozoreni da ne piju vodu koja se zamutila nakon ruskih napada. Ukrajinske vlasti postavljaju poljske kuhinje kako bi prehranili one koji su ostali bez vode i električne energije. Građani stoje u redovima kako bi došli do čiste vode te su upozoreni neka čuvaju zalihe. Dijelovi pojedinih gradova danima su bili bez električne energije te su stoga lokalne bolnice ovisile o generatorima. U brojnim visokim zgradama tlak vode toliko je nizak da ju imaju samo oni na nižim katovima.

Teror nad civilnim stanovništvom Ukrajine Kremlj pravda kao odmazdu za napad na krimski most. Tvrde kako uz energetsku infrastrukturu napadaju lokacije sa skladištima vojne opreme i oružja. Većina dronova koje koriste u napadima iranske je proizvodnje, jeftini su te se često istodobno lansiraju desetci.

Brigadni general Patrick S. Ryder, sekretar za odnose s javnošću Pentagona, konstatirao je kako ruska strana napadima na električnu mrežu „očigledno pokušava nanijeti bol civilnom društvu kao i utjecati na ukrajinske snage“. Međutim, ustvrdio je kako su Ukrajinci pokazali sposobnost brzih popravaka i dizanja mreža za opskrbu električnom energijom.

Sada se nameće pitanje može li Zapad Ukrajincima dovoljno brzo isporučiti dodatne moderne sustave protuzračne obrane kako bi smanjili broj uspješnih ruskih napada na energetsku infrastrukturu.

Do sada su ruske vojne snage prvenstveno uspjele probuditi prkos Ukrajinaca zbog napada na civilnu infrastrukturu, ali je otvoreno pitanje mogu li doista u nizu sredina uništiti elementarne preduvjete života, pogotovo kad dođe do pada temperature. Trenutačno se u većini ukrajinskih sredina radi o privremenim prekidima u opskrbi vodom, obustavama javnog prijevoza (tramvaja) zbog nestanka električne energije, ili praktičnim problemima kao što je polumrak u restoranima i kafićima zbog naloga o štednji energije i zamračenjima, ali nastavak destrukcije infrastrukture mogao bi imati zlokobne posljedice.

S hitnom pošiljkom high-tech protuzračnih obrambenih sustava reagirali su Nijemci. Radi se o toliko novim i naprednim sustavima da još nisu poslani na korištenje niti njemačkim vojnim snagama. Amerikanci upravo pripremaju slanje dva specijalna lansera projektila koji su štitili Washington od 2005. godine. Radi se o tzv. NASAMS (National Advanced Surface-to Air Misssile Systems) sustavima koji koriste projektile srednjeg dometa te radar za otkrivanje neprijateljskih prijetnji zvan GhostEye. Radi se o state-of-the-art sustavu za otkrivanje, identificiranje i uništavanje neprijateljskih zrakoplova, bespilotnih letjelica ili dronova te projektila koji je već integriran u sustave 12 država te se najčešće upotrebljava kao štit najvažnije infrastrukture odnosno imovine. Slanje novih protuzračnih projektila ovaj tjedan najavili su i Francuska, Nizozemska te Španjolska.